DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 55     <-- 55 -->        PDF

ŠUMSKI EKOSISTEMI OTOKA RABA
(Od XV do XX stoljeća)


Đ. RAUŠ


SAŽETAK. U ovom radu — referatu održanom na Zadarskom
savjetovanju 1976. godine autor je iznio niz povijesnih podataka


o šumama otoka Raba, prikazao šumske zajednice i predložio mjere
za poboljšanje šumskog fonda ovog otoka.
UVOD


Šume i more otoka Raba tijekom proteklog vremena predstavljali su
najvažnije prirodne izvore iz kojih je narod crpio dobra za svoj opstanak.
Zbog toga nije ni čudo što već u XV stoljeću (a i prije) nalazimo pisane dokumente
o šumama otoka Raba. U KRONICI Franjevačkog samostana Kampor
na Rabu, koju je napisao O. Odorik BADURINA u vremenu od 1936.
do 1956. godine nalazimo pisane dokumente o izgledu, devastaciji i ponovnom
podizanju šuma na otoku Rabu.


Šume otoka Raba mnogo su i odavna istraživali botaničari, vrlo malo
šumari. Od botaničara većinom stranci: Luigi ANGUSTILLARA (1559.), J.
HOST (1802.), R. VISIANI (1826, 1842, 1852.), V. BORBAS 1876/77.), G. BECK
(1886.), A. GINZBERGER (1900.), E. NIKOLIĆ (1904.), L. ADAMOVlC (1906.),


B. KÜMMERLE i NYARADI (1908.), MORGAN (1909.), J. BAUMGARTNER
(1911.), D. HIRC (1913.), F, MORTON (1915.), S. HORVATlC (1937, 1939.) i
drugi.
Osim toga šume otoka Raba u novije vrijeme opisivali su i istraživali:


D. LASMAN (1906.), St. ŠURIĆ (1933), J. GRÜNWALD (1933.), A. PETRAČlC
(1938.), J. ŠAFAR (1962.), Đ. RAUŠ-S. MATIĆ, A. VRANKOVIĆ (1974.) i dr.
Na temelju spomenutih radova i vlastitih istraživanja obradit ćemo pregled
uzroka regresije i početak progresije šumskih ekosistema otoka Raba.


PRILOG POVIJESTI ŠUMA OTOKA RABA


Šume su usko povezane sa životom naroda zbog toga se proučavajući
povijest Rabljana uočava i povijest šuma na otoku. Prikaz donosimo na temelju
rada O. BADURINE 1956. godine.


»Rapska općina je 2. III 1409. godine predala svoje pašnjake i šume Veneciji
s tim da država plaća kneza i činovnike općine. Prije toga općina Rab
sama je iznajmljivala te šume i pašnjake narodu i od toga su se plaćali knez
i općinski činovnici (prihodi su bili oko 900 lira na godinu).


53