DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 48 <-- 48 --> PDF |
bala po hektaru ili 7,4% od ukupnog broja stabala s temeljnicom od 1,94 m2 ili 10,9% od ukupne temeljnice i drvnom masom od 13,05 ili 11,4% od ukupne mase sastojine; 7. provedenim zahvatom na radnoj dionici 1 udio stabala gornje etaže s kvalitetnim deblom povećao se s 30,6 % na 38,7 %, dok na radnoj dionici 2, gdje je udio ovih stabala oko 34%, nije došlo do bitnih promjena. LITERATURA 1. Fabijanić, B.-Burlica, Č. (1970): Ekološke prilike i osnovni tipovi šuma. Šumsko privredna osnova G. J. »K-ruščica« za period 1970—1980, Travnik. 2. Hidrometeorološka služba SFRJ (1961—1971): Meteorološki godišnjak. Savezni hidrometeorološki zavod Beograd. 3. Matić , V. i dr. (1971): Stanje šuma u SR BiH prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964—1968. godini, Sarajevo. 4. M i 1 o s a v 1 j e v i ć, M. (1951): Klimatologija. Beograd. 5. Mirk o vic, D. (1948): Dendrometrija. Beograd. 6. Pintarić , K. (1973): Rezultati istraživanja uticaja proreda na prirast drvne mase po količini i kvalitetu u G. J. »Igman« kod Sarajeva. Radovi šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, godina XVI, Sarajevo. 7. Schädelin , W. (1956): Selektivna proreda. Narodni šumar, Sarajevo. 8. S t e f a n o v i ć, V. (1975): Tipovi šuma hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini, Sarajevo (Manuskript). SUMMARY Investigations on the influence of stand teendirtg on the production and quality of Sessile Oak coppice forests In the SR of Bosnia and Hercegovina there exist considerable areas of former scrubs of Sessile Oak in which, 15—20 years ago, were sporadically performed improvement interventions by cleaning, so that today they correspond to coppice forests. Cleanings were performed by thinning stool^shoots. For the purpose of determining the influence of stand tending on the production of volume and its quality by the method of intensive thinning, the author has laid out an experimental plot in the management unit of Kruščica (Lašva forest region). In the paper are set out data on the condition of the stand before the thinning and on the intensity of the intervention performed. Data on the condition of the stand on the experimental plot before and after intervention are presented in Graphs 2—5. In these graphs the 1st group of columns refers to the control subplot, 2nd group to subplot I or subplot of a more intensive selective thinning (17.7 °/o by stem number and 26.8 °/» by volume), while the 3rd group refers to subplot II or the subplot of weaker thinning (7.4u/o by stem number and 11.4%» by volume). In Graphs 2—4 ´the entire height indicates the total amount removed, while the hatched area designates the removal by thinning, i. e. Graph 2 — stem distribution, Graph 3 — removal by basal area, Graph 4 — removal by volume. In Graph 5 is presented the quality of the stems, i. e., under A — upper storey, B — middle storey, C — lower storey, and D — total; horizontally hatched area — good stem quality, vertically hatched area — medium stem quality, and slanted hatched area — poor stem quality; I — before thinning, and II — after thinning. Primljeno 27. IV 1977. Doc. dr Sead IZETBEGOVIC, dipt. inž. šum., Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka ul. br. 20 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 47 <-- 47 --> PDF |
