DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 50 <-- 50 --> PDF |
gore uvrštene su u jedan od prva tri stupnja, slično kao i općine unutarnjeg dijela Hrvatske bez istočne Slavonije. U tom dijelu posebno se ističe problem Osijeka (6. stupanj) i Vukovara (5. stupanj), te Daruvara, SI. Požege, SI. Broda i Virovitice (4. stupanj) što je bilo prilično neočekivano. Sigurno je da se u tim područjima pojavljuje utjecaj stepske klime, da su to područja koja imaju semiaridnu klimu, klimu u kojoj relativno najmanja količina oborina padne svršetkom zime. Kako u to doba još nije započelo kretanje sokova a, istodobno, započinju poljoprivredni radovi, nastaje sezona sportskog ribolova, uslijed nedovoljne pažnje vrlo. lako dolazi do nastanka požara. Nadalje treba naglasiti da se analizom karte lako uočavaju i prilično dobro granice pojedinih područja. Te se granice u velikoj mjeri poklapaju sa granicama oblasti koje je ŽUNKO predložio 1976. godine. Unutar pojedinih oblasti mogu se izdvojiti područja i zone, ukoliko je to potrebno. Prema tome predlaže se da se utvrde za našu Republiku 3 oblasti, koje se između sebe razlikuju po ekološkim i vegetacijskim prilikama kao i prema stupnjevima učestalosti. Po tome prijedlogu u Hrvatskoj bi imali: jadransku oblast koja obuhvaća općine srednje i južne Dalmacije s Dalmatinskom Zagorom, zatim Hrvatsko Primorje s otocima i Istrom; brdsko planinsku oblast — Gorski Kotar i Lika; panonsku oblast koja obuhvaća ostali dio Republike. Jadranska oblast se izdvaja na 2 područja: dalmatinsko s 2 zone (priobalno i D. zagorsko), te istarsko-primorsko s također 2 zone (priobalno i otočko), te istarsko-primorsko s također 2 zone (priobalno i otočko). U brdsko-planinskoj oblasti nije potrebno izdvajanje na područja ni zone, a u panonskoj oblasti izdvajaju se područja: banijsko-kordunsko, sjevernohrvatsko i slavonsko s 2 zone (savsko-podravska i dunavska). Nakon što se pro, vedu i ostala istraživanja vjerojatno će se predložene granice nešto manje mijenjati, ali je sigurno da do velikih odstupanja neće doći. Prema tome imali bi slijedeće stanje: 1. Jadranska oblast: 1.1. Dalmatinsko područje 1.11. Priobalna zona: Biograd, Brač, Dubrovnik, Hvar, Korčula, Lastovo, Makarska, Metković, Omiš, Pag, Ploče, Split, Šibenik, Trogir Vis, Zadar; 1.12. Dalmatinsko-Zagorska zona: Benkovac, Drniš, Imotski, Knin, Obrovac, Sinj, Vrgorac; 1.2. Istarsko-primorsko. područje: 1.21. Priobalna zona: Buje, Buzet, Crikvenica, Labin, Opatija, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Rovinj, Senj; 1.22. Otočka zona: Krk, Mali Lošinj, Rab; 2. Brdsko-planinska oblast: Čabar, Delnice, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Ogulin, Otočac, T. Korenica, Vrbovsko; 3. Panonska oblast: 3.1. Banijsko-kordunsko područje: Duga Resa, Dvor, Glina, Jastrebarsko, Karlovac, Kostajnica, Ozalj, Petrinja, Sisak, Slunj, Vojnić, Vrginmost; 48 |