DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 69     <-- 69 -->        PDF

ZADARSKO SAVJETOVANJE


PRILOG PROUČAVANJU PROCESA PRIRODNE OBNOVE ŠUMA
U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE


U toku višegodišnjih radova na karti budućeg korištenja prostora u Jadranskoj
regiji Jugoslavije (Projekt Jadran III) uočeni su na ovim prostorima
snažno ispoljeni procesi prirodne obnove šumskog pokrova, kako u uskoj
zoni eumediterana, tako i na prostranim površinama submediteranske šumske
zone. Proces nije uočen na površinama prirodnih goleti, a slabo je izražen
ili neznatan na relativno velikim površinama krajnje degradiranih staništa
južne Hercegovine, primorskog dijela Crne Gore, te dijelova Dalmatinske Zagore.


Osnovni preduvjet za obnovu vegetacijskog pokrova treba tražiti u dubokim
socijalno-ekonomskim promjenama u ovoj Regiji. Raslojavanjem sela
i napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i stočarstva na kršu, veliki prirodni
prostori lišeni su u relativno kratkom vremenskom razdoblju tisućljetnog
antropozoogenog utjecaja, pa u novostvorenim uvjetima vegetacijski pokrov
doživljava svojevrsnu renesansu. Iako su poremećaji i regresije u prirodnim
sistemima Jadranske regije u osnovi identični s regresijama u širokom prostoru
Mediterana, valja istaći, da je prirodni potencijal u ovom prostoru ipak
sačuvaniji, zahvaljujući to nešto povoljnijim ekološkim prilikama, posebno
količini i rasporedu oborina za razliku od velikih aridnih prostora Mediterana.
Pored povoljnijih prirodnih uvjeta, važno je istaći ii činjenicu, da su
ovi prostori tek nedavno uključeni u suvremene ekonomske tokove i graditeljsku
ekspanziju, pa time i u «ove procese degradacije prirodnih sistema.


Pa ipak, nešto povoljniji uvjeti nisu mogli u prošlosti biti dovoljna protuteža
čovjekovom prisustvu, što nedvojbeno dokazuju upravo procesi obnove
vegetacijskog pokrova u novonastalim uvjetima. Cijela Jadranska regija globalno
promatrana, nosi karakteristike krša sa svim bitnim obilježjima koje
taj pojam uključuje: petrografskim — karbonatno stijenje, hidrografskim —
okomita i pretežno podzemna cirkulacija vode, reljefnim — zatvorene depresije,
te vegetacijskim — potisnutost i degradacija vegetacijskog pokrova. Ovo
posljednje obilježje predstavlja s ekološkog stanovišta temeljni problem Jadranske
regije, a njegovom analizom i definiranjem smjernica za saniranje
i unapređenje, rješavamo jednu od ključnih komponenata čovjekove okoline
u ovom prostoru.


Šumski pokrov predstavlja osnovnu kategoriju u karti budućeg korištenja
prostora i prirodnih izvora u Regiji. U fazi analize zatečenog stanja, razvojnih
tendencija te prognoze za jedan dugoročniji period, proces prirodne
obnove vegetacije javlja se kao presudan faktor kako u pogledu promjena
u globalnoj pokrovnosti šuma, tako i u promjenama u širokoj skali sukcesija
na šumom obraslim površinama.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 70     <-- 70 -->        PDF

U sadašnjoj etapi rada uočene su tek osnovne karakteristike ovog procesa.
Između ostaloga, utvrđeno je slijedeće:


— Obnova teče generativnim putem i to prvenstveno vrstama lakšeg sjemena,
pri čemu glavni vjetrovi igraju odlučujuću ulogu.
— U zoni zimzelene šume česmine procesi obnove šumskog pokrova naročito
su izraženi na većim otocima Dalmacije. Na garizima, ali i na velikim
površinama napuštenih poljoprivrednih kultura u zoni eumediterana, uz
autohtonu šumsku vegetaciju, širi se snažno alepski bor koji, kao ničim sputavana
vrsta svjetla, daje osnovni pečat procesu obrašćivanja u ovoj zoni.
Česmina, kao vrsta teškog sjemena, širi se slabije, a na mnogim površinama,
u prvim godinama razvoja, propada u borbi s uzgojeno jačim vrstama.
— U zoni listopadnih šuma medunca s bjelograbom i crnim grabom,
dakle, na najvećem dijelu Jadranske regije, prostrane kraške pašnjake i kamenjare
osvaja, uz draču i šmriku, bjelograbić, crni grab i crni jasen. Medunac,
kao vrsta teškog sjemena, širi se znatno manje i sporije. S brojnih
jezgri autohtonog crnog bora i crnoborovih kultura u ovoj zoni, evidentno
je snažno obrašćivanje borom, posebno u smjeru dominantnih vjetrova. U
inicijalnoj fazi obnove šuma u ovoj zoni, važnu ulogu igra i Juniperus oxicedrus
— šmrika, koja značajno utječe na stvaranje povoljnih mikroklimatskih
prilika na površinama zahvaćenim prirodnom obnovom.
— U montanoj vegetacijskoj zoni primorske bukve proces obnove bukovih
sastojina je slabo izražen. Bukva kao vrsta teškog sjemena teško i sporo
prodire na svoja ranija staništa. Međutim, s brojnih crnoborovih prirodnih
sastojina i kultura u ovoj zoni, širi se bor preko prostranih travnjaka i pašnjaka,
pa time kao pionirska vrsta stvara uvjete za kasnije naseljavanje
bukve. Tipičan primjer predstavlja napušteno Veliko Rujno i Velika Močila
na Velebitu.
— - Sa stanovišta zaštite i održavanja krajolika, obrašćivanje alepskim
borom napuštenih poljoprivrednih površina u zoni eumediterana svakako je
nepoželjna pojava. Nekada s mukom održavana i njegovana, nestaje na očigled
ova najvrednija komponenta našeg mediteranskog pejzaža (maslinici,
vinogradi i dr.).


— Proces obnove šumskog pokrova ne teče ravnomjerno u Jadranskoj
regiji. Sjeverni dio s nešto bogatijim vodenim talogom ujedno je i područje
najranije depopulacije ruralne sredine i prestrukturiranja aktivnog stanovništva,
pa su i procesi obnove vegetacije u ovom dijelu regije najizraženiji
(veći dio Istre, Hrvatsko primorje, a posebno primorske strane masiva Kapele
i Velebita). Na jako degradiranim površinama dijela dalmatinske Zagore,
južne Hercegovine i Crnogorskog primorja, proces obnove je, kako smo
naveli, slabo izražen ili neznatan, posebno radi nedostatka matičnih jezgri
s kojih bi se vegetacija mogla širiti. Pored toga, ova ekonomski najnerazvijenija
područja još uvijek su u velikoj mjeri opterećena ispašom sitne stoke.
Paralelno sa socijalno ekonomskim razvojem ovih krajeva, bilo bi nužno
provoditi određene minimalne zahvate, posebno sjetvu alepskog i crnog bora
pod busenje kadulje i drugih vrsta. Time bi se na velikim prostorima neznatnim
troškovima podigle matične jezgre neophodne u procesu prirodne
obnove vegetacije.
— Alepski i crni bor svakako dominiraju u inicijalnoj fazi prirodne obnove
šuma. Ove »najpokretljivije vrste« prve osvajaju otvorene terene, po


ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 71     <-- 71 -->        PDF

sebno napuštene poljoprivredne površine. Njihova uloga prethodnika ogleda
se u činjenici što se teško pomlađuju pod vlastitim krošnjama. Podmladak
bora, posebno alepskog, ne može izdržati konkurenciju šumske vegetacije listača,
koja prodire pod krošnje borova i brzo osvaja svoja ranija staništa.