5. ZAKLJUČCI U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površine nekadašnjih šikara hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina kampanjom proveden meliorativni zahvat čišćenja i one sada predstavljaju niske hrastove šume. Dobar dio njih nalazi se u dobrim stanišnim uslovima, s drvnom zalihom znatno većom od prosječne iskazane podacima inventure šuma na velikim površinama. U Š. P. P. »Lašvanskom« danas imamo također znatne površine ovih šuma u kojima je svojevremeno provedeno čišćenje s negativnim odabiranjem. S daljnjim mjerama njege nije se nastavilo i sadašnje niske šume hrasta kitnjaka prepuštene stihijskom razvoju nebi ubuduće mogle dati bitnije kvalitetnu proizvodnju, čak i u slučaju da se nalaze na dobrim staništima. U tom pravcu u području G. J. »Kruščica« u niskoj šumi hrasta kitnjaka u kojoj ima određen broj elemenata sjemenog porijekla, postavljena je stalna ogledna ploha na kojoj će se u navedenom periodu provođenjem intenzivnih mjera njege pratiti razvoj sastojine i proizvodnja po količini i kvalitetu. Do sada provedena istraživanja još ne mogu pružiti u potpunosti odgovor o ekonomskoj opravdanosti mjera njege u ovim sastojinama, ali se već možemo nadati da je odabrani put dobar na što ukazuje: 1. Ogledna ploha veličine 0,75 ha s jednom kontrolnom i dvije radne dionice postavljena je u šumi hrasta kitnjaka, koja pripada zajednici, Betulo — Quercion, Fab.; 2. nadmorska visina na kojoj je izdvojena ogledna ploha iznosi oko 500 m, na jugozapadnoj ekspoziciji s nagibom 20—25ü. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 8,4 °C, a ukupna količina oborina 894 mm od čega se 44",o odnosi na period svibanj—rujan; 3. sastojina se nalazi u doba letvenjaka i sada je stara oko 40 godina; 4. na kontrolnoj dionici ukupan broj stabala iznosio je 1768 po hektaru, srednji prsni promjer 10,4 cm, temeljnica 14,93 m2/ha i drvna masa 100,51 m3/ha, a prosječni volumni prirast sastojine iznosio je 2,51 m3/ha. Pri ocjeni ovog prirasta treba imati u vidu da masa koja je iskorištena prilikom čišćenja nije evidentirana, pa je njegova vrijednost nešto viša, što vrijedi i za ostale dionice; 5. na radnoj dionici 1 prije izvršene selektivne prorede bila su ukupno 1672 stabla po hektaru, srednji prsni promjer iznosio je 10,7 cm, temeljnica 15,29 m2/ha, a drvna masa 103,48 m3/ha. Prosječni volumni prirast sastojine iznosio je 2,58 m8/ha. Selektivnom proredom posječeno je 296 stabala ili 17,7% s temeljnicom od 3,86 m"2 ili 25,2% ukupne temeljnice i drvnom masom od 27,78 m:! ili 26,8 % od ukupne mase sastojine; 6. na radnoj dionici 2 prethodno su trajno obilježena 172 ravnomjerno raspoređena stabla po hektaru. Provedeni zahvat imao je svrhu da ukloni manje kvalitetne jedinke koje koče normalan razvoj ovih stabala. Prije izvršene prorede broj stabala iznosio je 2716 po hektaru, srednji prsni promjer sastojine bio je 9,2 cm, temeljnica 17,80 m2/ha, a drvna masa sastojine 114,47 m:!/ha. Prosječni volumni prirast iznosio je u proteklom periodu 2,86 m3/ha. Proredom je posječeno 200 sta |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 46 <-- 46 --> PDF |
