DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Slijedeće razdoblje, sve do 1966. godine predstavlja, u izvjesnoj mjeri, stagnaciju obzirom da tadanja organizacija, ujedinjenog šumarstva i drvne industrije Vinkovaca, mijenja ustaljeno sjedište sekcije. Te se godine sekcija uključuje u Savez IT i dobiva sjedište pri Šumariji Otok, gdje se nalazi pretežan broj njenih članova. Od tog doba ona doživljava svoju renesansu, posebno izraženu nakon 1972. godine, kad počima djelovati u društvu pridošle folklorne sekcije. Aktivnosti sekcije, gledane kroz njene nastupe od 1973. do 1977. godine, mogu se uočiti iz slijedećeg: Ona u tom razdoblju nastupa samostalno po 25 puta, zajedno s grupom pjevača 45, a s folklornom i recitatorskom sekcijom 55 puta, što ukupno čini 125 nastupa ili prosječno godišnje 25. Izrazimo li to utrošenim vremenom, to iznosi 700 sati uz još 800 sati utrošenim na probe, a sve u slobodnom vremenu. Podaci navode i korisnike nastupa, pa se vidi da se 52 puta odnose na šumsko gospodarstvo i područne šumarije, 20 na ostala gospodarstva i drvne industrije, među kojima su, uz ostale: Našice, Osijek, Bjelovar, SI. Požega, N. Gradiška, Senj, Postojna, Sisak i Sr. Mitrovica. Daljnja 24 puta odnose se na prigodne manifestacije, kao što su: »Dani slavonske šume«, »Vinkovačke jeseni«, »Šokačka sijela«, proslava 130. obljetnice Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, na otvaranje značajnih objekata i na priredbe povodom posjeta inozemnih gostiju. Uz pobrojane, bilo je još 26 ostalih raznih nastupa, te 4 nastupa u ČSSR i Italiji. Najveća aktivnost pada u 1974. godini, prigodom proslave 100 godišnjice postojanja ovdašnjeg organiziranog šumarstva. U svom 25. godišnjem radu kroz sekciju prolazi 27 glazbenika, čiji stručni profil izgleda ovako: 6 KV šumskih radnika, 6 lugara, 4 šumarska tehničara, 4 šumarska inženjera, 1 profesor Šumarskog fakulteta, 1 nastavnik, 1 oficir JNA, 1 učenik i 3 privatna poljoprivrednika. Od svog osnutka pa do sada sekcijom umješno rukovodi poduzetni Marti n S u č i ć, šumarski tehničar. Značajan doprinos stručnom osposobljavanju sekcije i obogaćivanju repertoara s izvornim slavonskim melosom — unosi dr. Iv o S p a i ć, profesor Šumarskog fakulteta iz Zagreba, sin ovog kraja. FOLKLORNA SEKCIJA Kako je već rečeno, ova se sekcija osniva 1972. godine, također sa sjedištem u Otoku, gdje se ubrzo uspostavlja suradnja sa Školskim centrom, a time i brže kompletiranje sekcije. Opremljenost je sekcije na početku skromna. Nastupa većinom u posuđenim narodnim nošnjama. Nakon zapaženih uspjeha — onih iz 1974. godine s proslave 100 godišnjice i s posjeta Italiji — sredstva više nisu u pitanju. Uvježbani repertoar sam po sebi pribavlja i nošnje, te se nabavom i 1975. i 1976. godine raspolaže: slavonskim, bunjevačkim, baranjskim i banatskim nošnjama. U svom dosadašnjem radu sekcija je svladala široki repertar narodnih plesova, koji, prikazani s tzv. koreografijom, čine po 2 slavonska kompleta, te po 1: posavski, bunjevački, baranjski i banatski. Sekcijom u ovom razdoblju prolazi veći broj plesača, no na aktivnijoj suradnji ostaje njih 53, u kom broju sudjeluje: 15 đaka, 8 nastavnika, 14 ostalih službenika, 12 KV radnika i 4 privatna poljoprivrednika. Za veliki napor i zavidne rezultate priznanje ide, razumljivo, svim sudionicima, a posebno rukovodiocima sekcije — u početku Ivic i Vučičeviću , direktoru škole u Otoku, a kasnije njegovom nasljedniku Stjepan u Brajk o vicu, dipl. inž. i upravitelju Šumarije Otok te koreografu: Ivic i Oreškoviću , dipl. inž. Drvne industrije Vinkovci. I na kraju ovog sažetog prikaza treba reći da taj zamašni i sadržajni rad sekcija prati široka podrška Saveza IT, Šumskog gospodarstva, Šumarija i cjelokupnog kolektiva organizacija kome one pripadaju. To se ogledava već i kroz pružena materijalna sredstva, koja se za posljednjih pet godina kreću oko 42 milijuna st. dinara. |