DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 114     <-- 114 -->        PDF

Prof. Dr ZVONIMIR POTOČIĆ:


EKONOMIKA ŠUMSKE PRIVREDE, Osijek,
1977.


»EKONOMIKA ŠUMSKE PRIVREDE«
Prof. Dra Zv. POTOČIĆA sadrži:


Uvod
I dio — Zakonitosti robne proizvodnje u
šumskoj proizvodnji


II dio — Prikaz i analiza proizvodnih sna


ga
III dio — Privredna politika u šumarstvu
Literatura i izvori


1. U Uvodu autor obrazlaže svoju podjelu
»materije ekonomike šumarstva ili
ekonomike šumske privrede« koja »zapravo
nije uobičajena u literaturi«. Autor
je izvršio ovakovu podjelu, jer »današnje
iskustvo, sakupljeno tokom posljednih
dvadeset i više godina kao i predavanja
ove materije studentima upravo
ekonomskih fakulteta, govori jasno u prilog
takvoj podjeli. Ovakvu podjelu i obradu
materije ekonomike šumske proizvodnje
autor opravdava i činjenicom što
ekonomistima »ne dostaje poznavanje tehnologije
samog procesa« a što im je potrebno
da »shvate postojanje određenih
specifičnosti ... da bi im mogli pravilno
interpretirati (str. 9). Ne samo da prihvaćamo
ovo obrazloženje autora nego smatramo
da je ono i nužno u udžbeniku
(ova »Ekonomika ...« je i pisana kao udžbenik,
jer je Dr Potočić predaje na Ekonomskom
fakultetu Sveučilišta u Osijeku,
pa je i taj Fakultet i izdavač ove
knjige) i kao priručnik namijenjen ekonomistima,
i izvanšumarskih krugova uopće,
ali ne sumnjam, da se u njoj nalazi
dosta zrnaca s tog područja i za šumare.
Šumarima ovaj udžbenik dobro je
došao ne samo kao podsjetnik i sinteza
znanja s tog područja nego i za prezentiranje
krugovima u »kojima se često ne
nailazi na puno razumijevanje ... a ...
mjerodavni su za trasiranje šumsko-privredne
politike« (str. 10).
dalje citiramo autora: »Razumijevanje
ovih specifičnosti (specifičnosti šumske
proizvodnje, nap. O. P.) nije nužno
samo zbog ove privredne oblasti — šumarstva,
nego isto tako i radi prerađivačke
djelatnosti koja se temelji na drvu
kao sirovini, naime mehaničke i kemijske
prerade drva. U tom smislu se ovdje
postavlja pitanje o zakonomjernosti ekonomskih
odnosa između ,sukcesivnih proizvađača,
tj. svih onih vrsta proizvodnje


koje slijede jedna drugu i koje se nastavno
smjenjuje u neprekinutom lancu:
sirovina — poluproizvod — finalni proizvodi
« (str. 10).


2. U prvom dijelu ovog udžbenika —
»zakonitosti robne proizvodnje u šumskoj
privredi« (str. 13 — 65) nakon »metodoloških
razmatranja« i prikaza »privrednog
modela« obrađeno je:
(1.3) Analiza formiranja cijena;
(1.4) Renta i višak vrijednosti u šumarstvu
(izračunavanje visine rente, šumska
taksa, privredna funkcija šumske takse,
oblici financiranja uzgajanja šuma, karakteristika
troškova uzgajanja šuma, utjecaj
šumovlasnika na visinu šumske
takse, višak vrijednosti i njegova raspodjela);
(1.5) Ekonomski odnosi između sukcesivnih
proizvođača (prvo u kapitalizmu a
zatim u Jugoslaviji);
(1.6) Induktivna metoda izračunavanja
šumske takse;
(2) Zakonomjernost u potrošnji drveta
(karakteristika drveta kao robe, potrošnja
najvažnijih proizvoda).
Za upoznavanje zakonitosti formiranja
cijena (drva) u šumarstvu autor se poslužio
metodom apstrakcije. Ta metoda
»prvi puta je primijenjena u teoriji šumarske
ekonomike« uopće u radu Zv.
Potočića: Zakon vrijednosti u
šumarstvu , objavljenom u »Zborniku
radova Ekonomskog fakulteta tu Zagrebu
«, knj. IV 1958. Iz toga rada prenijeti
su i originalni grafički prikazi privrednog
modela, troškova (eksploatacije i utjecaja
troškova transporta te nastajanja
apsolutne rente.


Ne upuštajući se, za isada, u detaljnim
analizu pojedinih postavki autora, citiramo
samo neke zanimljive konstatacije.
Tako autor kaže, da troškovi uzgajanja
šuma »nemaju karakter troškova proizvodnje
drveta kao robe kao što npr. imaju
troškovi sjetve pšenice, koji se
zbrajaju s troškovima žetve i ulaze zajedno
u cijenu koštanja pšenice« jer troškovi
uzgajanja šuma »nisu neumitna ekonomska
nužda koja mora prethoditi
pojavi drveta na tržištu, bez kojih ne bi
bilo drveta kao robe« (str. 36). Što više,
»trošak uložen u uzgajanje šuma nije«
»poskupio« »drvo u šumi na panju, nego
upravo obrnuto,« »pojeftinio«. A to zato
što »radno vrijeme koje se ulaže u uzgajanje
šuma smanjuje utrošak radnog vremena
na eksploataciji šuma. Drugim riječima,
pojavom rada u uzgajanju šuma
prebacuje se jedan dio radnog vremena,