4.4 Kvalitet debla Procentualno učešće stabala dobrog, srednjeg i lošeg kvaliteta debla moguće je sagledati iz grafikona 5. grafikon 5. KVALITET DEBLA KONTROLNA DIONICA RADNA DIONfCA I RADNA DIONICA % I II I II I II I U 1 0 0 1 II I II 1 II I II w C 0 ABC A B A - C-ORNJA ETAŽA DOBAR 3 - SREDNJA ETA2A I PRIJE PROREDE SREDNJI C - DONJA ETAŽA II POSLIJE PROREDE LOŠ D - UKUPNO Uzevši u dalju analizu samo stabla gornje etaže (najhitniji proizvodni dio sastojine) vidljivo je da u pogledu kvaliteta debla prije izvršenog zahvata na pojedinim dionicama nema bitnih razlika. Udio stabala s kvalitetnim deblom iznosio je: — na kontrolnoj dionici 42,7 % — na radnoj dionici 1. 30,6% — na radnoj dionici 2. 34,2 % Poslije izvršenog zahvata udio stabala s kvalitetnim deblom bio je: — na radnoj dionici 1. 38,7% — na radnoj dionici 2. 33,7 % Iz ovih podataka proizilazi da se na radnoj dionici 1, gdje je provedena selektivna proreda, stanje u pogledu učešća stabala sa kvalitetnim deblom znatno popravilo. Ovo je posljedica većeg intenziteta i kriterija kojima smo se rukovodili prilikom provođenja prorede. Na radnoj dionici 2 stanje je praktično ostalo isto jer je intenzitet prorede bio nizak a po jedinici površine ovdje ima i veći broj stabala. Očekivati je da se u narednom periodu i ovdje stanje u pogledu kvaliteta debla kod stabala popravi. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Struktura sastojine po dionicama i debljinskim stepenima prikazana je grafikonom 4. a u tabeli 2. dati su i podaci po etažama. Tabela 2. Etaža Kontrolna Radna dionica 1. Radna dionica 2. dionica prije poslije prije poslije prorede prorede prorede prorede nrVha Gornja 72,90696 85,26308 59,06408 93,37868 80,45384 Srednja 27,16568 17,71100 16,12532 19,55996 19,42800 Donja 0,43552 0,51028 0,51028 1,52884 1,52884 Svega 100,50816 103,48436 75,69968 114,46748 101,41068 Na kontrolnoj dionici od ukupne drvne mase sastojine otpadalo je na gornju etažu 72,5%, na srednju 27,1%, a na donju etažu 0,4 %. Na radnoj dionici 1, prije izvršenog zahvata od ukupne drvne mase sastojine, odnosilo se na gornju etažu 82,4%, na srednju 17,1%, a na donju etažu 0,5%. Izvršenom selektivnom proredom posječeno je 27,78468 m3 po hektaru, što iznosi 26,8 % od ukupne mase sastojine prije prorede. Ovim zahvatom udio stabala gornje etaže u ukupnoj masi sastojine smanjio se na 78,0 %, dok je udio srednje etaže povećan na 21,3 %, a donje etaže na 0.7 %. Odnosi drvne mase sastojine prije i poslije izvršenog zahvata ukazuju da je intervencijom bila skoro u potpunosti zahvaćena samo gornja etaža, što je i razumljivo jer nam je namjera bila da pomognemo u razvoju što je više moguće kvalitetne jedinke iz gornje etaže. Veličina intenziteta sječe ukazuje na »radikalan« zahvat što u najvećem broju slučajeva nije poželjno. Međutim, postoji više razloga koji su ovo uslovili: — poslije izvršenog čišćenja u nazad više od 15 godina s naglašenim negativnim odabiranjem sastojina više nije njegovana, — u sastojini se nalazi relativno velik broj stabala po jedinici površine, — u gornjoj etaži imamo također prilično veliki broj kvalitetnih jedinki ometanih u razvoju od susjednih nekvalitetnih stabala. Na radnoj dionici 2, od ukupne drvne mase sastojine prije prorede, odnosilo se na stabla gornje etaže 81,6%, na stabla srednje etaže 17,1%, a na stabla donje etaže 1,3%. Proredom je posječeno 13,0560 m3 po hektaru što ukazuje na intenzitet zahvata od 11,4%. Od ukupne drvne mase sastojine, poslije