DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 128     <-- 128 -->        PDF

nika uz smanjenje cijene koštanja bušenja
jama za 344´%«.


G. FRISON: Istraživanja gnojidbe topolovih
rasadnika (za Populus x euroamericana
Dođe — Guinieir, clon 1-24 u Italiji).
Ti su pokusi pokazali da »premda
gnojidba daje signifikanto pozitivne efekte
na bio-masu i na neke njene karakteristike,
na normalnim tlima ona ne
daje praktično važne rezultate kao što je
utjecaj na količinu dobivenih jednogodišnjih
prutova ...«, a ... »nije utjecala
ni na sposobnost zakorjenjavanja prutova
i sadnica«.
B. MARINKOVIĆ: Studijsko putovanje u
Italiju (1975. god.)
* * * Odluka o dodjeli povelja za rad na
unapređenju topolarstvo Jug. nac. komi-


DRVNA INDUSTRIJA GOD. XXVII,
Zagreb, 1976.


Izdavači i suradnici u izdavanju časopisa
(6 dvobroja godišnje) su »DRVNA INDUSTRIJA
« Institut za drvo, Šumarski
fakultet, Zajednica šumarstva, prerade
drva i prometa drvnim proizvodima i papirom
te »EXPORDRVO«, svi iz Zagreba.
»Drvna industrija« deklarira se kao
»časopis za pitanje eksploatacije šuma,
mehaničke i kemijske prerade drva te
trgovine drvom i finalnim drvnim proizvodima
«, ali je materijala iz eksploatacije
vrlo malo (u 1976. godini svega dva).
Međutim to ne znači da ni šumari u šumskoj
proizvodnji, pa i inspekcije, ne nalaze
zanimljivih ili potrebnih informacija,
posebno sada kada se šumarsko-drvarska
djelatnost povezuje u vidu Zajednice
ili, što više, i u »poslovne sisteme šumarstva,
industrije za preradu drva i
prometa« tj. od proizvodnje do prodaje
(upotrebe) krajnjeg proizvoda sirovine —
drva. U »D. I.« naći će se i podataka o
suvremenom iskorišćivanju drva kao sirovine
poput onih u uvodnom članku Dr.


M. BREŽNJAKA (u br. 3-4/1975) »Otpadak
— ostatak — nusproizvod ...« koje
... »upravo antologijski prikazuju historiju
pilanskih otpadaka: waste — prošlost;
residue — sadašnjost; by product
— budućnost«, a koje su izrečene na Simpoziju
o modernizaciji pilanarstva održanom
1974. godine u Ženevi u organizasije
za topolu, a povodom jubilarne 20-
godišnjice osnivanja i rada te Komisije.
Povelja je dodjeljena 44 radnoj organizaciji
(od čega 13 u SR Hrvatskoj i 1 u Italiji
— Institute di sperimentazione per
la pioppicolture, Casale Monferrato) i 179
pojedinačnih (od čega 64 u SR Hrvatskoj,
a 1 u Kanadu — Dr. L. Žufi).


Konačno je dan prikaz JN komisije za topolu
u periodu 1971-1975. godina i »Pregled
održanih sjednica JN komisije za topolu
od 1973. godine«.


Dvobroj 111-112. sadrži samo prikaz
XVIII zasjedanja radne grupe
za bolesti topola Međunarodne
komisije za topolu«, koji je održan od 29.
IX do 3. X 1975. u Jugoslaviji.


Oskar Piškorić


čiji Komisije za drvo Evropske ekonomske
komisije Ujedinjenih naroda u Žene


vi.
Za iskorišćivanje šuma vrijedno se upoznati
s prilozima:


