DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 62 <-- 62 --> PDF |
prema sve otoke prema jugoistoku od Lošinja, a kopno dalmatinske Hrvatske od Zadra do albanske granice. U arealu šume crnike luče se jasno tri geografske varijante: sjeverna, srednja i južna. U sjevernu pripada Istra s Kvarnerskim otocima, u srednju dalmatinski otoci do uključivo Hvara i Šćedra zajedno s uskim pojasom susjednog kopna, a u južnu Pelješac i područje južnije od njega. Diferencijalne vrste za spomenute geografske varijante su: 1) U srednjoj varijanti: Styrax officinalis i Poterium sp., 2) U srednjoj i južnoj: Rosmarinus officinalis, Euphorbia dendroides, Anthylis Barba-Jovis, Anagyris phoetida, Ephedra nebrodensis i dr. 3) Samo u južnoj varijanti Phillyrea angustifolia, Calycetome spinosa, Phlomis fruticosa, Putoria calabrica, Convolvus cneorum, Marsdenia erecta, Arbutus andrachne i dr. 4) U sjevernoj (Lošinj) i južnoj varijanti nalazi se kao reliktna vrsta Quercus coccifera. Šuma crnike razvijena je u tri subasocijacije: Orno-Querceturn ilicis typicura H-ić — visoka šuma ili gusto sklopljena makija s elementima šume; Orno-Quercetum ilicis myrtetosum H-ić — niska makija s mirtom (mrčom) jest najrašireniji vid naših makija s velikim brojem facijesa i Orno-Querce- Sl. 2. Soliter alepskog bora pored puta u »Dundu« — Rab Foto: D. Rauš |