DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 65 <-- 65 --> PDF |
2. Mlečani su još 3. X 1516. godine zabranili sječu crnike, medunca, divlje masline i divlje kruške na otoku Rabu i zabranu ponovili u 1522. i 1540. godini. 3. Sve danas gole površine (kamenjare) na otoku Rabu bile su tada (1516) još pod dobro sklopljenom šumom (Kamenjak, Fruga, Sorinj, Lopar, Barbat, Dolin i Lun). 4. Težak život otočana, sušne godine, glad (1628) sve više je tjerao seljaka pučanina na sječu šume, pa čak i vađenje panjeva i osiguranja hrane za stoku i tako je šuma svakim danom bivalo sve manje unatoč svih zabrana. 5. Za vrijeme austrougarske vladavine dokrajčene su šume naših otoka i Primorja, da bi se onda počelo potkraj XIX stoljeća podizati borove kulture od kojih jedan dio postoji i danas. 6. Tek u novije vrijeme početkom XX stoljeća počelo se na šume našega krša gledati drugačije. Novi izvori za održavanje ljudskog života omogućili su čovjeku da razumno promatra i iskorištava svoj okoliš. Zabrana stihijskog držanja koza, reguliranje ispaše ovaca, bavljenje turizmom, mogućnost zapošljavanja gradskog i seoskog stanovništva sve više mijenja odnos čovjeka prema šumi. 7. Šumski ekosistemi kao prirodne tvorevine sa sposobnošću samoodržanja takoreći, koriste taj promijenjeni odnos čovjeka prema šumi i progresivno se šire i obnavljaju. Ako čovjek samo jedan mali dio vrati šumi od onoga što joj je uzeo, a on to mora, jer od toga ovisi njegov opstanak, onda će se naš krš postupno ponovno ozeleniti. 8. Temeljni šumski ekosistem na otoku Rabu je šuma hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) i sve težnje šumara treba da budu usmjerene u uspostavljanju tog stabilnog ekosistema na otoku Rabu. 9. Turističku ekspanziju i tako zarađeni dinar mora se iskoristiti za ekološko- biološko održavanje i učvršćenje šumskih ekosistema. Nedopustivo je da se u borovoj šumici na Loparu kampiraju automobili i izgradi igralište mini-golfa, a da se pri tom od godinama ubirane takse ništa ne uloži u podizanje novih šumskih površina iako je jasno da će spomenute borove šumice pod takvim uvjetima uskoro propasti. 10. Smatramo da bi ovo Savjetovanje trebalo donijeti zaključak da se dio sredstava dobivenih od turizma zahvaljujući moru, šumi i zraku uloži u obnovu i održavanje šuma naše Jadranske obale. LITERATURA B a d u r i n a, O.: Kronika samostana u Kamporu, Rab 1936—1956. Bojanić-Ćirić, I.: Rab. Umag, 1—64, karte 2., 1968. D u b a c, M.: O zaštiti šume Dundo na Rabu, i o šumama česvine. »Priroda« br. 5, str. 151—153, Zagreb, 1963. Forenbacher , A.: Istorijski pregled botaničkih istraživanja kraljevine Dalmacije od Visianija do danas. Rad, knj. 202, str. 51—95, Zagreb, 1914. Golubić , S.: Prilog poznavanju klime primorske regije Jugoslavije. Geogr. Glasn., XX, Zagreb, 1958. Grünwald , J.: Šume na kršu Savske banovine. Šum. List, str. 122, Zagreb, 1933. Hire , D.: Proljetna flora otoka Raba — R. J. A., knj. 198, str. 65—69, Zagreb, 1913. Hire , D.: Građa za floru otoka Cresa. Rad., knj. 200, str. 19—88, Zagreb, 1913. 63 |