izvršenog zahvata udio stabala gornje etaže smanjio se na 79,3%, dok se udio stabala srednje etaže u ukupnoj masi sastojine povećao na 19,2%, a donje etaže na 1,5%. Osjetno niži intenzitet zahvata na ovoj dionici u odnosu na predhodnu, rezultira iz činjenice da su vađena samo ona stabla koja su u ovom momentu činila najviše smetnji predhodno odabranim kvalitetnim jedinkama. Buduća proreda na ovoj dionici uslijediti će u relativno kraćem vremenskom periodu, kada sastojinske prilike ukazu da trajno obilježena kvalitetna stabla trebaju našu pomoć. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Na radnoj dionici 1 od ukupne temeljnice prije prorede otpadalo je na: — gornju etažu 79,8 % — srednju etažu 19,6 % — donju etažu 0,6 % Srednji prsni promjer sastojine iznosio je 10,7 cm, dok je on u gornjoj etaži iznosio 12,1 cm, u srednjoj 8,1 cm, a u donjoj 5,5 cm. Poslije izvršene selektivne prorede veličina temeljnice iznosila je 11,4316 m-/ha, što ukazuje na jačinu zahvata u temeljnicu od 25,2 %. Udio gornje etaže u ukupnoj veličini temeljnice sada je snižen na 75,3 %, dok se udio temeljnice srednje etaže povećao na 23,9% i donje na 0,8%. Srednji prsni promjer poslije izvršenog zahvata u sastojini, smanjio se na 10,3 cm. U gornjoj etaži on je također sada nešto niži i iznosi 11,7 cm, u srednjoj etaži 8,0 cm, dok je u donjoj etaži ostao isti. Na radnoj dionici 2 od ukupne temeljnice prije prorede odnosilo se na: — gornju etažu 78,7 % — srednju etažu 19,5 % — donju etažu 1,8% Srednji prsni promjer sastojine iznosio je 9,2 cm, dok je on u gornjoj etaži bio 10,7 cm, u srednjoj 6,6 cm a u donjoj etaži 4,9 cm. Izvršenim prorednim zahvatom čiji intenzitet je iznosio 10,9% ukupna veličina temeljnice sastojine smanjila se na 15,8660 m2/ha, od čega se odnosilo na: — gornju etažu 76,2 % — srednju etažu 21,8 % — donju etažu 2,0% Srednji prsni promjer sastojine nešto se je smanjio i sada iznosi 9,0 cm, dok je njegova veličina u pojedinim etažama ostala ista. 4.3 Zapremina sastojine Za obračun veličine zapremine sastojine poslužili su nam podaci o zapremini oborenih predstavnika, dobiveni dendrometrijskom analizom. Na osnovu broja stabala po pojedinim debljinskim stepenima i masi jednog stabla u stepenu obračunata je masa drvne mase u stepenu, a zbroj ovih dao je masu sastojine. grafikon 4. ZAPREMINA * % ha KONTROLNA DIONICA RADNA DIONICA 1 RADNA DIONICA 2 i0 <0 30 —| 1 I3XE WA. m 10 10 ///´ ilir D 13,5 \Sß1»,5 22,5 *,s 7,9 ia,t 14,9 16,5 4,3 75 io,s 14,3 -IG.5 19.5 V 7,5 » 5 d,Jcm |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 43 <-- 43 --> PDF |
u ukupnom broju stabala sastojine. Uporedimo li promjene u odnosu broja stabala prije i poslije izvršenog zahvata na obje radne dionice, uočljivo je da su one manje na radnoj dionici 2. Ovo je i razumljivo obzirom na prirodu jednog i drugog zahvata. 