— Orešković — Perišić: Primjena mehanizacije
kod utovara drva u plovne objekte,
(br. 11/12), i
— Kovačević S.: Zaštita trupaca i piljene
građe protiv truleži i insekata (br.
5/6).
Inženjeri M. OREŠKOVIĆ i M. PERIŠIĆ,
na radu u Kombinatu »Belišće« prikazali
su rezultate svojih istraživanja u
ekonomičnosti utovara drva pomoću ploveće
dizalice s pogonskom Isnagom od
150 KS. Dok je dnevni učinak (za 8-satni
radni dan) ručnim utovarom po radniku
10 m3, učinak utovara dizalicom iznosi
60 m8; za utovar prostornog drva ta je
razlika i veća, jer dnevni učinak ručnim
utovarom iznosi 12,5 pr. met, a dizalicom
150 pr. met. Kao jednu od prednosti
utovara dizalicom autori navode i mogućnost
»uvođenja |kontinuiranih sječa
preko čitave godine, praktički nezađržavanje
sirovine na stovarištima isporučioca
i prerađivača drva, stvaranje uvjeta
za relativno malo angažiranje obrtnih
sredstava i kod isporučioca i prerađivača
drvne sirovine«.


Dr S. KOVAĆEVIĆ nakon općeg osvrta
na primjenu zaštitnih sredstava za trupce
i piljenu građu protiv truleži i insekata,
posebno je obradio primjenu sredsta




ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 129     <-- 129 -->        PDF

Sajamska hala u Klagenfurtu izgrađena od prednapregniutog drva


va Basilleum PO. Ovo se sredstvo može
primijeniti i protiv pojava modrenja kod
četinjača, iako je za crnoborovinu Kadovoljava
i dovoljno provjetravanje posječenog
drva1.


F. HALUSEK, u br. 3-4 pod naslovom
»Poslovni sistem šumarstva,
industrije za preradu drva i
promet a Osijek«, informirao o osnivanju
istoimene radne organizacije za
Slavoniju i Baranju (samoupravnim sporazumom
o udruživanju rada i sredstava
na načelima Ustava SFRJ i SRH. Osnivačka
skupština Poslovnog sistema šumarstva,
industrije za preradu drva i
prometa u Osijeku održana je 22. III 1976.
godine u Osijeku i sistemu su pristupile
24 radne organizacije s područja Slavonije
i Baranje sa 103 OOUR-a i 17800 zaposlenih.
Ova organizacija nije »zatvorena
« tj. njezini članovi mogu biti i istovrsne
organizacije udruženog rada nezavisno
od njihovog sjedišta. Kao najznačajnije
ciljeve ove organizacije navodimo
»zajedničko programiranje razvoja (sred1
Vidi i »Narodni šumar«, 1951. god., br. 7-8. —


O. Piškorić: o crnom boru i crnoborovini.
njoročno i dugoročno) na bazi usklađivanje
sirovinske baze šumarstva, industrije
za preradu drva i prometa« te »zajedničko
ulaganje na bazi usklađenih
programa razvoja«. Samoupravnim sporazumom
obuhvaćen je i »razvoj lovne
privrede i lovnog turizma«. Informacija
sadrži i »ekonomske potencijale članica
Sistema« na bazi 1975 god. tj. ukupan
fond drvne mase, neto raspoloživu masu
za sječu, po načinu iskorišćivanja (piljena
građa, furnir, građevna stolarija, iverice,
papir itd.) te financijske pokazatelje.


A. ILIĆ informira o »nezadovoljavajućim
rezultatima poslovanja u 1975. godini
« (u br. 3/4), o »usklađivanju razvoja
do 1980. godine u reprodukcionom kompleksu
šumarstva i industrije za preradu
drva SRH« (u br. 34) te o »razvoju
šumarstva i prerade drva do 1985. godine
« (u br. 5/6), aD. Oreščanino »tržištu
drvnih proizvoda početkom II kvartala
1976. godine« (u br. 5/6).
F. ŠTAJDUHAR (nastavlja s prikazom
stranih vrsta drveća, prvenstvo tropskih
područja, uz podatke o dendrološkim osobinama
pojedinih vrsta. Isti autor na


ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 130     <-- 130 -->        PDF

stavlja (u 1975. god.) započetu »nomenklaturu
raznih pojmova, alata, strojeva
i uređaja u drvnoj industriji« abecednim
redom prema hrvatskom nazivu te nazive
na engleskom, francuskom i njemačkom
jeziku. Do kraja 1976. godine nomenklatura
zahvatila je slovo »p« i u
svemu 258 naziva.


