DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 6 <-- 6 --> PDF |
59% planiranih radova. Karakterističan je pokazatelj veoma niska proizvodnja šumskih sadnica. Prema podacima Saveznog komiteta za poljoprivredu iz 1977. g. broj šumskih sadnica u Jugoslaviji, sveden na 1 ha šumske površine, manji je za 4,5 puta nego u susjednoj Austriji, 6 puta manji nego u Rumunjskoj a više od 40 puta manji nego u Bugarskoj! Uz taj veoma nepovoljan podatak ističe se u svoj svojoj oštrini podatak o 32 % degradiranih šuma u našoj zemlji. A ne možemo se odviše pohvaliti niti s kvalitetom prebornih šuma u kojima je tek svako treće četinarsko a svako sedmo lišćarsko stablo donekle kvalitetno. Nasuprot tako očigledno slabom korištenju prirodnih mogućnosti šumskog fonda ispoljava se suprotnost u sve većem uvozu celuloze i celuloznog drveta: u 1976. g. uvezeno je tih proizvoda u vrijednosti 100 milijardi starih din. A možda ne bi trebalo mnogo više sredstava pa da se vrištine i šikare Korduna i Like pretvore u produktivne šume koje bi znatno smanjile potrebu uvoza! Učesnici skupa su više očekivali, s obzirom na naslov studije o konkretnim problemima organiziranja po ZUR-u. No, svrhu sastanka je obrazložio ing. Tugomil Cajnko, predsjednik stručnog Saveza. Priređivači su željeli da šira stručna javnost ocijeni prezentirani materijal koji treba da bude osnova za izradbu konačnog materijala, dakako u mnogo kraćem obimu, za SIV i za Skupštinu. Namjera je, da se postigne donošenje određenih smjernica za jedinstvenije organiziranje šumarstva u cijeloj zemlji, budući da je i ZUR jedinstven. Nakon ukidanja osnovnog Savezno zakona o šumama nastale su u mnogim pitanjima heterogenosti između Republika koje ne bi trebale postojati i koje prijete da se ponegdje loše odraze na stanje šumarstva. Trebalo bi, dakle, izboriti, da se utvrde neka zajednička načela organiziranja i stava prema gospodarenju šumama i to putem međurepubličkih sporazumijevanja. Te zajedničke postavke, prema riječima ing. C a j nk a, bi trebale biti: 1. gospodarenje šumama putem šumskoprivrednih područja; 2. na privrednom području jedna radna organizacija; 3. za stabilno, kontinuirano financiranje reprodukcije šuma osnovati izvore i izvan same grane i njenih vlastitih sredstava; 4. osnovati interesne samoupravne zajednice kao općedruštveni sistem u gospodarenju šumama. Poseban je interes pobudilo izlaganje ing. Danila Nikolića, pom. sekretara za šumarstvo o rješavanju nekih problema šumarstva u Srbiji. Tamo nemaju namjeru pristupiti prekrajanju šumskoprivrednih područja. Ukupno postoji 21 područje, od kojih je u 9 područja organiziranu jedna radna organizacija bez podjele na osnovne OUR-e. U ostalih 12 postoji također po jedna radna organizacija, ali s tri do pet osnovnih! U Srbiji je još prije nekoliko godina riješeno, da se degradirane šume i šumski putevi tretiraju kao infrastruktura i da financiranje pošumljivanja goleti i izgradnju puteva preuzima društvo na sebe. Upravo se priprema zakon o pošumljivanju 40.000 ha goleti do 1980. g. uz trošak od 38 milijardi (st.) din. Sredstva će dati banke uz 1 % kamata, a ostatak kamata kao i vraćanje kredita bankama preuzima na sebe budžet Republike. U programu je pošumljivanje 1,6 mil. ha zemljišta u društvenoj svojini do 2000. god. U svrhu financiranja tih radova formiraju se interesne zajednice, regionalne i repu 4 |