DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 79     <-- 79 -->        PDF

svakako dobro, ali struktura te pošumljenosti ne zadovoljava, obzirom da
drvna masa takvog šumskog fonda daje samo 2,1% prirasta i tako nas svrstava
čak na dvadesetšesto mesto u Evropi.


KADROVI U ŠUMARSTVU


Koliko će se saznanje o značaju šuma u miru i u posebnim uslovima
usmeriti na opšte koristi društva, između ostalog i pre svega, zavisi od osposobljenosti
inženjera i tehničara šumarstva, da svojim znanjem i praktičnooperativnim
sposobnostima usmere sve osobine šume na opšte koristi društva.
Taj ljudski faktor, a u njemu je posebna odgovornost inženjersko-tehničkog
kadra kao najstručnijeg, je nosilac i istovremeno izvršilac svih zadataka u
oblasti šumarstva, kako u miru tako, i više, u posebnim uslovima rata.


Sve šume u Jugoslaviji predate su kolektivima osnovnih organizacija rada
šumarstva na gazdovanje, s tim da su one dužne da ih održavaju i unapređuju
putem povećanja kvaliteta i prirasta, te proširenjem šumskog fonda
putem pošumljavanja i podizanja plantaža. Tako su kolektivi organizacija
udruženog rada šumarstva, a u okviru njih inženjersko-tehnički kadrovi posebno,
preuzeli obavezu da održavaju, unapređuju i opslužuju 1/3 teritorije
Jugoslavije, gde su uživaoci društvo u celini.


Inženjersko-tehnički kadar strukovno se organizuje, kao uostalom i druge
struke, tako da se u organizacijama udruženog rada formiraju Sekcije inženjera
i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta. Udruživanjem
sekcija na nivou skupština opština formira se Društvo inženjera i tehničara
šumarstva i industrije za preradu drveta. Na nivou socijalističkih republika
i pokrajina, formirani su savezi inženjera i tehničara šumarstva i industrije
za preradu drveta, a sve je to, na nivou federacije, objedinjeno u Savez inženjera
i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta.


U 1974. godini bilo je ukupno 62.719 zaposlenih u privredi šumarstva Jugoslavije,
od čega je 1.611 bilo inženjera i 2.929 tehničara. Ovaj inženjersko-
tehnički kadar raspoređen je na specifične poslove šumarstva sa 86 %, a
ostatak od 14% radi na drugim poslovima. Ovo brojno stanje odnosi se samo
na privredu u oblasti šumarstva i to isključivo u društvenom sektoru. Ukupno,
visoko školovanog osoblja inženjera i tehničara zaključno sa 1974. godinom
bilo je: inženjera šumarstva — 4.629, a tehničara šumarstva — 8.882.
Iz ovoga proizlazi da je u privredi zaposleno samo oko 1/3 školovanog stručnog
kadra u oblasti šumarstva.


U svemu nedovoljan je broj stručnog, inženjersko-tehničkog kadra u privredi
šumarstva, a naročito na terenu, gde je najpotrebniji. Odnos inženjera
i tehničara, zaposlenih u privredi šumarstva, je 1:1,8.


Starosna struktura zaposlenih u šumarstvu je veoma nepovoljna, što se
vidi iz sledećih podataka: do 35 godina starosti ima samo 14.000 radnika ili
25 %, a 35 % radnika starije je od 45 godina. To je za teške i naporne poslove
u oblasti šumarstva veoma nepovoljna struktura. Ona je nepovoljna i sa stanovišta
angažovanja mlađih radnika za obuku za rad sa mehanizovanim sredstvima,
što takođe čini teškoće. U posebnim uslovima rada ova činjenica bi
naročito uticala na efikasno izvršavanje zadataka, i zbog toga je potrebno na
vreme preduzeti odgovarajuće korake za promenu ove strukture.