DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 119     <-- 119 -->        PDF

ZNAČAJNE OBLJETNICE
SAVEZA IT ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE VINKOVCI


Svojom svečanom sjednicom, održanom 14. siječnja ove godine, Savez it šumarstva
i drvne industrije Vinkovci, obilježio je 25 godina postojanja glazbene
sekcije i 5 godina folklorne sekcije. Bilo je to u prisustvu svih čianova sekcija,
većeg broja ostalih članova Saveza te nekoliko predstavnika ovdašnjih društvenopolitičkih
organizacija, a u okviru novih i ukusno opremljenih društvenih prostorija
Šumarije Cerna.


Počet ćemo odmah prikazom tog dijela, koji je osvjetljen iscrpnim referatom
i evociranim uspomenama, a onda istom na ostali dio sjednice.


Dom kulture Spačva, građen 1953. godine dobrovoljnim radom


GLAZBENA SEKCIJA


Glazbena se sekcija osniva već 1952. godine i to u okviru Sindikalne podružnice
u Spačvi, koja tada pripada Šumskom radilištu u Vinkovcima, a ono opet
Drvnoj industriji SI. Brod. Bilo je to u ponešto neobičnim okolnostima, čija bi
se obilježja, kako je rečeno na samoj sjednici, ispoljavala u slijedećem:


Šumsku privredu u poratnom razdoblju prate česte reorganizacije.
Djelatnost iskorišćavanja šuma, primjerice, u 5 godina 4 puta mijenja
svoje mjesto — od Zemaljskog šumskog poduzeća Hrvatske, Šumskog
gospodarstva, Poduzeće za iskorišćavanje šuma, pa do Drvne industrije,
gotovo svake godine po jedamput.


Tko je mogao u tom vrtlogu nešto dugoročnije razmišljati ili, recimo,
ukazati da sve te brzoplete promjene najviše pogađaju neposrednog
proizvođača.


Na spačvanskom šumskom stovarištu, koje prihvaća i otprema gotovo
sve mase jednog prostranog bazena, većinu radne snage čine radnici
iz susjedne Bosne, koji napuštaju mjesto tek po koji dan u mjesecu,
za pohoda svojoj obitelji.


Osigurani smještaj i ishrana smatrani su dovoljnom brigom za čovjeka.
Bez obzira da li je smještaj prohladan, zadimljen ili ljeti vonja
dimom i zuji komarcima. Još se manje nekog tiče što tog čovjeka tare
nostalgija te želja za duhovnim ili društvenim životom. Sitnice, ali koje




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 120     <-- 120 -->        PDF

ovdje tinjaju, stvaraju, uz veći radni zamor, apatiju i negodovanje. Niču
čak i poneki zahtjevi za izgradnju džamije. Tu usred radničke kolonije,
na samoj Spačvi.


Ulje na vatru sipa i centar iz SI. Broda, kad njegov sindikalni odbor
raspoređuje sredstva za kulturno prosvjetne aktivnosti i kad se bliže
podružnice nadjeljuje s po dvjesta tisuća, a Spačva s petnaest.


Osjetivši takvo mučno i pomalo zategnuto stanje s jedne strane, a usamljenost
s druge — Sindikat uz podršku Radilišta iz Vinkovaca, uzima stvari u svoje
ruke. I tada, već spomenute 1952. godine, osniva unutar podružnice glazbenu sekciju,
a ujedno pada i odluka za gradnju Doma kulture, svakako dobrovoljnim radom,
koji se provodi učešćem na utovarno-istovarnim radovima i zaradom u
korist tog poduhvata.


Sa nastupa folklorne sekcije ŠG »Hitast« — Vinkovci


Slijedeća, 1953. godina teče u znaku intenzivnih radova na izgradnji pozamašnog
Doma, u nabavi glazbenih instrumenata s već početnim nastupima sekcije i
to času još jedne reorganizacije, kad cjelokupna postrojenja i naselje Spačvu preuzima
Šumsko gospodarstvo Vinkovci. Prema onome što kasnije slijedi, ovo je
zasigurno prelomna godina u životu Spačve. Novi joj centar pokazuje svekoliku
pažnju, u početku na završnim radovima Doma, a odmah zatim na obnovi cjelokupnog
naselja, sprovedenog ove i slijedeće godine. Na opremi Doma uzima još
učešća i Drvna industrija SI. Brod, čiji obol znači i kraj za minule nesporazume.