4.2 Temeljnica sastojine Prikaz raspodjele temeljnice po debljinskim stepnima dat je grafikonom 3, a ukupna temeljnica po pojedinim dionicama i etažama prikazana je u tabeli 1. TEMELJNICA grafikon 3 KONTROLNA DIONICA RAONA DIONICA I RADNA DIONICA 2 7„a 1 i "tw Ü 1,5 75 195 i>,5 16,6 19,5 4JŠ 75 10,5 15,316,519,5 2i,5 V 7,5 Ktf A*WW d^cm Tabela 1. Etaža Kontrolna Radna dionica 1. Radna dionica 2. dionica prije poslije prije poslije prorede prorede prorede prorede m2/ha Gornja 10,3548 12,2004 8,6048 14,0068 12,0920 Srednja 4,4916 2,9904 2,7292 3,4780 3,4540 Donja 0,0864 0,0976 0,0976 0,3200 0,3200 Svega 14,9328 15,2884 11,4316 17,8048 15,8660 Na kontrolnoj dionici od ukupne temeljnice otpadalo je na: — gornju etažu 69,3 % — srednju etažu 30,1 % — donju etažu 0,6 % Srednji prsni promjer čitave sastojine iznosio je 10,4 cm. U gornjoj etaži on je iznosio 11,9 cm, u srednjoj 8,5 cm, a u donjoj 5,3 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Na kontrolnoj dionici konstatirano je ukupno 1768 stabala po hektaru, od čega je otpadalo na: — gornju etažu 928 ili 52,5% — srednju etažu 800 ili 45,2% — donju etažu 40 ili 2,3 % Raspored stabala po debljinskim stepenima ukazuje na normalnu (zvonoliku) distribuciju s lijevom asimetrijom, karakterističnoj za jednodobne sastojine. U debljinskim stepenima: 7,5, 10,5 i 13,5 cm nalazi se 1576 stabala ili 89,0 % svih stabala sastojine. Na radnoj dionici 1, na kojoj je ujesen 1976. godine izvršena selektivna proreda, prije zahvata registrirano je ukupno 1672 stabla po hektaru, od čega su: — gornjoj etaži 1060 ili 63,4% — srednjoj etaži 572 ili 34,2% — donjoj etaži 40 ili 2,4% Prvim zahvatom uklonjeno je 296 stabala ili 17,7%, od čega iz gornje etaže 264, a iz srednje 32 stabla. Ukupan broj i postotni udio stabala u pojedinim etažama poslije izvršenog zahvata iznosio je: — gornja etaža 796 ili 57,9 % — srednja etaža 240 ili 39,2 % — donja etaža 40 ili 2,9% Apsolutno uzevši, ukupan broj stabala poslije izvršenog zahvata smanjio se najviše u gornjoj a manje u srednjoj etaži, dok se relativno učešće stabala gornje etaže za čitavu sastojinu nešto smanjilo a kod srednje i donje etaže povećalo. Ove promjene broja stabala su i razumljive obzirom na prirodu provedenog zahvata, čiji je cilj bio pomaganje razvoja najkvalitetnijih stabala iz proizvodnog dijela sastojine. Na radnoj dionici 2, kako je to već ranije naglašeno, izdvojeno su i trajno obilježena 172 stabla po hektaru. Provedeni zahvat i buduće mjere njege treba što je moguće više da pogoduju razvoju ovih stabala. Neposredno prije zahvata bilo je ukupno 2716 stabala po hektaru od čega u: — gornjoj etaži 1432 ili 56,4% — srednjoj etaži 1012 ili 37,3% — donjoj etaži 172 ili 6,3% Prvim zahvatom oboreno je 200 stabala po hektaru ili 7,4 % od ukupnog broja stabala sastojine, od čega u gornjoj etaži 192 a u srednjoj 8 stabala. Posle izvršenog zahvata od ukupno 2516 stabala sastojine po hektaru odpadalo je na: — gornju etažu 1340 ili 53,3% — srednju etažu 1004 ili 39,9% — donju etažu 172 ili 6,8% Slično kao i na radnoj dionici 1 došlo je do apsolutnog smanjenja broja stabala osjetno u gornjoj i neznatno u srednjoj etaži. Relativno uzevši smanjio se udio stabala gornje etaže, a povećao udio stabala srednje i donje etaže |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 41 <-- 41 --> PDF |
