DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 105 <-- 105 --> PDF |
STRUČNA LITERATURA MONOGRAFIJE O GENETICI VAŽNIJIH EVROPSKIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA STRUČNA LITERATURA U Šum. Listu 7 —9, 1974. godine prikazana je prva iz serije monografija o genetici važnijih autohtonih vrsta šumskog drveća »Genetik der Salix alba« (Genetika bijele vrbe) koju je napisao Eberhar d Weber . Radna grupa IUFRO »Species Monographs« preuzela je zadatak da prikupi i objavi rukopise. Kao odgovornog urednika zadužila je Prof. dr Mirka V i d a k ovica , izvanrednog člana JAZU. Radovi na štampanju monografija dobro napreduju i do sada je u »ANALIMA ZA ŠUMAR STVO«, koje izdaje JAZU u obliku separatnih otisaka štampano ukupno 10 brojeva koju obuhvaćaju 12 vrsta listača i četinjača. U ovom pregledu željeli bi dati prikaz drugih do sada publiciranih monografija. Lu i Zsuff a (1974): The genetics of Po pulus nigra L. (Genetika crne topole, Populus nigra L.) Annales Forestales, Vol. 6/2 Zagreb, 25 — 53. Monografija sadrži slijedeća poglavlja: (1) Areal rasprostranjenja i uzgojne karakteristike; (2) Taksonomija; (3) Filogenija; (4) Spolno razmnožavanje (5) Nespolno razmnožavanje; (6) Genetika i oplemjenjivanje; (7) Citologija; (8) Međuvrsna hibridizacija; (9) Tehnika križanja; (10) Programi oplemenjivanja. U monografiji su prikazani sinonimi za pojedine varijetete kao i spisak kultivara, koji su nastali kao produkt oplemenjivanja ove vrste. Autor koristi 95 izvora literature. Sažetak je na hrvat sko-srpskom i njemačkom jeziku. Mirko Vidaković (1974): Genetics of European black pine (Pinus nigra Arn.) Genetika evropskog crnog bora (Pinus nigra Arn.) Annales Forestales, Vol. 6/3, Zagreb, 57 — 86. Monografija sadrži slijedeća poglavlja: (1) Prirodno rasprostranjenje (s priloženom kartom rasprostranjenja ove vrste); (2) Taksonomija (s prikazom brojnih literaturnih podataka o problemima taksonomije crnog bora uz izraženo mišljenje da je to jedna vrsta koja se dijeli na veći broj varijeteta i podvrsta); (3) Geografska varijabilnost; (4) Spolno razmnožavanje (Cvatnja, kontrolirana hibridizacija); (5) Vegetativno razmnožavanje; (6) Genetika i oplemenjivanje (Mutacije, djelovanje gama zračenja, plus stabla i klonske sjemenske plantaže, testovi half sib familija, međuvrsna hibridizacija s popisom proizvedenih međuvrsnih hibrida, inkompatibilnost u hibridizaciji); (7) Program oplemenjivanja. U monografiji je popis 116 literaturnih naslova. Sažetak je na lirvatsko-srpskom i na njemačkom jeziku. Helge Johnsson (1974): Genetic characteristics of Betula verrucosa Ehrh. and B. pubescens Ehrh. (Genetske oznake vrsta Betula verrucosa Ehrh. i B. pubescens Ehrh.), Annales Forestales. Vol. 6/4. Zagreb, 91 — 133. Monografija sadrži slijedeća poglavlja: (1) Uvod (Taksonomija, Geografska rasprostranjenost, Ekologija, Rast i kvantitativna produkcija, Forma rasta i kvalitativna produkcija, Pošumljavanje s brezom); (2) Spolno razmnožavanje (Prirodni uvjeti, Periodicitet cvatnje i vrijeme cvatnje, Kvalitet sjemena i produkcija sjemena, Gustoća sadnje, Hibridizacija); (3) Vegetativno razmnožavanje (Položenice, Reznice, Cijepljenje, Okuliranje); (4) Genetika (Međuvrsna kompatibilnost, Poligena varijabilnost, Major geni, Morfološke oznake, Äutopoliploidija, Inducirane mutacije); (5) Oplemjenjivanje (Selekcija, Međuvrsna hibridizacija, Provenijencije, Poliploidija, O plemenjivanje samooplodnjom). Literatura obuhvaća 95 izvora. U monografiji se nalazi 28 vrlo lijepih fotografija izvan teksta. Sažetak je štampan na hrvatsko -srpskom i njemačkom jeziku. Kurt Holzer (175): Genetics of Pinus cembra L. (Genetika limbe-Pinus cembra L.). Annales Forestales, Vol. 6/5, Zagreb 139 — 158. Monografija sadrži 3 fotografije, 4 tabelarna prikaza, 1 grafikon i slijedeća poglavlja: (1) Uvod; (2) Rasprostranjenje i rast; (3) Tipovi i rase (Pinus cembra L. f. prostrata, Hortikulturne forme, klinalno variranje provenijencija, Fenotipski oblici); (4) Spolno razmnožavanje (Cvjetovi i formiranje sjemena, Pomlađivanje); (5) Vegetativno razmnožavanje; (6) Genetika i 103 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 106 <-- 106 --> PDF |
