DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ZADARSKO SAVJETOVANJE PRILOG PROUČAVANJU PROCESA PRIRODNE OBNOVE ŠUMA U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE U toku višegodišnjih radova na karti budućeg korištenja prostora u Jadranskoj regiji Jugoslavije (Projekt Jadran III) uočeni su na ovim prostorima snažno ispoljeni procesi prirodne obnove šumskog pokrova, kako u uskoj zoni eumediterana, tako i na prostranim površinama submediteranske šumske zone. Proces nije uočen na površinama prirodnih goleti, a slabo je izražen ili neznatan na relativno velikim površinama krajnje degradiranih staništa južne Hercegovine, primorskog dijela Crne Gore, te dijelova Dalmatinske Zagore. Osnovni preduvjet za obnovu vegetacijskog pokrova treba tražiti u dubokim socijalno-ekonomskim promjenama u ovoj Regiji. Raslojavanjem sela i napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i stočarstva na kršu, veliki prirodni prostori lišeni su u relativno kratkom vremenskom razdoblju tisućljetnog antropozoogenog utjecaja, pa u novostvorenim uvjetima vegetacijski pokrov doživljava svojevrsnu renesansu. Iako su poremećaji i regresije u prirodnim sistemima Jadranske regije u osnovi identični s regresijama u širokom prostoru Mediterana, valja istaći, da je prirodni potencijal u ovom prostoru ipak sačuvaniji, zahvaljujući to nešto povoljnijim ekološkim prilikama, posebno količini i rasporedu oborina za razliku od velikih aridnih prostora Mediterana. Pored povoljnijih prirodnih uvjeta, važno je istaći ii činjenicu, da su ovi prostori tek nedavno uključeni u suvremene ekonomske tokove i graditeljsku ekspanziju, pa time i u «ove procese degradacije prirodnih sistema. Pa ipak, nešto povoljniji uvjeti nisu mogli u prošlosti biti dovoljna protuteža čovjekovom prisustvu, što nedvojbeno dokazuju upravo procesi obnove vegetacijskog pokrova u novonastalim uvjetima. Cijela Jadranska regija globalno promatrana, nosi karakteristike krša sa svim bitnim obilježjima koje taj pojam uključuje: petrografskim — karbonatno stijenje, hidrografskim — okomita i pretežno podzemna cirkulacija vode, reljefnim — zatvorene depresije, te vegetacijskim — potisnutost i degradacija vegetacijskog pokrova. Ovo posljednje obilježje predstavlja s ekološkog stanovišta temeljni problem Jadranske regije, a njegovom analizom i definiranjem smjernica za saniranje i unapređenje, rješavamo jednu od ključnih komponenata čovjekove okoline u ovom prostoru. Šumski pokrov predstavlja osnovnu kategoriju u karti budućeg korištenja prostora i prirodnih izvora u Regiji. U fazi analize zatečenog stanja, razvojnih tendencija te prognoze za jedan dugoročniji period, proces prirodne obnove vegetacije javlja se kao presudan faktor kako u pogledu promjena u globalnoj pokrovnosti šuma, tako i u promjenama u širokoj skali sukcesija na šumom obraslim površinama. |