Osvrt na prilike u Spačvi, kad je tražen izlaz iz pomenutih protivurječnosti,
ne bi bio potpun, a da se ne istakne umješnost i političku zrelost pojedinih drugova,
među kojima su: Nikola Kralj, Luka Matić, Martin Sučić, Antun Mandek i
braća Logator, na čelu sa preminulim Andrijom Valentićem.


Prvi nastup glazbena sekcija ostvaruje o prvomajskoj proslavi 1953. godine
u Spačvi, kojoj prisustvuju i kolektivi Šumskog radilišta i Šumskog gospodarstva
iz Vinkovaca.


Od 1953. do 1959. godine sekcija je oslonac svim društvenim zbivanjima u
Spačvi. U novim prostorima društvenog doma ne samo da okuplja živalj Spačve,
već i mještane susjednog Otoka, pa Lipovca i Vrbanje, kojima ovo zabačeno područje
najednom postade, neke vrste središte kulturno-zabavnog života
. Zabilježena su u nekoliko navrata i gostovanja kazališta iz Vinkovaca i
Osijeka.


118




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 121     <-- 121 -->        PDF

Slijedeće razdoblje, sve do 1966. godine predstavlja, u izvjesnoj mjeri, stagnaciju
obzirom da tadanja organizacija, ujedinjenog šumarstva i drvne industrije
Vinkovaca, mijenja ustaljeno sjedište sekcije. Te se godine sekcija uključuje u
Savez IT i dobiva sjedište pri Šumariji Otok, gdje se nalazi pretežan broj njenih
članova. Od tog doba ona doživljava svoju renesansu, posebno izraženu nakon 1972.
godine, kad počima djelovati u društvu pridošle folklorne sekcije.


Aktivnosti sekcije, gledane kroz njene nastupe od 1973. do 1977. godine, mogu
se uočiti iz slijedećeg: Ona u tom razdoblju nastupa samostalno po 25 puta, zajedno
s grupom pjevača 45, a s folklornom i recitatorskom sekcijom 55 puta, što
ukupno čini 125 nastupa ili prosječno godišnje 25. Izrazimo li to utrošenim vremenom,
to iznosi 700 sati uz još 800 sati utrošenim na probe, a sve u slobodnom
vremenu.


Podaci navode i korisnike nastupa, pa se vidi da se 52 puta odnose na šumsko
gospodarstvo i područne šumarije, 20 na ostala gospodarstva i drvne industrije,
među kojima su, uz ostale: Našice, Osijek, Bjelovar, SI. Požega, N. Gradiška,
Senj, Postojna, Sisak i Sr. Mitrovica. Daljnja 24 puta odnose se na prigodne manifestacije,
kao što su: »Dani slavonske šume«, »Vinkovačke jeseni«, »Šokačka sijela«,
proslava 130. obljetnice Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, na otvaranje značajnih
objekata i na priredbe povodom posjeta inozemnih gostiju. Uz pobrojane,
bilo je još 26 ostalih raznih nastupa, te 4 nastupa u ČSSR i Italiji.


Najveća aktivnost pada u 1974. godini, prigodom proslave 100 godišnjice postojanja
ovdašnjeg organiziranog šumarstva.


U svom 25. godišnjem radu kroz sekciju prolazi 27 glazbenika, čiji stručni profil
izgleda ovako: 6 KV šumskih radnika, 6 lugara, 4 šumarska tehničara, 4 šumarska
inženjera, 1 profesor Šumarskog fakulteta, 1 nastavnik, 1 oficir JNA, 1 učenik
i 3 privatna poljoprivrednika.


Od svog osnutka pa do sada sekcijom umješno rukovodi poduzetni Marti n
S u č i ć, šumarski tehničar.