— Priroda gradi i stvara besplatno na velikim prostranstvima Jadranske
regije. Zadaća je suvremenog šumarstva da ove procese svestrano i temeljito
prouči i dugoročno usmjerava prema postavljenim ciljevima, čini se
opravdanim da će u novostvorenim uvjetima biti potrebno revidirati neke
postavke kako u oblasti stručne šumarske problematike, tako i u osnovnom
strateškom pristupu problematici krša. Neosporno je da težište radova ne leži
više toliko u akcijama na umjetnonm pošumljavanju koliko na uzgojnim radovima
u prostranim prirodnim sistemima šuma, kao i na zaštiti ovih površina
od požara. Šumski požari predstavljaju danas jedinu ozbiljnu prijetnju
šumskom pokrovu jadranske regije.
— Priroda favorizira uzgojno jače vrste koje opet potiskuju dominantne
i vrijedne vrste konačnih razvojnih stadija šumske vegetacije. Bilo bi stoga
neophodno u zoni eumediterana osigurati uvjete za normalni razvoj hrasta
česmine, a u prostranoj zoni submediterana hrasta medunca. Obzirom na
prostranstvo regije, te opseg i zamah procesa prirodne obnove šuma, ne
može se očekivati da će ovaj posao obavljati šumarstvo jadranskog područja
bez organizirane i dugoročne pomoći čitave šumarske privrede Republike.
— Republički zavod za zaštitu prirode organizirao je praćenje procesa
prirodne obnove šuma preko mreže trajnih opažačkih ploha u jadranskoj regiji.
U ovu akciju trebalo bi uključiti šumarske znanstvene institucije, jer
prirodna obnova šuma ima bez sumnje izuzetan i dalekosežan općedruštveni
značaj.
Dragutin BÖHM, dipl. inž. šum.,
Rep. zavod za zaštitu prirode, Zagreb


IN2ENJERI I TEHNIČARI!
STRUČNJACI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE!


Pozivamo Vas na saradnju:


OBJAVLJUJTE REZULTATE SVOJEGA RADA!


Poželjno je obrađivati izvorne aktualne stručne teme (uspjehe i
propuste) iz brojnih područja i oblasti šumarstva i drvne industrije
u sažeto m obliku, sa nekoliko karakterističnih snimaka, crteža,
grafikona, tabela i si.


Objavljujte rezultate svojih Šumskih gospodarstava, svojih šumarija!


Uredništvo Šumarskog Lista
Zagreb - Mažuranićev trg 11




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 72     <-- 72 -->        PDF

OPERATIV«,


ZNANSTVENI RADNICI


I RADNE ORGANIZACIJE!


POVIJEST
ŠUMARSTVA
HRVATSKE


1846 - 1976


KROZ STRANICE ŠUMARSKOG LISTA


U vašem je interesu da nabavite
i pročitate ovu rijetku i korisnu
stručnu publikaciju:


Ovo kapitalno stručno djelo »POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE
« prisjeća vas i historiografski vodi kroz burnu i bogatu prošlost
naših šuma i šumarstva uopće, ne samo Hrvatske, nego i čitave Jugoslavije.


Publikaci/a obuhvaća 430 stranica, ukusno opremljena u tvrdom
povezu s ojačanim platnenim hrbatom. Mnogobrojne fotografije, slike,
crteži, grafikoni i tabele obogaćuju tekstualnu vrijednost ove jubilarne
edicije.


Ovakova publikacija pojavljuje se svakih 50 i više godina poput
one AKADEMIKA A. UGRENOVICA: POLA STOLJEĆA ŠUMARSTVA


— ZAGREB 1926. godine.
Predlažemo radnim organizacijama šumarstva i drvne industrije
širom Jugoslavije da naruče barem 5—10 primjeraka »POVIJEST ŠUMARSTVA
« u reprezentativne svrhe, za poklone, nagrađivanja pojedinaca,
istaknutih marljivih stručnih i društvenih radnika, delegacija,
skupina i si.


Cijena »Povijest šumarstva Hrvatske« iznosi 250.— din i isporučuje
je:


SAVEZ
INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA
I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE
41000 Zagreb, Mažuranićev trg 11


Telefoni: 444-206 i 449-686


Bankovni račun: 30102-678-6249