vršini je prilično ravnomjeran. Prva proreda koja je provedena a i buduće koje će biti provađane imaju za cilj da koliko je moguće više pogoduju razvoju ovih odabranih stabala. — Na kontrolnoj dionici stabla su obilježena crvenom uljanom bojom. Nije provađan a niti će to biti slučaj u buduće nikakav zahvat. U narednom periodu će se samo uklanjati odumrla stabla i razvoj ove sastojine ukazivat će na svrsishodnost provedenih mjera njege na prve dvije dionice. Radi uvida u sadašnje sastojinske prilike i mogućnosti praćenja trenda budućeg razvoja, posebno u smislu uloge i kvaliteta pojedinih stabala sastojine, na čitavoj oglednoj plohi mjereni su slijedeći taksacioni elementi: — visina stabala s tačnošću od 0,5 m, — prsni promjer stabla na 1,3 m visine s tačnošću od 1 mm, — dužina krošnje u m, — dužina dijela debla čistog od grana u m, — širina krošnje mjerena s 4 polumjera, i iz njih je obračunata površina projekcije krošnje. Sva stabla razvrstana su u klase prema principima Oxfordsk e kla sifikacije (6). Kod obrade taksacionih elemenata sastojine stabla su razvrstana u debljinske stepene širine 3 cm. Za obračun veličine mase sastojine i uvida u tekući volumni prirast oboreno je 14 stabala. S ovih stabala uzeti su koluti za dendrometrijsku analizu po metodu HOENADLA (5). 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 4.1 Distribucija stabala po debljinskim stepenima Distribucija stabala po debljinskim stepenima na pojedinim dionicama prikazana je grafikonom 2. grafikon 2. DISTRIBUCIJA STABALA KONTROLNA DIONICA RADNA DIONICA I RADNA DIONICA 2 800 600 *& 7,5 10,511,5)6,5 19,5 \S 7,5 «,5 1J516.5 « 5 11,5 y,S 7,5 10,5 OjS 165 \9ß , d, j/c m 453 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 40 <-- 40 --> PDF |
izgrađen je od filita što je slučaj i s dijelom područja u kojem je locirana ogledna ploha. Prema istim autorima najrasprostranjeniji tip tla na ovom supstratu je kiselo smeđe tlo. Ono je relativno siromašno hranjivim materijama izuzimajući kalij, ali je relativno duboko i rahlo s znatnim rezervama pristupačne vode, što indicira na mogućnost postizanja visokih prinosa. Kiselost ovih tala je jako izražena. U datom slučaju ona se ogleda i u znatnom prisustvu izrazitih acidofilnih elemenata prizemne flore (Calluna vulgaris, Vaccinium myrtillus, Pteridium aquilinum i dr.). 2.4 Vegetacija Osnovni vegetacijski pokrivač Kruščice čine mješovite šume bukve, jele i smreke koje u fitocenološkom smislu pripadaju asocijaciji Abieti — Fagetumsilicicolum Stef (1). Drugu značajnu grupu čine čiste bukove šume asocijacije Luzulo — Fagetum, a treću grupu acidofilna šuma hrasta kitnjaka bez graba Betulo — Querexon. Ova šuma zauzima donji brdski pojas, izuzimajući uvale i sjeverne ekspozicije. Ogledna ploha je izdvojena u sastojini hrasta kitnjaka na dubljem smeđem zemljištu i okarakterizirana je kao subasocijacija myrtületosum. 2.5 Sastojinske prilike Kako je već u uvodnom dijelu rada naglašeno, ogledna ploha postavljena je u niskoj šumi hrasta kitnjaka, u kojoj je stanoviti broj dobro oblikovanih elemenata i sjemenog porijekla. Dendrometrijskom analizom oborenih stabala ustanovljeno je da je sastojina sada stara oko 40 godina. Unazad 15—20 godina izvršen je u ovoj sastojini prvi meliorativni zahvat, koji je imao za cilj uklanjanje nepoželjnih vrsta i jedinki slabog kvaliteta. Sastojina se sada nalazi u fazi letvenjaka i od pomenutog čišćenja u njoj nisu provađane neke posebne mjere njege. 3. METODA RADA U sastojini je koncem 1976. godine izdvojena ogledna ploha veličine 0,75 ha. Ona je podjeljena u tri dionice, svaka veličine 0,25 ha, oblika kvadrata sa stranicom 50 m. — Na radnoj dionici 1 sva stabla obilježena su bijelom uljanom bojom i na njoj je provedena selektivna proreda po principu SCHÄDELIN-a (7). I u narednom periodu na ovoj dionici provodit će se selektivna proreda s ciljem da u dogledno vrijeme mjerama njege formiramo kvalitetnu sastojinu hrasta kitnjaka, pomažući u razvoju sadašnja najkvalitetnija stabla pretežno sjemenog porijekla. — Na radnoj dionici 2, stabla su obilježena crnom uljanom bojom. Istovremeno izdvojeno je i žutom uljanom bojom trajno obilježeno oko 200 najkvalitetnijih stabala po hektaru. Raspored ovih stabala po po |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 39 <-- 39 --> PDF |
mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. mm 57 59 66 62 74 95 75 67 79 55 103 102 894 U periodu od mjeseca svibnja (V) do mjeseca rujna (IX) u prosjeku je bilo 390 mm oborina što iznosi oko 44% od ukupne godišnje količine. Ujedno u tom periodu raspored i količina oborina su prilično ravnomjerni. Na bazi prosječnih veličina temperature zraka i količine oborina izračunati su indeksi suše po De Martonne-u (4) i oni su iznosili: mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. i 42 59 46 32 31 36 27 24 33 32 66 89 48 Iz ovih podataka proizilazi da su najniži indeksi suše u mjesecu srpnju (VII) i kolovozu (VIII), ali su oni ipak veći od granične vrijednosti i == 20, koju je De Martonne označio kao granicu između aridne i humidne klime. Na humidnost klime ukazuje i veličina Langovog kišnog faktora koja iznosi 106. grafikon 1. KLIMA6RAM PO K0PPEN_u mm 100 80 60 40 20 -* tfc Na osnovu podataka o količini oborina i veličini temperatura zraka urađen je i klimogram prema Köppen-u (grafikon 1). Imajući u vidu sve ove klimatske pokazatelje, možemo klimu ovog područja okarakterizirati kao umjereno kontinentalnu s mediteranskim uticajem u pluviometrijskom režimu. 2.3 Matični supstrat i tlo Prema BURLICI i FABIJANICU (1) područje G. J. »Kruščica« pripada srednje bosanskom škriljavom gorju. Geološka osnova ovog područja je prilično heterogena, ali se ipak radi o srodnim stjenama. Znatan dio područja 451 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 38 <-- 38 --> PDF |
jim prinosom, moguće je intenzivnim mjerama njege uzgojiti kvalitetnu sastojinu koja će dati i kvalitetan prinos. Mjerama njege već sada, a naročito u budućem periodu, ove sastojine mogu dati prihode od prorednog materijala čime se izbjegavaju znatnija materijalna sredstva koja bi uložili u rekonstrukciju ovih šuma, ako bi se odlučili za drugi put. Zadatak ovog rada bio bi da ukaže kako i kojoj mjeri se u panjačama hrasta kitnjaka boljih stanišnih uslova, primjenom intenzivnih mjera njege, može uticati na vrijednost proizvedene drvne mase. 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA 2.1 Opći podaci Objekt na kome su vršena istraživanja nalazi se u slivnom području rijeke Lašve, uz lijevu padinu potoka Kruščica, udaljen oko 3 km od Viteza. U geografskom smislu ovo je donji dio planinskog masiva Vraniće čije se sjeverne padine strmo spuštaju od najviših vrhova prema rijeci Lašvi. Prema šumsko-gospodarskoj podjeli to je ŠPP »Lašvansko«, koje je podijeljeno u pet gospodarskih jedinica. Sastojina u kojoj su vršena istraživanja nalazi se u odjelu 96 G. J. »Kruščica«. Odjel u kome je smještena ogledna ploha predstavlja padinu eksponiranu prema jugozapadu s inklinacijom 20— 25a i nadmorskom visinom 470—800 m. Ploha se nalazi u donjem dijelu odjela na nadmorskoj visini oko 500 m. 2.2 Klima Za ocjenu karaktera klime korišteni su podaci meteorološke stanice Travnik (2), koja je udaljena oko 15 km od objekta istraživanja. Geografske koordinate meteorološke stanice Travnik su: sjeverna geografska širina 44°14´ i istočna geografska dužina 17´u41´, a nalazi se na nadmorskoj visini od 561 m. Podaci za ocjenu klime odnose se na period opažanja 1962—1971. godine. 