DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 6 <-- 6 --> PDF |
odnosno »primorja« i »zagorja«, ne sagledavajući i ne povezujući često ni uzročnosti zaostalosti tog zagorja u unutrašnjosti, s privrednom ekspanzijom primorja. S druge strane jadransko primorsko područje poistovjećuje se s krasom ili kršem, što također ne odgovara stvarnosti. Radi toga, prije nego što bi prešli na neka posebna razmatranja, treba tim razmatranjima dati prostorni okvir unutar kojeg se određena utvrđena iskustva i saznanje mogu upoređivati i uopćavati. Fot. — Phot. 1. Sastojina crnoga graba, crnog jasena i medunca, oporavljena nakon zabrane držanja koza — Štand of Oriental Hornbeam, Flowering Ash and Pubescent Oak recovered after the prohibition of grazing. Foto: P. Fukarek GEOGRAFSKE GRANICE JADRANSKOG PODRUČJA S geografske (geomorfološke i hidrološke) točke gledišta, Jadranskom području pripadaju (osim otočja i obalnog pojasa) i cjelokupna slivna područja (površinskih) rijeka, koje su ulijevaju u Jadransko more, kao i slivovi kraških ponornica, za čije je podzemne tokove utvrđeno da se neposredno ili posredno povezuju s Jadranskim morem. Prema tome granica u unutrašnjosti kopna nalazi se na vododjelnici jadranskog i crnomorskog sliva koju se međutim ne može lako utvrditi. Rijeke jadranskog sliva su: Soča s pritokama Idrijicom i Vipavom u Sloveniji, Mirna, Lim i Raša u Istri, Rječina kod Rijeke, Zrmanja s Krupom, Krka sa Cikolom, Jadro i Cetina u sjevernoj (i srednjoj) Dalmaciji, zatim Neretva i njene brojne pritoke: Tihaljina, Rama, Neretvica, Trešanica, Ljuta, Idbar, Glogošnica, Bijela, Buna i Bregava u Hercegovini, |