DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 69     <-- 69 -->        PDF

ZADARSKO SAVJETOVANJE


PRILOG PROUČAVANJU PROCESA PRIRODNE OBNOVE ŠUMA
U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE


U toku višegodišnjih radova na karti budućeg korištenja prostora u Jadranskoj
regiji Jugoslavije (Projekt Jadran III) uočeni su na ovim prostorima
snažno ispoljeni procesi prirodne obnove šumskog pokrova, kako u uskoj
zoni eumediterana, tako i na prostranim površinama submediteranske šumske
zone. Proces nije uočen na površinama prirodnih goleti, a slabo je izražen
ili neznatan na relativno velikim površinama krajnje degradiranih staništa
južne Hercegovine, primorskog dijela Crne Gore, te dijelova Dalmatinske Zagore.


Osnovni preduvjet za obnovu vegetacijskog pokrova treba tražiti u dubokim
socijalno-ekonomskim promjenama u ovoj Regiji. Raslojavanjem sela
i napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i stočarstva na kršu, veliki prirodni
prostori lišeni su u relativno kratkom vremenskom razdoblju tisućljetnog
antropozoogenog utjecaja, pa u novostvorenim uvjetima vegetacijski pokrov
doživljava svojevrsnu renesansu. Iako su poremećaji i regresije u prirodnim
sistemima Jadranske regije u osnovi identični s regresijama u širokom prostoru
Mediterana, valja istaći, da je prirodni potencijal u ovom prostoru ipak
sačuvaniji, zahvaljujući to nešto povoljnijim ekološkim prilikama, posebno
količini i rasporedu oborina za razliku od velikih aridnih prostora Mediterana.
Pored povoljnijih prirodnih uvjeta, važno je istaći ii činjenicu, da su
ovi prostori tek nedavno uključeni u suvremene ekonomske tokove i graditeljsku
ekspanziju, pa time i u «ove procese degradacije prirodnih sistema.


Pa ipak, nešto povoljniji uvjeti nisu mogli u prošlosti biti dovoljna protuteža
čovjekovom prisustvu, što nedvojbeno dokazuju upravo procesi obnove
vegetacijskog pokrova u novonastalim uvjetima. Cijela Jadranska regija globalno
promatrana, nosi karakteristike krša sa svim bitnim obilježjima koje
taj pojam uključuje: petrografskim — karbonatno stijenje, hidrografskim —
okomita i pretežno podzemna cirkulacija vode, reljefnim — zatvorene depresije,
te vegetacijskim — potisnutost i degradacija vegetacijskog pokrova. Ovo
posljednje obilježje predstavlja s ekološkog stanovišta temeljni problem Jadranske
regije, a njegovom analizom i definiranjem smjernica za saniranje
i unapređenje, rješavamo jednu od ključnih komponenata čovjekove okoline
u ovom prostoru.


Šumski pokrov predstavlja osnovnu kategoriju u karti budućeg korištenja
prostora i prirodnih izvora u Regiji. U fazi analize zatečenog stanja, razvojnih
tendencija te prognoze za jedan dugoročniji period, proces prirodne
obnove vegetacije javlja se kao presudan faktor kako u pogledu promjena
u globalnoj pokrovnosti šuma, tako i u promjenama u širokoj skali sukcesija
na šumom obraslim površinama.