Na pitanje, gdje su granice primjene
drva u građevinarstvu
jedan odgovor dao je KlagenfurtsVi
sajam. Krovna konstrukcija novoizgrađene
sajamske hale dimenzije 120x60 m,
koja počiva na 3 potpornja, izgrađena je
od prednapregnutog drva tj. od greda
ljepljenog drva s ugrađenim čeličnim užetima.
Uz to je ova hala i prenosiva, što
je bio jedan od uslova uprave Sajma za
slučaj da se mora seliti na drugo mjesto.
I s pravom je rekao dr O. Weihs, austrijski
savezni ministar za poljodjelstvo i
šumarstvo, da »tehnički jedinstvenom
gradnjom nove sajamske dvorane pokazale
su se, u eri gradnje prednapregnutim
i armiranim betonom, za drvo kao
građevinski materijal takve mogućnosti
koje se pred nekoliko godina nisu mottle
zamisliti« (u izvještaju u br. 9/10. D. T USUNA
o Klagcnfurtskom saimu i 14. evropskom
radnom savjetovanju novinara
drvne struke).


Zagrebački kemijski kombinat »CHROMOS
— KATRAN — KUTRILIN« redovno,
na dvije do tri stranice obavještava o
svojim proizvodima koji se upotrebljavaju
u obradi ili zaštiti drva odnosno drvnih
izrađevina. Tako npr. o Hidrolux-u,
vlastitoj lak-boji koja se razređuje vodom
(u br. 3/4), o Xyladecoru TOP — novom
sredstvu za zaštitu vanjskih drvenih
površina (u br. 5/6) odnosno i o sredstvima,
koja se mogu primjeniti i izvan
proizvodnje. Kemijska industrija KARBON
prikazala je svoje sisteme za ličenje
građevne stolarije s detaljnom analizom
potrebnog vremena i materijala
đakova, lazura).


Na materijale koji se bave preradom
ili obradom drva (o pokućstvu i umjet


noj stolariji npr. 22 je napisa) ne osvrćemo
se, jer su od stručnog interesa te završavamo
konstatacijom, da je »Drvna industrija«
u cijelosti ne samo na stručnoj visini nego
i reprezentativan časopis.


Institut za drvo u Zagrebu 1975. godine,
u zajednici sa Šumarskim institutom
Jastrebarsko (jedinica Zagreb) i Zavodom
za istraživanja u drvnoj industriji Šumarskog
fakulteta u Zagrebu te brojnim stručnjacima
šumarske i drvarske onerative,
izradio je »Studiju korišćenja
otpadaka iz šumske i drvnoindustrijske
proizvodnje u SR
Hrvatskoj«. Studiju su financirali Republički
savjet za naučni rad SRH i Privredna
komora SRH. Ing. F. iŠTAJDUHAR
je u 3/4. broju iznio rezultate ovih
istraživanja sa zaključkom »da će razvoj
društva i njegovih materijalnih potreba
siliti na što intenzivnije korišć
enj e kako industrijskih, tako i šumskih
drvnih otpadaka, jer se biološki
proizvedena drvna masa neće moći
povećavati već samo iscrpniie i potpunije
koristiti«. Količina otpadaka u 1985.
godini iznosit će: šumskih 1,271000 m3 (od
čega 283000 m3 od izrade, 299000 m3 sitne
granjevine te dio mase kore i panjevine)
a industrijskih (pilana, polufinalne
i finalne proizvodnje) 1373000 m3. Otpaci
mogu se koristiti kao industrijsko pogonsko
gorivo, u proizvodnji iverica te u
kemijskoj preradi — proizvodnji sulfatne
celuloze. Za sada se koristio samo dio
industrijskih otpadaka, a za nroizvodnju
celuloze jedino Kombinat BELIŠĆE i to
oko 50000 t pilanskih otpadaka, kako vlastitih
tako i iz Virovitice, Pakraca, SI.
Broda i Đurđenovca. Ako ne imenovanu
Studiju, a onda bar Štajduharov prikaz
trebao bi pročitati svaki radnik u šumarstvu.
2


Oskar Piškorić


! Drvna masa koja ostaje u šumi samo je otpad
u relativnom smislu. U relativnom, jer ona — šumski
otpad — humificiran ulazi u novu proizvodnju
drvne mase.