DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 59     <-- 59 -->        PDF

4. Supić Ante od 12. III 1874. za Frugu i Krasić.
5. Galziano Ivan od 25. XI 1865. za Lun, Novalju, Straško. (Kampor, A.
Commun. XV 102).
26. VI 1895. Općinsko vijeće zaključuje odmah popraviti »la muracca«
u uvali sv. Margarita (dakle u samoj luci!) za stan općinskog lugara Modrica.
(Ibid. 14).
6. I 1896. Ovih mjeseci Općina je za drva, koja je posjekao Gaudencije
Orlić, dobila 95,89 forinti. Sjeklo se na Frugi, Sorinju, sv. Grguru i Kalifrontu.
(Kampor, A. com. XVI 22).
2. XII 1896. Ali šuma se i dalje sječe . . . Općina daje prenijeti 36 dasaka
u Dragu da tamo sagrade »kircima« kućicu. Oni će i dalje sjeći Frugu.
(lb. 22) »Kirce« zovemo one iz Vinodola i okolice Bakra.
15. XI 1896. Nadšumar Belia moli Općinu da pošumi (borovicom) dio
Frkanja. Danas općinsko vijeće na to pristaje. (Ibid. 22).
20. XII 1896. Vijest od danas kaže: Ove godine sistematski se pošumljuje
Komrčar, Kokošica i tzv. Pijacal. (Ibid. 29).
13. XII 1900. Općina je posjekla Frugu. Ivan Baleri iz Klanjca u Hrvatskoj
podastire molbu Općini da će on odvoziti drva iz Fruge na more. Cijena
3 Kr svaki »pas«. Što je pas znademo.
3. III 1901. Nadšumar Belia naređuje barbatskom glavaru, neka proglasi
da narod ne smije kopati i odnositi kući panjeve česmine i dr. na otoku Dolinu.
(Ibid. 60).
Oko 1908. godine općinski nadšumar Justus Belia podiže razmjerne nasipe
po Frugi, da omeđi destruktivni rad vode na tom terenu.
1908. godine na otoku Goli vidjelo se još 9 stabala crnike, a 1926. jedva
pet!


18. XII 1928. Oblasni odbor Zagrebačke oblasti — Odsjek za turizam piše
rapskoj Općini i Odboru splitske oblasti, glede otoka sv. Grgura. »Doznali
smo da rapska općina misli posjeći šumu na sv. Grguru. Naša je nakana da
se to ne siječe, nego da se taj otok pretvori u narodni park i po mogućnosti
napuči s divljači: fazanima, zečevima. To zbog stranaca koji ljeti tako mnogo
dolaze na Rab i u Hrv. Primorje. Oni bi tamo zalazili radi odmora.«
Rab 3. ožujka 1941. Već više godina rapski sreski šumarski odio sistematski
pošumljuje gole i krševite krajeve po otoku Rabu. Kada ne bi zimi,
ali osobito u proljeće, velika bura prenosila morsku vodu po otoku, već bi
se vidjeli divni gajevi, koji bi lijepi otok Rab još više poljepšali. Zato se
mora svake godine saditi i obnavljati, da barem dio ostane. Prošle su jeseni
nasadili kao nikada do sada, mnoštvo nove kulture u okolišu Frkanj, Matovica
i nad selom Barbatom. Posađeno je 64.000 mladih stabala. Morska posolica
uništila je već jednu trećinu. Zato su, radi stalnosti, tu posijali oko
900 kilograma sjemenja crnike hrasta, divlje masline, raznih borova, koprivića,
lovora, jasena pa i rogača, koji mogu ovdje dobro uspijevati, pošto ih
preko mora u selu Lunu na Pagu gaje i daju mnogo ploda. Vidimo da vlast
ne dopušta sječu drva, dok prije seljaci ne posade mlada stabla. To je vrlo
dobro. Ako se odustane od te prakse, nestat će stoljetne rapske šume«, Odorik
Badurina: Kronika samostana u Kamporu, Rab 1936—1956. godine (si. 1).