DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ZADARSKO SAVJETOVANJE PRILOG PROUČAVANJU PROCESA PRIRODNE OBNOVE ŠUMA U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE U toku višegodišnjih radova na karti budućeg korištenja prostora u Jadranskoj regiji Jugoslavije (Projekt Jadran III) uočeni su na ovim prostorima snažno ispoljeni procesi prirodne obnove šumskog pokrova, kako u uskoj zoni eumediterana, tako i na prostranim površinama submediteranske šumske zone. Proces nije uočen na površinama prirodnih goleti, a slabo je izražen ili neznatan na relativno velikim površinama krajnje degradiranih staništa južne Hercegovine, primorskog dijela Crne Gore, te dijelova Dalmatinske Zagore. Osnovni preduvjet za obnovu vegetacijskog pokrova treba tražiti u dubokim socijalno-ekonomskim promjenama u ovoj Regiji. Raslojavanjem sela i napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i stočarstva na kršu, veliki prirodni prostori lišeni su u relativno kratkom vremenskom razdoblju tisućljetnog antropozoogenog utjecaja, pa u novostvorenim uvjetima vegetacijski pokrov doživljava svojevrsnu renesansu. Iako su poremećaji i regresije u prirodnim sistemima Jadranske regije u osnovi identični s regresijama u širokom prostoru Mediterana, valja istaći, da je prirodni potencijal u ovom prostoru ipak sačuvaniji, zahvaljujući to nešto povoljnijim ekološkim prilikama, posebno količini i rasporedu oborina za razliku od velikih aridnih prostora Mediterana. Pored povoljnijih prirodnih uvjeta, važno je istaći ii činjenicu, da su ovi prostori tek nedavno uključeni u suvremene ekonomske tokove i graditeljsku ekspanziju, pa time i u «ove procese degradacije prirodnih sistema. Pa ipak, nešto povoljniji uvjeti nisu mogli u prošlosti biti dovoljna protuteža čovjekovom prisustvu, što nedvojbeno dokazuju upravo procesi obnove vegetacijskog pokrova u novonastalim uvjetima. Cijela Jadranska regija globalno promatrana, nosi karakteristike krša sa svim bitnim obilježjima koje taj pojam uključuje: petrografskim — karbonatno stijenje, hidrografskim — okomita i pretežno podzemna cirkulacija vode, reljefnim — zatvorene depresije, te vegetacijskim — potisnutost i degradacija vegetacijskog pokrova. Ovo posljednje obilježje predstavlja s ekološkog stanovišta temeljni problem Jadranske regije, a njegovom analizom i definiranjem smjernica za saniranje i unapređenje, rješavamo jednu od ključnih komponenata čovjekove okoline u ovom prostoru. Šumski pokrov predstavlja osnovnu kategoriju u karti budućeg korištenja prostora i prirodnih izvora u Regiji. U fazi analize zatečenog stanja, razvojnih tendencija te prognoze za jedan dugoročniji period, proces prirodne obnove vegetacije javlja se kao presudan faktor kako u pogledu promjena u globalnoj pokrovnosti šuma, tako i u promjenama u širokoj skali sukcesija na šumom obraslim površinama. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 70 <-- 70 --> PDF |
U sadašnjoj etapi rada uočene su tek osnovne karakteristike ovog procesa. Između ostaloga, utvrđeno je slijedeće: — Obnova teče generativnim putem i to prvenstveno vrstama lakšeg sjemena, pri čemu glavni vjetrovi igraju odlučujuću ulogu. — U zoni zimzelene šume česmine procesi obnove šumskog pokrova naročito su izraženi na većim otocima Dalmacije. Na garizima, ali i na velikim površinama napuštenih poljoprivrednih kultura u zoni eumediterana, uz autohtonu šumsku vegetaciju, širi se snažno alepski bor koji, kao ničim sputavana vrsta svjetla, daje osnovni pečat procesu obrašćivanja u ovoj zoni. Česmina, kao vrsta teškog sjemena, širi se slabije, a na mnogim površinama, u prvim godinama razvoja, propada u borbi s uzgojeno jačim vrstama. — U zoni listopadnih šuma medunca s bjelograbom i crnim grabom, dakle, na najvećem dijelu Jadranske regije, prostrane kraške pašnjake i kamenjare osvaja, uz draču i šmriku, bjelograbić, crni grab i crni jasen. Medunac, kao vrsta teškog sjemena, širi se znatno manje i sporije. S brojnih jezgri autohtonog crnog bora i crnoborovih kultura u ovoj zoni, evidentno je snažno obrašćivanje borom, posebno u smjeru dominantnih vjetrova. U inicijalnoj fazi obnove šuma u ovoj zoni, važnu ulogu igra i Juniperus oxicedrus — šmrika, koja značajno utječe na stvaranje povoljnih mikroklimatskih prilika na površinama zahvaćenim prirodnom obnovom. — U montanoj vegetacijskoj zoni primorske bukve proces obnove bukovih sastojina je slabo izražen. Bukva kao vrsta teškog sjemena teško i sporo prodire na svoja ranija staništa. Međutim, s brojnih crnoborovih prirodnih sastojina i kultura u ovoj zoni, širi se bor preko prostranih travnjaka i pašnjaka, pa time kao pionirska vrsta stvara uvjete za kasnije naseljavanje bukve. Tipičan primjer predstavlja napušteno Veliko Rujno i Velika Močila na Velebitu. — - Sa stanovišta zaštite i održavanja krajolika, obrašćivanje alepskim borom napuštenih poljoprivrednih površina u zoni eumediterana svakako je nepoželjna pojava. Nekada s mukom održavana i njegovana, nestaje na očigled ova najvrednija komponenta našeg mediteranskog pejzaža (maslinici, vinogradi i dr.). — Proces obnove šumskog pokrova ne teče ravnomjerno u Jadranskoj regiji. Sjeverni dio s nešto bogatijim vodenim talogom ujedno je i područje najranije depopulacije ruralne sredine i prestrukturiranja aktivnog stanovništva, pa su i procesi obnove vegetacije u ovom dijelu regije najizraženiji (veći dio Istre, Hrvatsko primorje, a posebno primorske strane masiva Kapele i Velebita). Na jako degradiranim površinama dijela dalmatinske Zagore, južne Hercegovine i Crnogorskog primorja, proces obnove je, kako smo naveli, slabo izražen ili neznatan, posebno radi nedostatka matičnih jezgri s kojih bi se vegetacija mogla širiti. Pored toga, ova ekonomski najnerazvijenija područja još uvijek su u velikoj mjeri opterećena ispašom sitne stoke. Paralelno sa socijalno ekonomskim razvojem ovih krajeva, bilo bi nužno provoditi određene minimalne zahvate, posebno sjetvu alepskog i crnog bora pod busenje kadulje i drugih vrsta. Time bi se na velikim prostorima neznatnim troškovima podigle matične jezgre neophodne u procesu prirodne obnove vegetacije. — Alepski i crni bor svakako dominiraju u inicijalnoj fazi prirodne obnove šuma. Ove »najpokretljivije vrste« prve osvajaju otvorene terene, po |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 71 <-- 71 --> PDF |
sebno napuštene poljoprivredne površine. Njihova uloga prethodnika ogleda se u činjenici što se teško pomlađuju pod vlastitim krošnjama. Podmladak bora, posebno alepskog, ne može izdržati konkurenciju šumske vegetacije listača, koja prodire pod krošnje borova i brzo osvaja svoja ranija staništa. — Priroda gradi i stvara besplatno na velikim prostranstvima Jadranske regije. Zadaća je suvremenog šumarstva da ove procese svestrano i temeljito prouči i dugoročno usmjerava prema postavljenim ciljevima, čini se opravdanim da će u novostvorenim uvjetima biti potrebno revidirati neke postavke kako u oblasti stručne šumarske problematike, tako i u osnovnom strateškom pristupu problematici krša. Neosporno je da težište radova ne leži više toliko u akcijama na umjetnonm pošumljavanju koliko na uzgojnim radovima u prostranim prirodnim sistemima šuma, kao i na zaštiti ovih površina od požara. Šumski požari predstavljaju danas jedinu ozbiljnu prijetnju šumskom pokrovu jadranske regije. — Priroda favorizira uzgojno jače vrste koje opet potiskuju dominantne i vrijedne vrste konačnih razvojnih stadija šumske vegetacije. Bilo bi stoga neophodno u zoni eumediterana osigurati uvjete za normalni razvoj hrasta česmine, a u prostranoj zoni submediterana hrasta medunca. Obzirom na prostranstvo regije, te opseg i zamah procesa prirodne obnove šuma, ne može se očekivati da će ovaj posao obavljati šumarstvo jadranskog područja bez organizirane i dugoročne pomoći čitave šumarske privrede Republike. — Republički zavod za zaštitu prirode organizirao je praćenje procesa prirodne obnove šuma preko mreže trajnih opažačkih ploha u jadranskoj regiji. U ovu akciju trebalo bi uključiti šumarske znanstvene institucije, jer prirodna obnova šuma ima bez sumnje izuzetan i dalekosežan općedruštveni značaj. Dragutin BÖHM, dipl. inž. šum., Rep. zavod za zaštitu prirode, Zagreb IN2ENJERI I TEHNIČARI! STRUČNJACI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE! Pozivamo Vas na saradnju: OBJAVLJUJTE REZULTATE SVOJEGA RADA! Poželjno je obrađivati izvorne aktualne stručne teme (uspjehe i propuste) iz brojnih područja i oblasti šumarstva i drvne industrije u sažeto m obliku, sa nekoliko karakterističnih snimaka, crteža, grafikona, tabela i si. Objavljujte rezultate svojih Šumskih gospodarstava, svojih šumarija! Uredništvo Šumarskog Lista Zagreb - Mažuranićev trg 11 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 72 <-- 72 --> PDF |
OPERATIV«, ZNANSTVENI RADNICI I RADNE ORGANIZACIJE! POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846 - 1976 KROZ STRANICE ŠUMARSKOG LISTA U vašem je interesu da nabavite i pročitate ovu rijetku i korisnu stručnu publikaciju: Ovo kapitalno stručno djelo »POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE « prisjeća vas i historiografski vodi kroz burnu i bogatu prošlost naših šuma i šumarstva uopće, ne samo Hrvatske, nego i čitave Jugoslavije. Publikaci/a obuhvaća 430 stranica, ukusno opremljena u tvrdom povezu s ojačanim platnenim hrbatom. Mnogobrojne fotografije, slike, crteži, grafikoni i tabele obogaćuju tekstualnu vrijednost ove jubilarne edicije. Ovakova publikacija pojavljuje se svakih 50 i više godina poput one AKADEMIKA A. UGRENOVICA: POLA STOLJEĆA ŠUMARSTVA — ZAGREB 1926. godine. Predlažemo radnim organizacijama šumarstva i drvne industrije širom Jugoslavije da naruče barem 5—10 primjeraka »POVIJEST ŠUMARSTVA « u reprezentativne svrhe, za poklone, nagrađivanja pojedinaca, istaknutih marljivih stručnih i društvenih radnika, delegacija, skupina i si. Cijena »Povijest šumarstva Hrvatske« iznosi 250.— din i isporučuje je: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE 41000 Zagreb, Mažuranićev trg 11 Telefoni: 444-206 i 449-686 Bankovni račun: 30102-678-6249 |