Značajan doprinos stručnom osposobljavanju sekcije i obogaćivanju repertoara
s izvornim slavonskim melosom — unosi dr. Iv o S p a i ć, profesor Šumarskog
fakulteta iz Zagreba, sin ovog kraja.


FOLKLORNA SEKCIJA


Kako je već rečeno, ova se sekcija osniva 1972. godine, također sa sjedištem
u Otoku, gdje se ubrzo uspostavlja suradnja sa Školskim centrom, a time i brže
kompletiranje sekcije.


Opremljenost je sekcije na početku skromna. Nastupa većinom u posuđenim
narodnim nošnjama. Nakon zapaženih uspjeha — onih iz 1974. godine s proslave
100 godišnjice i s posjeta Italiji — sredstva više nisu u pitanju. Uvježbani repertoar
sam po sebi pribavlja i nošnje, te se nabavom i 1975. i 1976. godine raspolaže: slavonskim,
bunjevačkim, baranjskim i banatskim nošnjama.


U svom dosadašnjem radu sekcija je svladala široki repertar narodnih plesova,
koji, prikazani s tzv. koreografijom, čine po 2 slavonska kompleta, te po 1:
posavski, bunjevački, baranjski i banatski.


Sekcijom u ovom razdoblju prolazi veći broj plesača, no na aktivnijoj suradnji
ostaje njih 53, u kom broju sudjeluje: 15 đaka, 8 nastavnika, 14 ostalih službenika,
12 KV radnika i 4 privatna poljoprivrednika.


Za veliki napor i zavidne rezultate priznanje ide, razumljivo, svim sudionicima,
a posebno rukovodiocima sekcije — u početku Ivic i Vučičeviću , direktoru
škole u Otoku, a kasnije njegovom nasljedniku Stjepan u Brajk o vicu, dipl.
inž. i upravitelju Šumarije Otok te koreografu: Ivic i Oreškoviću , dipl. inž.
Drvne industrije Vinkovci.


I na kraju ovog sažetog prikaza treba reći da taj zamašni i sadržajni rad sekcija
prati široka podrška Saveza IT, Šumskog gospodarstva, Šumarija i cjelokupnog
kolektiva organizacija kome one pripadaju. To se ogledava već i kroz pružena
materijalna sredstva, koja se za posljednjih pet godina kreću oko 42 milijuna st.
dinara.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 122     <-- 122 -->        PDF

Folklorna i glazbena sekcija Š. G. »Hrast« — Vinkovci na jubilarnoj proslavi


130.
obljetnice osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u hotelu »Interkontinentalu
« u Zagrebu 1976. g.
ZAVRŠNI DIO SJEDNICE


Iz završnog dijela svečane sjednice navodimo:


Uručivanje priznanj a zaslužnim članonvima Saveza, organizacijama i pojedincima
izvan njega, te donošenje jedne važne odluk e za budući razvoj sekcije,
kad se one zbog svog opsega i značaja izdvajaju iz sastava Saveza IT i postaju
samostalna organizacija s nazivom: Radničko kulturno-umjetničko društvo
»ŠUMARI« Vinkovci.


Iz usvojenog statuta tog Društva proizlazi:


— da članstvo mogu sačinjavati radnici i članovi njihovih obitelji zaposleni
u šumarstvu i drvnoj industriji Vinkovaca, a k tome i ostali građani s područja
Šumskog gospodarstva;
— među postavljenim ciljevima Društva, prvenstveno se navodi njegovanje
folklorne baštine i ljubavi prema rodnom kraju — sve u smislu socijalističke stvarnosti
i socijalističkog humanizma.
Društvo ima: glazbenu, folklornu i recitatorsku sekciju te grupu pjevača.
Organi su mu: skupština, upravni, nadzorni i umjetnički odbor.
I još da napomenemo, da se izvori financiranja sastoje iz dotacija Šumskog


gospodarstva i Drvne industrije i SlZ-a za kulturu općine Vinkovci te prihoda sa
nastupa i članarine.
Za predsjednika izabran je Stjepa n Tuškan , dipl. inž. iz Zajedničkih službi
Šumskog gospodarstva.


Dragan TONKOVIĆ