2.2.1 Temperatura zraka U periodu opažanja srednje mjesečne temperature zraka iznosila su: mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. t»C —3,4 0,1 4,3 9,5 13,5 16,6 18,3 18,0 14,2 8,3 5,6 —1,4 8,4 Maksimalna temperatura zraka izmjerena je 1965. godine i iznosila je 37,0 0C, a minimalna 1963. godine i iznosila je —23,6 °C. Broj dana s temperaturama zraka iznad 10 °C iznosi u prosjeku za period opažanja 171, a pada u intervalu između 19. travnja (IV) i 7. listopada (X), što ukazuje na relativno dug vegetacioni period. 2.2.2 Oborine Za isti period opažanja srednje mjesečne i ukupna godišnja količina oborina iznosila je: 450 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ISTRAŽIVANJA UTJECAJA NJEGE SASTOJINA NA PROIZVODNJU I KVALITET ŠUMA PANJAČA HRASTA KITNJAKA S. IZETBEGOVIC SAŽETAK. U SR Bosni i Hercegovini postoje znatne površinenekadašnjih šikara hrasta kitnjaka u kojima je unazad 15—20 godina kampanjom proveden meliorativni zahvat čišćenja te one danas odgovaraju uzgojnom obliku šume panjače (niske). Čišćenja su izvršena s negativnim odabiranjem. U cilju utvrđivanja utjecaja njege sastojine na proizvodnju drvne mase i njezin kvalitet metodom intenzivnih proreda autor je u gosp. jedinici Kruščica (Lašvansko šumsko-privredno područje) osnovao pokusnu plohu. U ovom radu nalaze se podaci o stanju sastojine prije prorede te o jačini izvršenog zahvata, (op) 1. UVOD I PROBLEM Prema podacima inventure šuma na velikim površinama u 1964—1968. godini, MATIC, V. i dr., (3), u Bosni i Hercegovini ima blizu 200.000 ha niskih šuma i šikara hrasta kitnjaka. Oko 60 % ovih šuma je u društvenoj a ostatak u građanskoj svojini. Veliki dio ovih šuma 43,2 % nalazi se u dobrim stanišnim uslovima. Prema istim podacima prosječna zaliha u niskim šumama i šikarama koje se nalaze u društvenoj svojini iznosi 56,2 m8 po hektaru, a kvalitet stabala u cjelini uzevši veoma je loš. Sadašnji zapreminski prirast ovih sastojina iznosi u prosjeku 3,20 m3/ha. Kako su ovo prosječni podaci za čitavo područje Bosne i Hercegovine, razumljivo je da u konkretnim uslovima ima znatnih odstupanja u pogledu kvaliteta, zalihe i prinosa ovih šuma. Jedan dio ovih šuma koje se nalaze u dobrim stanišnim uslovima, a u kojima su u proteklom periodu provođene određene mjere njege, sa znatnijim učešćem stabala sjemenog porijekla, u sadašnjem trenutku po kvalitetu, zalihi i veličini prirasta znatno odstupa od prosječnih prilika i traži drugačiji tretman. Opće prihvaćeno načelo da radikalnim uzgojnim zahvatima u što je moguće kraćem periodu prevedemo niske šume i šikare hrasta kitnjaka u visoke šume na širokom frontu ne možemo prihvatiti. Radikalni zahvati zahtijevaju zamašna materijalna sredstva i kvalitetan reprodukcioni materijal, što na širem planu još za duže vrijeme nećemo moći osigurati. U pomenutom slučaju kada su u pitanju bolje sastojinske prilike u kojima su prisutni i elementi sjemenog porijekla, s većim zalihama i kvalitetni |