DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 107     <-- 107 -->        PDF

POVJESNI PODACI


O POČETKU PANČIĆEVA SLUŽBOVANJA U SRBIJI


U Životopisu Josifa Pančića, datom kao prilog Spomenici1), oslanjajući
se pretežno na autobiografske podatke velikog naučnika, St. Jakovljević kaže
da je Pančić, došavši u Srbiju, maja 1846. godine, sa preporukom Vuka Karadžica2),
najpre nekoliko meseci proveo kao lekar u selu Miloševu, a potom
skupljao biljke na Crnom Vrhu i Belici, odakle je, početkom 1846-e, otišao u
Beograd i tu saznao da je po »visočajšem« rešenju primljen u službu i postavljen
za okružnog fizikusa u Negotinu. On dalje kaže: »Ali kako je Pančić
proveo oko 6 meseci u Jagodini i upoznao se sa velikim brojem ljudi, to su
ga i Jagodinci tražili za lekara«. Ovdje je, kao dopunu, citirao i samog Pančića:
». . . oni i njihova traženja pretegnu i ja tako dobijem Jagodinu«.
Jakovljević, u nastavku, kaže da je »kontrakt o njegovom postavljenju izišao
3 februara 1847. godine«.


Budući da je Pančić jedno od najvećih imena srpske nauke u XIX stoleću,
valjalo bi se zadržati na arhivskoj građi koja određenije govori o ovom
tako značajnom trenutku za razvoj botanike u Srba, a ispravlja i neke hronološke
netačnosti, uslovljene Jakovljevićevom omaškom ili Pančićevom nedovoljnom
preciznonšću, a možda i zaboravom, u autobiografskim beleškama.


»Podkrepljeno s dokumentima osvedočavajućim za njegovu u struci Ijekarskoi
pribavljenu nauku«, Josif Pančić je 18. jula 1846. godine podneo molbu
Popečitelstvu vnutrenni Djela »da bi se za Okružnog Fisikusa gdi na
uprazdnjeno mjesto takovog u Srbii postavio«. Tek posle pet meseci, 19. decembra
popečitelj Ilija Garašanin izvestio je »Visoko slavni Sovjet« o toj
molbi i o izgledima za njeno pozitivno rešenje.


Pošto je dotadašnji privremeni fisikus okružija Krajinskog, dr Hariš,
»u sljedstvu svoevolne negove ostavke« 3. jula 1846, razrešen dužnosti, posle
čega se »natrag u Cesariju povratio«, to mesto je ostalo upražnjeno, a kako
je »neobhodima potreba drugog ljekara ukazana«, Popečiteljstvo, kao zamenu,
predlaže »spomenutog Doktora Pančića, kao čoveka sposobna, i praktičeski(j)
vješta«, napominjući da bi ono njega već postavilo »da on nie strannij poddannik
«, kakvom »postoeće Uredbe naše prepatetstvuju djejstvitelnu u Srbii
službu Pravitelstvenu imati«. Sovjet je umoljen da donese rešenje da li će


´) Spomenica Josifa Pančića — Posebna izdanja SKA, Spomenice, knj. 10,
Beograd, 1939, 37—38.


2 Boraveći u Beču, 1845—1846, Pančić je uspostavio veoma prijateljske odnose
sa Vukom i Miklošićem.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 108     <-- 108 -->        PDF

se i pod kojim uslovima Pančić moći »za privremennog fisikusa Krainskog
Okružja, dok otpust iz strannog poddanstva ne dobi(j)e, postaviti«3).


U vreme kada su Srbiji bili potrebni stručnjaci i kada je Praviteljstvo
preduzimalo potrebne mere da ih stekne, obrazujući naše mladiće »u Jevropi
«4), bilo bi posve neuputno propustiti ovakvu priliku. Zbog toga je Sovjet,
uvažavajući razloge Popečiteljstva unutrašnjih dela, doneo odluku da se
Pančić primi u službu kao »privremeni fisikus okružija Krainskog, dok odpust
iz stranog poddanstva nedobie«.


Na drugi dan Božića, 8. januara 1847. godine, Sovjet je o ovome izvestio
kneza, naglašavajući da je Pančić primljen »pod onim uslovijama, pod koima
su i druga podrobna lica u službu pravitelstvenu primljena«. Samo nedelju
dana kasnije, knez Aleksandar Karađorđević odobrio je »kasatelno« ovo rešenje
Sovjeta i »Popečitelstvu vnutrenii Djela obznanio«5).


Tako je Pančić otpočeo svoje službovanje u Srbiji, kao privremeni »fisikus
« okružija Krajinskog, na mesto dr Hariša, ali ne zadugo; čim je dobio
otpust iz austrougarskog državljanstva, položio je zakletvu u načelstvu okružija
Kragujevaskog, gde je premešten i postavljen za stalno, u istom svojstvu6).


Prof. Dr Nenad SIMIĆ,
Beograd


3) Pančić je smatrao da u njega, zbog Vukove preporuke, zvaničnici pođozrevaju:
»Ljudi sumnjaju na mene. Mnogo čitam, znam mnoge jezike, a tražim
Uzice gde je plata fiziikusa ponajmanja. Sumnjivo . . . opasan!« Razlozi čekanja
bili su, međutim, druge prirode, kao što se to, uostalom, vidi iz predmeta.


4) Up. N. S i m i ć : Obaveze srpskih državnih pitomaca u inostranstvu sredinom
prošlog stoleća, Zbornik za historiju školstva i prosvjete 6, Zagreb, 1971,
147—154.


5) Arhiv Srbije DS 1847, 8.


) Arhiv Srbije MUD S 1847, I, 19.