DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 114 <-- 114 --> PDF |
SRETNA78 SVEČANA SJEDNICA I SLAVLJE POVODOM VRAĆANJA NACIONALIZIRANOG DIJELA ZGRADE »ŠUMARSKI DOM« ODRŽANIH 28. PROSINCA 1977. GODINE Prema ustaljenoj, dugogodišnjoj, tradiciji i ove je godine u društvenim prostorijama Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske održana 28. prosinca 1977. g. Svečana sjednica, kojoj su prisustvovali članovi Sabora i saborskih vijeća SR Hrvatske, kao i istaknuti znanstveni, stručni i društveni radnici i rukovodioci šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Povod za sazivanje ove sjednice nije bila samo proslava uspješnog završetka poslovne 1977. g. nego i donošenje Zakona o vraćanju nacionaliziranog dijela zgrade »Šumarski dom« Savezu i davanje prava korištenja i raspolaganja ovom šumarskom- društvenom zgradom. Savez je smatrao potrebnim da ovaj radosni i svečani trenutak što snažnije obilježi i ujedno iskaže i zahvalnost struke Saboru i ostalim saborskim tijelima SR Hrvatske što su uvažili razloge i dokumentaciju, kojom je Savez potkrijepio svoju molbu za vraćanjem zapadnog krila zgrade — nacionaliziranog još 1961. g., kao i to što je Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske ocijenilo da su razlozi za donošenje spomenutog Zakona opravdani. Svečano ukrašene društvene prostorije Šumarskog doma, okićene zelenilom, borovima, vijencima i zelenim društvenim zastavama dočekale su i primile preko 75 uzvanika ove svečane sjednice. Zid velike društvene dvorane gdje se je odvijala proslava, bio je prekriven velikim crtežom slikara Josipa Ćosića koja je nosila naslov: »Bitka« za Šumarski dom! Ovaj veliki crtež u tušu, dužine 7,50 m i širine 2,0 m, prikazao je radost i veselje povodom dobivanja cjelokupne zgrade »Šumarski dom« za ostvarivanje ciljeva Saveza. Glavni motiv slike predstavlja crtež kad predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Jakov Blažević predaje »Šumarski dom« brojnom članstvu Saveza IT šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske. Uz ove na crtežu su prikazani i brojni akteri i sudionici ovih napora oko vraćanja Šumarskog doma. Pozivu Saveza su se odazvali, da nabrojimo samo neke, i došli: Neda Andrlć, predsjednica Vijeća općina Sabora, ing. Rade Pavlović, republički sekretar za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, ing. Tomislav Krnjak, republički podsekretar za šumarstvo, predsjednici saborskih komisija Josip Krpan i Cvjetko Bosanac, zatim akademik prof. dr. D. Klepac, dr. S. Bađun, dekan Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, arh. ing. Vj. Radauš, predsjednik Saveza IT Hrvatske, ing. T. Cajnko, predsjednik Saveza IT šumarstva i prerade drveta Jugoslavije, Dr Ivan 2ivko, tajnik SlZ-a za znanstveni rad SRH, ing. S. Galović, predsjednik Zajednice šumarstva, industrije drva i prometa drvnim proizvodima, ing. S. Tomaševski, glavni direktor Exportdrva, ing. I. Puškar, predsjednik Zajednice općina i direktor ŠG — Karlovac, brojni članovi šumarske i drvno industrijske operative i dr. 112 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Pozdravna riječ predsjednika dr. B. Prpića Svečana sjednica započela je uvodnom riječi predsjednika Saveza prof. dr. B. Prpića, koji je pozdravio uzvanike i rekao: Ovaj Savez ima bogatu tradiciju. On je najstarije tehničko društvo u Jugoslaviji s najstarijim stručnim