DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 103     <-- 103 -->        PDF

ženih vrsta divljih životinja i biljaka. Donesene su preporuke o potrebnim mjerama
za zaštitu biotopa kako za održanje tako i za razvijanje, te poduzimanje mjera
za odmor u prirodi. Posebna je pažnja poklonjena zaštiti močvara, specijalno 17
u svijetu poznatih, koje su od velikog značaja za zaštitu ptica močvarica.


Kako je među ostalim zaključeno da će se buduća evropska konferencija o zaš
titi prirode i nacionalnih parkova održati u 1978. g. u rujnu u Mađarskoj, to bi se
ukratko osvrnuo na prilike zaštite u toj zemlji. Nacionalni biro za zaštitu i održavanje,
čuvanje prirode, ostvario je dugoročni program zaštite površina najatraktivnijih
regiona zemlje, specijalnih prirodnih osobina i rijetkosti. Površina od


86.000 ha stavljena je pod zaštitu od zadnje Generalne skupštine. U ovom periodu
nacionalni biro je osnovao nacionalni park Bükk s 38.775 ha površine, osam regionalnih
narodnih parkova (43.000 ha) i trinaest zaštićenih površina (4.300 ha). Nacionalni
park Bükk uključuje najljepše predjele Bükk planina sa mnoštvo prirodnih
interesantnosti kao što su stijene, kanjoni, ponori, prostrane šume, alpski pašnjaci,
znatnim brojem kraških fenomena sa 40 pećina (špilja), od kojih su 2
otvorene za posjete, s vrstama rijetkih biljaka, kao i bogatom faunom. Mnoge
od ovih pećina su poznate u međunarodnom svijetu po svojim paleontološkim i
praistorijskim odlikama. Svake godine posjeti ovo područje velik broj ekskurzija u
svrhe rekreacije odmora i sporta.
Objavljeni su mnogi radovi u cilju odgoja i propagande i zaštite prirode, a
izrađeni su filmovi o prirodnim odlikama nacionalnog parka Kiskunsag i pećine
Aggtelek.


Po odluci mađarske republike od 1. listopada 1977. g. djeluje nacionalni biro
za zaštitu čovjekove okoline i prirode.


Iz izvještaja o našoj zemlji vidi se da je godina 1977. proglašena za godinu
zaštite čovjekove okoline, te da su ubrzane mjere za osnivanje nacionalnih parkova
i prirode u svim regionima kod nas. Ujedno je donesen program Jugoslavije za
zaštitu i održanje prirodne zaštite u kome se predviđa popis svih objekata prirode
prije nego se proglase za nacionalne i parkove prirode te prirodne rezervate. Danas
postoji 15 nacionalnih parkova, 48 parkova prirode. Predviđa se osnivanje još 6
nacionalnih parkova, 40 drugih parkova prirode, 120 prirodnih rezervata. U Jugoslaviji
će biti proglašeno i zaštićeno 707.000 ha tj. 2,87» od čitave površine za nacionalne
parkove, parkove prirode i prirodne rezervate. Na kraju programa bi bilo
12%> od cjelokupne površine pod zaštitom.


Prem programu do kraja 1977. g. bilo bi ostvareno otprilike 1/5 od planom
predviđenih zadataka.


O mnogim pitanjima iz područja rada federacije vođene su diskusije, te su
doneseni zaključci od kojih ćemo navesti samo neke. Kao prvo zaključeno je da će
glavna tema iduće pete skupštine 1978. g. u Mađarskoj biti: Zaštita flore i faune
prirodna staništa u prirodi i nacionalnim parkovima«. Zatim šesta skupština federacije
predviđa se da bi se održala 1979. g. u Francuskoj. Kao novi članovi Federacije
primljeni su organizacije, odjeljenja za šumarstvo, društva za zaštitu,
službe parkova: Cipra, Belgije i Portugala, razmatraju se učlanjivanje organizacija
Bugarske, Čehoslovačke, Danske, Finske, Grčke, Irske, Islanda, Poljske, Švedske.
Španjolske i Turske.


Nastavljena je kampanja za zaštitu močvara u 1977. g. a isto će biti i u 1978. g.
pod parolom »Za život ptica i zaštitu čovjekove okoline i čovjeka. Kampanja za
život u divljini i prirodnim prebivalištima«.


101