DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Rabljani su godine 1441. predali sve šume na uživanje općini kao pravno- moralnom tijelu, a sebi su zadržali pravo da u šumama mogu sječi drva za svoje kućne i poljodjelske potrebe (osim divlje masline, crnike, divlje kruške i medunca) koje je mogla sjeći samo općina za svoje potrebe i (prodaju. Koz e su na Rabu uvijek bile na zlu glasu radi šuma. Braća Malvicino prodaju 1442. godine 400 komada ovaca i 100 komada koza iz čega se vidi da je velik broj koza u ono vrijeme bio na Rabu. Protiv koza su se uvijek bunili i bunili dok ih tek nakon 500 godina nisu sveli na današnji minimum. Rabljani su se 15. III 1487. godine potužili Duždu, da će otok Rab brzo ostati bez šuma, zbog paljenja vapnenica, a na štetu naroda i životinja. Dužd je tada zabranio paljenje svih vapnenica bez iznimke. (Rab: Acta Comunitatis, IV, 415/12). Dužd je rapskom knezu 3. X 1516. izdao nalog da se pod prijetnjom stroge kazne zabranjuje u rapskim šumama sjeći: dubove (rovere), crnike (elese), divlje masline (olivari) i divlje kruške (perari) (Rab: Arch. Capituli, p. 74). Takvi nalozi ponovili su se 1522. i 1540. godine. Za vrijeme nerodnih godina narod otoka Raba pravio je kruh od žira crnike. Međutim, 1628. godina bila je jako siromašna a ni žir nije rodio, pa je narod bijedno prolazio i žalio se općinskom Vijeću. Općinsko vijeće odlučilo je pomoći narodu i odredilo je da se u loparskoj šumi (zapisnik kaže da je »abondantissima« = gusta) posiječe suhad, pošto je Dužd zabranio sjeći zeleno. Ta drva neka se prodaju i tim novcem pomogne najpotrebnijem narodu. (Kampor: »Arhiv« Pašnjaci Lopara, 12). Iz prednjeg se vidi da je na Loparu bilo dosta šuma. 17. II 1656. kneževsko Vijeće zaključilo je, s obzirom da se općina nalazi u teškoj novčanoj krizi, da na otoku sv. Grgura posijeku 1.500 kara drva od crnike i drugih vrsta. Od 18. II do 6. XII 1660. izvezeno je iz rapske općine 3.243 kara drva. Svaku karu prodala je općina za 2 lire i 8 soldi. Najvećim dijelom drva su odvezli dalmatinski i mletački brodovi. 16. VII 1673. u općinskom vijeću raspravljaju o plaćanju liječnika i apotekara, a pošto općina nema novaca, odluče posjeći 1.000 kara drva na otoku sv. Grgur, jer i tako ih tamo kradu Senjani. Drva će se prodati za 1 liru i 8 soldi po karu (Kampor: Arhiv, 1. 221). 2. II 1688. bura je načinila veliku štetu i na Sorinju polomila oko 400 kara drva, a danas je taj predjel potpuno gol kamenjar. Godine 1701. bilo je na otoku Rabu oko 35.000 glava stoke (ovaca, koza, magaradi, svinja i dr.). 29. VII 1720. godine Krste Ornoga tražio je dozvolu da može sjeći svoju šumu u Mundonijama, Kamporu i Runjkama (Rab: Sud. arhiv 1/15). To je prvi slučaj da privatnici moraju tražiti dozvolu za sječu vlastitih šuma, a ujedno je to i dokaz da je u Mundonijama na Rabu bilo tada šume, a danas je nema. 22. III 1735. Tomas Balbi, proveditore alle Legne e Boschi u Veneciji, upravlja Senatu apel glede Lopara! Kaže: »Nemilosrdno još sada privatnici sijeku šume po loparskim pašnjacima, te teren pretvaraju u njive. Neka se poduzmu koraci da se tome stane na kraj. Neka se počinitelje pozove na odgovornost, koji što takova učiniše kroz zadnjih 6 godina (Kampor, »Pašnjaci Lopara«, 7, 8). |