časopisom. Naš Savez djeluje u okviru programa SSRN, republičkog Saveza inženjera i tehničara, a veoma usko je povezan sa Savezom inženjera i tehničara šumarstva i industrije drva Jugoslavije. Zahvaljujući stručrtom radu članova ovog Saveza naša Republika posjeduje bogat šumski fond koji ima veliko privredno značenje i gotovo neprocjenjivu vrijednost socijalne funkcije šume. šume s kojima gospodarimopoprimaju, zahvaljujući dostignućima šumarske nauke i struke, sve stabilniji oblik, a njihova površina se povećava. Posebno moramo naglasiti ulogu šume u poslijeratnom razdoblju obnove zemlje i kasnije ekonomske blokade. Šuma je obnovila zemlju, te izgrad´latemelje naše suvremene industrije, a što je još važnije, niti tada nisu ozbiljnije ugroženi naši šumski ekosistemi. Priznanje za stručni i društveni rad dobili su šumari i drvnoindustrijalci od samog PREDSJEDNIKA REPUBLIKE MARŠALA TITA na svome III kongresu u Bledu. Tim, priznajem, mi se posebno ponosimo. Godina koja je iza nas bila je veoma sadržajna. Slavili smo Titove i naše jubileje, donesen je Zakon o šumama naše Republike, vraćen nam je dio Šumarskog doma i stvoreni su preduvjeti za ostvarivanje ciljeva i programa ovog Saveza. Pružena nam je mogućnost da otvorimo IZLOŽBENI PROSTOR O ULOZI SUME U ZAŠTITI ČOVJEKOVA OKOLIŠA, da osnujemo PROPAGANDNI CENTAR ZA ŠUMARSTVO I DRVNU INDUSTRIJU, da pristupimo osnivanjuKSILOTEKE, da započnemo s osnivanjem ŠUMARSKOG MUZEJA, da poradimo na osnivanju DRUŠTVA PRIJATELJA ŠUME, te da se intenzivno uklju |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 116 <-- 116 --> PDF |
cimo u akciju zaštite čovjekove radne i životne sredine koja je započela ove godine, a zbog svoje važnosti poprimat će iz godirte u godinu sve veće dimenzije. Socijalna funkcija šume koja predstavlja vrijednost o kojoj dan´as diskutira gotovo svaki naš građanin — povjerena je šumarskim stručnjacima. Mi smo svjesni njene vrijednosti jer regulirajući prirodu tamo gdje je narušena, sami smo je povećali. Mi smo, međutim, svjesni toga da određenim stručnim postupkom oblikujemo takve šumske sastojim koje pružaju optimalne uvjete za razvoj elektroprivrede i vodoprivrede, uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje koja je posljedica klime što je stvara šuma. Oblikujući krajolik šumari stvaraju povoljne uvjete za razvoj turizma, a podržavajući stabilne šume u okolini industrijskih i urbanih sredina stvaraju se pluća gradova. Sve navedeno govori o tome da šumarstvo ne može biti prepušteno samo sebi. Ono ne može samo rješavati suoje probleme i zadržati se u uskom okviru svojih interesa. Socijalna uloga šume koja postaje sve interesantnija, dovela je problematiku šumarstva neposredno pred društvo. Tu posebno mislim na proširenu biološku reprodukciju šuma koja se sastoji u osvajanju šumom neobraslih produktivnih površina u pošumljivanju krša te u rekonstrukciji i konverziji šuma i dr. Šumarstvo ima stručnih, ALI NE I MATERIJALNIH MOGUĆNOSTI da rješava problem proširene biološke reprodukcije šuma koja je od šireg društvenog interesa. Zakon o šumama koji je stupio na snagu ove godine jedan je od najprogresivnijih koji je SR Hrvatskoj ugledao svjetlo dana. Koristim ponovno priliku da za napore u vezi donošenja Zakona o šumama, čestitam našem sekretaru ing. Radi Pavloviću i podsekretaru ing. Tomislavu Krnjaku, kao i svima onima koji su sudjelovali kod