DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 28     <-- 28 -->        PDF

isto tako, pronašao i opisao u Albaniji (Gur i Topit). Drugi varijetet var. leucodermis
(Ant.) odgovara spororastućoj vrsti, koja raste na većini ostalih staništa.


FUKAREK (1951, 1955) je opisao treći varijetet munike kao Pinus Heldreichii
Christ var. Pančići Fuk. n. var. To je čisto kontinentalna svojta koja
se javlja u Srbiji (Murtenica kod sela Negbina) i u Crnoj Gori (okolina Pljevlja).
Ona po svojim morfološkim osobinama približuje se najviše crnom boru.


Pošto je određivanje svojta munike samo na osnovu spoljašne morfologije
često dosta teško, dok se u anatomiji Cetina pojavljuju znatne razlike,
činjeni su pokušaji da se istražuju svojte samo na osnovu anatomije Cetina.


Iz veoma oskudne literature kojom raspolažemo po ovom pitanju daćemo
kratak osvrt.


Prema VIDAKOVICU (1957), HEMPEL-WILHELM su još 1889. godine
dali opis anatomske građe četina za pojedine borove. Tako su oni konstatirali
da je anatomija četina Pinus leucodermis slična građi četina kod crnog bora,
samo što Pinus leucodermis ima veliki broj hipodermalnih slojeva a slojevi
sklerenhimskih ćelija nalaze se isto tako iznad floema kao i između žila, te
one čine oblik slova »T«. VTDAKOVTĆ (1957) navodi da Pinus leucodermis
ima veoma velik broj slojeva hipodermalnih i sklerenhimskih ćelija.


Istraživanja koja su izvršili GUDEVSKI-STAMENKOV-BORĐEVA (1972)
imala su cilj da pruže jasniju sliku o karakteristikama četina, a posebno tkiva
od kojih su one izgrađene. Za navedena istraživanja koristili su materijal iz
nekoliko autohtonih nalazišta munike epidermalnih ćelija, broj stoma na
1 mm2, te njihove dimenzije i uronjenost; slojeve hipodermalnih ćelija; smolne
kanale; sklerenhimske ćelije iznad floema, ispod ksilema i među provodnim
snopićima. Prema slojevima hipodermalnih ćelija u četinama populacije munike
sa ispitanih područja više naginju ka Pinus Heldreichii Christ, ssp. leucodermis,
zaključuju ovi autori. Nažalost, proučavane Cetine su iz jednog geografskog
rejona, pa nisu u stanju da pruže jedan potpuniji odgovor.


U jednom našem ranijem radu (1972) mi smo pokušali da utvrdimo da li
postoji razlika u broju smolnih kanala kod četina sakupljenih iz Srbije (Murtenica)
i sa Kosova (Prevalac). Bilo je utvrđeno da se broj smolnih kanala
kod četina iz Srbije kreće od 3 do 10 a kod onih sa Kosova od 1 do 10. I pokraj
postojanja razlike u broju smolnih kanala mi to nismo uzeli kao pouzdanu
karakteristiku jer smo smatrali da to treba dovesti u vezi sa ostalim
anatomskim karakteristikama četina munike pa tek onda doneti preciznije
zaključke.


Iz ovog kratko izlaganja vidi se da je svima autorima koji su proučavali
anatomsku građu četina munike, ili samo pojedine elemente, bila svrha da
ukazu kako je anatomija četina vrlo osetljiva i ima dijagnonstički značaj.


3. MATERIJAL I METOD VLASTITIH ISTRAŽIVANJA
Cetine munike od kojih su pravljeni preparati sakupljene su iz Srbije
(selo Negbine na planini Murtenici), Kosova (kod Prevalca), Hercegovine (planina
Prenj, na mestu Smrćan), Grčke (kod mesta Prionia na Olimpu) te iz
Bugarske (planine Pirin i Slavjanka).