oplemenjivanje (Varijabilnost i provencijencije, Inkompatibilnost i hibridizacija, Sjemenske plantaže, Ciljevi oplemenjivanja). U monografiji je citirano 97 autora čiji radovi su navedeni u popisu literature. Na kraju je sažetak na hrvatsko-srpskom i na njemačkom jeziku. Michele Sekawin (1975): La genetique du Populus alba L. (Genetika bijele topole). Annates Forestales, Vol. 6/6, Zagreb, 159 — 189. Monografija obuhvaća slijedeća poglavlja: (1) Uvod; (2) Opis vrsta (3) Geografska rasprostranjenost i ekologija; (4) Tehnološke karakteristike; (5) Bolest i insekti; (6) Spolno i vegetativno razmnožavanje; (7) Citologija; (8) Hibridizacija; (9) Program oplemenjivanja; (10) Zaključci. Priložen je sažetak na hrvatsko-srpskom i engleskom jeziku. Literatura obuhvaća 74 izvora, Constantinos P. Pane t so s (1975): Monograph of Abies cephalonica Laudon). Annales Forestales, Vol. 7/1, Zagreb, 1 — 26. Uz priloženih 9 fotografija u monografiji su i 2 karte s prikazom rasprostranjenja grčke jele i hibrida, 5 tabela, popis od 36 citirana rada i sažetak na hrvatsko-srpskom i francuskom jeziku. Poglavlja su slijedeća: (1) Uvod; (2) Generativno i vegetativno razmnožavanje; (3) Genetika i oplemenjivanje (Međuvrsna hibridizacija, Kontrolirano križanje, Spontano križanje, Geografska varijabilnost, Morfologija, Tekst provencijencija, Testiranje potomstva); (4) Programi oplemenjivanja. Milutin Jovanović and Aleksan dar Tucović (1975): Genetics of common and sessile oak (Ouercus robur L. and Q. Petrae Liebl.). Genetika hrastova lužnjaka i kitnjaka (Quercus robur L. i Q. petraea Liebl.). Annales Forestales, Vol. 7/2, Zagreb, 23 — 53. Monografija sadrži slijedeća poglavlja: (1) Uvod; (2) Osnovne karakteristike za lužnjak i kitnjak; (3) Spolno razmnožavanje (Reproduktivni ciklus, Stranooplodnja i samooplodnja, Kontrolirana hibridizacija, Klijanje sjemena); (4) Vegetativno razmnožavanje (Zakorjenjivanje reznica, Cijepljenje) (5) Genetika i oplemenjivanje (Genetska analiza hrastova, Provencijencije i testovi potomstava, Prirodna i kontrolirana hibridizacija kod hrastova, Masovna i individualna selekcija; (6) Budući program oplcmcnjivanja. Rad sadrži 103 izvora literature. Sažetak je štampan na srpskohrvatskom i francuskom jeziku. Tadeus Przybylski, Macie Giert y c h and StefanBialobok (1976): Genetics of Scots pine (Pinus sylvestris L.). Genetika običnog bora (Pinus sylvestris L.). Annales Forestales, Vol. 7/3, Zagreb, 59 — — 105. Monografija sadrži 1 kartografski prikaz rasprostranjenja vrste, 1 tabelu i slijedeća poglavlja: (1) Uvod; (2) Geografsko rasprostranjenje; (3) Sistematika i varijabilnost; (4) Varijabilnost među rasama (Kli nalna varijabilnost, Rase borova i prostorna ograničenost pojedinih rasa prema Wright-u i Patlay-u). (5) Testovi potomstva (Rast, Kvalitativna svojstva, Otpornost na bolesti, Otpornost na SO2, Karakteristike iglica, Cvatnja, Proizvodnja smole); (6) Hibridizacija (Spontani hibridi, Kontrolirana hibridizacija, Samooplodnja); (7) Vegetativno razmnožavanje (Zakorjenjivanje, Cijepljenje); (8) Sjemenske sastojine (Uvod, Tehničke poteškoće u sakupljanju sjemena, Karakteristike proizvodnje sjemena običnog bora, Mogućnosti kontrole i poboljšanja generativnog razmnožavanja); Sjemenske plantaže, Autori navode 339 rada u popisu literature. Sažetak je na hrvatskosrpskom i njemačkom jeziku. Richard H. Richens (1976): Variation, cytogenetics and breeding of the european field elm (Ulmus minor Miller sensu latissimo = U. carpinifolia Suckow). Varijabilnost, citogenetika i oplemenjivanje evropskog nizinskog brijesta (Ulmus minor Miller sensu latissimo = U. carpinifolia Suckow). Annales Forestales, Vol. 7/4, Zagreb, 107 — 145. Monografija sadrži slijedeća poglavlja: Uvod; (1) Paleobotanika; (2) Rasprostranjenje; (3) Taksonomija; (4) Varijabilnost (niže taksonomske jedinice-varijeteti, kultivari, Morfološka i fiziološka svojstva, Otpornost na bolesti); (5) Hibridizacija; (6) Biologija reprodukcije; (7) Genetika; (8) Cito logija; (9) Oplemenjivanje. Monografija sadrži 227 izvora literature. Sažetak je na hrvatsko-srpskom i njemačkom jeziku. Autori objavljenih monografija su poznati evropski i domaći stručnjaci sa područja genetike i oplemenjivanja šumskog drveća. Iz naziva pojedinih poglavlja u monografijama je vidljivo da im je osnovna i zajednička problematika slijedeća: spolno i vegetativno razmnožavanje, citogenetika, unutarvrsna i međuvrsna hibridizacija, tehnika križanja, ekološka i genetska varijabilnost, majorgeni, poliploidija i inducirane mutacije. U monografijama su do sada iznijeta skupljena saznanja iz genetike pojedinih vrsta šumskog drveća. Dani su također i modeli za oplemenjivanje tih vrsta s ciljem da se poboljša proizvodnja u šumarstvu. U tom smislu monografije čine 104 |