DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 119 <-- 119 --> PDF |
ing. F. KORDIŠ: Putevi racionalizacije u gospodarenju sa šumama (br. 6). Iz za štite šuma posebno registriramo: članak ing. J. MAČEKA o širenju Cronartium ribicola Dietr. u svijetu te ing. S. BLEIWEIS-a o »gradaciji velike bukove lisne mušice (Mikiola fagi HTG.) u slovenskim šumama« (br. 6). Ing. S. PETRIČ osvrnuo se na »zaštitu šuma od požara, posebno, na kraškom području«, a ZAVOD ZA POGOZDOVANJE IN MELIORACIJU KRASA saopćio je statistiku šumskih požara od 1965. do 1975. godine (oba u br. 4). Gozdarski vestnik u 1976. godini ima i niz priloga s područja »Okoliš i prostorno planiranje« od kojih posebno navodimo: Ing. M. ŠOLAR: Šumske zajednice kao osnova za utvrđivanje kritičnih vrijednosti ugljičnog dioksida (S02) u atmosferi (br. 3), ing. M. CIGLAR: Vrednovanje kulturne krajine (uz primjenu na Kočevskoj krajini, br. 5) te J. BARNER (Universität Graz): Šumskouzgojne, biološke i ekološke mogućnosti za povećanje otoka vode iz šume (br. 7-8). Više ovamo nego u uzgajanje šuma, kako je stavito u G. v., spada članak ing. J. ČERNAČA: Teorija i praksa pri prenošenju ideja o njezi, prebornom gospodarenju i kontrolnoj metodi u uređenju krajine (br. 5). Od manjih priloga navodimo da u br. 10. imademo podatke o etatu isjeć i u privatnim šumama 1975. godine te o pošumljivanju u tim šumama 1974. i 1975. godine u okviru kooperativnih organizacija. Ing. L. ŽUMER uz 80-godišnjicu života ukratko je prikazao, u br. 10, životni put Ing. Franca Oblaka, koji je svoj stručni rad započeo 1923. godine u Đurđevačkoj imovnoj općini, nastavio na području Ogulinske imovne općine, da se, 1933. godine vrati u Bjelovar kao uređivač šuma, odakle je već 1934. godine premješten u Skoplje za šefa taksacije u Vardarskoj banovini; radni vijek završio je 1962. godine kao direktor Gozdnog gospodarstva u Ljubljani. Ing. B. KRASNOV objavio je, u br. 6 nekrolog »V spomin inženjerju Stani slavu MAZI JU«, osnivaču nižeg i srednjeg šumarskog školstva u Sloveniji. Mazi je, naime, već 1945/46. godine organizirao tečajeve za lugare u Idriji, koji su 1948. godine prerasli u Šumarsku školu u Postojni, a ova je 1966. pretvorena u Šumarski školski centar u kojem je ing. Mazi bio direktorom sve do umiro vljenja 1975. godine. Ing. Mazi rodio se 1906. godine u Ljubljani, a radni vijek, nakon trogodišnjeg čekanja, poslije diplomiranja 1931. godine na Šumarskom fakultetu u Beogradu, započeo je 1934. godine u Štipu (Makedonija), da iste godine bude premješten u Ljubljanu, gdje je radio u Direkciji državnih šuma te u Šumarskom odsjeku Banske uprave. NARODNI ŠUMAR, god. XXX, Sarajevo, 1976. U prvom svesku, br. 1-3, N. š. donosi: ERAK, St.: Varijacija dimenzija traheida jelovine (Abies alba Mill), sa krečnjačkog zemljišta u Bosni; MALBAŠIĆ, V.: Primena »Nextel« 3101 materijala u površinskoj obradi elemenata korpusnog namještaja; ČURIĆ, R.: Šumska zemljišta ispod dalekovoda i mogućnost njihovog korištenja u proizvodne svrhe; ĆEMALOVIĆ, M.: Stanje bagremovih zasada podignutih uz saobraćaj nice u dolini Neretve i Rame; GAVRILOVIĆ, Dr.: Prilog poznavanju ekonomskog značaja riđe borove zolje (Neodiprion sertifer Geoffr.) U Hercegovini; POPNIKOLA, N.: Varijabilnost i oplemenjivanje jele u SR Makedoniji; ČIRIĆ, M.: Korištenje pedoloških karata u šumarstvu; GAŠIĆ. L. Utvrđivanje prosječne kvalifikovanosti u šumarstvu, a u STRUČNIM SAOPĆENJIMA o »Dosadašnjim iskustvima u proizvodnji sjemenskog i sadnog materijala i neki problemi pošumljavanja u Bosni i Hercegovini. U drugom svesku, br. 4-6, N. š. donosi: NEDOVIĆ, V.: Osnovne karakteristike sa vremenih (industrijskih) metoda proiz vodnje sadnog materijala, njihov značaj i uloga u vještačkom obnavljanju šuma; SERDAREVIĆ, F. i JOVIČIĆ, A.: Analiza angažovanja sredstava u izgradnji šum skih komunikacija; LAZAREV, VI.: Pojava Fomes annosus na čempresu u Hercegovini; RADULOVIĆ, Sv.: Dosadašnji rezultat nege bora na Deliblatskom pesku; ROMIĆ, R.: Idendifikacija potencijalnog potrošača robe lovne privrede SR B i H; 531 |