njegove izrade. U ovoj godini imali smo, nažalost priliku da ponovno dokazujemo kako je KOZA ŠTETNA ZA ŠUMSKU VEGETACIJU, te da branimo Zakon o zabrani držanja koza koji je priznat kao jedan od najprogresivnijih u svijetu. Zbog uskih interesna pojedinaca koji sijeku granu ria kojoj sjede, ponovno se diskutiralo o ispravnosti postavki navedenog Zakona. Smatramo, međutim, da su progresivne snage uz našu stručnu pomoć pobjedile i da Zakon ne će doći u pitanje. Naša drvn,a industrija nalazi se u fazi evolucije u težnji da što više oplemeni sirovinu. Trend potražnje drvnih proizvoda u stalnom je porastu i prema predviđanjima neće opadati. Ta činjenica govori o porastu društvenog interesa za drvnu industriju što je veoma usko povezario sa šumarstvom kao sirovinskom bazom, koje je ujedno i čuvar socijalne funkcije šume. Ovaj Savez predstavlja dobru platformu za suradnju i dogovore obiju struka u pronalaženju optimalnih rješenja. Drugarice i drugovi dozvolite mi da vas još jedanput srdačno pozdravim, zahvalim se svima na odazivu i zaželim da se u našem Šumarskom domu ugodno osjećate! Nakon pozdravnog govora dr. B. Prpića uslijedila studentska pjesma »Gaudeamus igitur . . .«, pa zatim »Oda šumi« svečani recital pjesnika Miroslava S. 114 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Mađera, snimljena na gramofonsku ploču. Ovaj recital, koji smo već jednom U cijelosti objavili u Š. L. broj 7—9/76. g., od 14 svečanih strofa ponovno je izgovorio Zlatko Crnković, prvak drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Stihove recitala pratila je glazba Jakova Gotovca iz njegovog Simfonijskog kola, i odlomci iz opere »Ero«, pa pjesme »Po šumama i gorama«, »Konjuh planinom«. Ovu glazbenu pratnju odabrali su ing. S. Vanjković i dr. M. Bergovec. Ing. T. Cajnko, predsjednik spomenutog Saveza proglasio je za počasne članove Saveza IT šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije slijedeće naše članove: Dr Branimira Prpića (Za´-´-eb), ing. Josipa Šafara (Zagreb), ing. Nikolu Šepića (Opatija), ing. Srećka Vajijkovića (Zagreb) i ing. Vladimira Špoljarić (SI. Brod). Zaslužnim članovima proglašeni su: ing. Bogdan Dereta (Zagreb, ing. Slavko Horvatinović (Vinkovci), ing. Vinko Lacković (Bjelovar) i ing. Tomislav Lucarić (Vinkovci). Neda Andrić i dr. B. Prpić |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Na kraju svečanog dijela sjednice otpjevao je pjevački zbor »Gorani« iz Zagreba niz koncertnih djela pod ravnanjem dr. Mije Bergovca. Iza svečane večeri uslijedio je spontani dio programa u kojem su nastupali studenti Šumarskog Fakulteta u sastavu: Lidija i Mate Špehar, Lela i Joso Vukelić, Ruža Popović i Marin Tomaić i otpjevali niz veselih pjesama: Na ispit pođoh ja . . ., Šumari šumu kroje . . ., itd. »Obraz« starije šumarske generacije spasio je i ove godine ing. S. Vanjković i otpjevao nekoliko pjesama sa Slavonskog festivala 76. Neka vam je svima sretna i plodnija Nova 1978.! R. A. ZAJEDNICA ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA I PROMETA DRVNIM PROIZVODIMA I PAPIROM Zagreb, Mažuranićev trg 6 OKUPLJA — 163 OOUR šumarstva sa 16.219 zaposlenih — 148 OOUR drvne industrije sa 35.354 zaposlena — 11 OOUR celuloze sa 3.719 zaposlenih — 5 OOUR prometa sa 2.013 zaposlenih sa ciljem trajnog povećanja dohotka, proširenja materijalne osnove udruženog rada i povećanja ličnog standarda zaposlenih |