DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Polazište za ovo petogodište su planirane potrebe u već donesenom srednjoročnom planu 1976—80. g. po pojedinom ŠG području, odnosno stopa prosječne godišnje ukupne amortizacije šuma koju smo ostvarivali u zadnje tri godine. Za razliku od dosadašnje amortizacije šuma zakonom bi trebalo utvrditi, da izdvojena sredstva za reprodukciju iznad minimalne zakonske stope a uložena u biološke investicije i ceste nebi se trebale smatrati dohotkom sa stajališta poreza pa i nebi ni podlijegala doprinosu iz dohotka. Takva bi odredba radne organizacije stimulirala da u šume ulaže više od zakonom utvrđene stope, što bi bilo i od velike društvene koristi. OSNOVICA za raspoređivanje ukupne obaveze radne organizacije na nosioce osnovne organizacije udruženog rada koje gospodare dijelovima područja trebala bi biti RAZLIKA IZMEĐU MASE VRIJEDNOSTI SORTIMENATA POSJEĆENIH I PRODANIH U OOUR-u I MASE DIREKTNIH TROŠKOVA UTROŠENIH ZA TE SORTIMENTE. Srazmjerno ovoj razlici ukupna godišnja obveza radne organizacije (koja ima više OOUR-a) prenosi se na osnovne organizacije i kroz godišnji plan poslovanja OOUR-a zadužuje da se obveza ukalkulira u troškove iskorišćivanja šuma i osigurava na zajedničkom računu sredstava tokom godine srazmjerno ostvarivanju plana odnosno planom utvrđenoj dinamici priliva sredstava. Identično ovom raspoređivanju obaveze s naslova sredstava za reprodukciju šuma istu osnovicu treba uzimati i kod kalkuliranja pojedinačnih obaveza na pojedine Sortimente. Jer konačno krajnji nosilac troška sredstava za reprodukciju šuma jeste Sortiment koji se prodaje na tržištu i on »daje« sredstva za reprodukciju srazmjerno svojoj vrijednosti odnosno svojoj »akumulativnosti «. (Razlici između prodajne cijene i cijene koštanja do nivoa direktnog troška)*. Ovako utvrđene obaveze za sredstva reprodukcije šuma u radnoj i osnovnoj organizaciji planiraju se u troškovima iskorišćivanja šuma u godišnjem planu radne i osnovnih organizacija. Udružuju se, te služe kao zajednički izvor sredstava za pokriće planiranih potreba na uzgoju (biološke investicije) i izgradnji prometnica kod svih OOUR jednog područja. Dinamika priliva ovih sredstava kao i dinamika trošenja i po masi i po mjestu utvrđuje se godišnjim planom osnovne i radne organizacije, a koji se temelji na srednjoročnom planu ulaganja u uzgoj i šumske prometnice skladno zahtjevu šumsko-gospodarske osnove područja bez obaveze vraćanja**. * Uzeli smo cijenu koštanja do nivoa direktnog troška radi toga što je identično i egzaktnije utvrđivanje ovog nivoa troškova kod svih radnih organizacija, a istovremeno isključujemo dijelom neracionalnonst u sferi općeg troška. ** U jednodobnim šumama čija je ophodnja od 80—140 godina na istoj površini do sječe glavnog prihoda koji je nosilac akumulacije slijedom toga i izvor sredstava za reprodukciju šuma dolazi samo »jednom«, dok trošak održavanja postoji za vrijeme 80—140 godina. Te je prirodno da sortimcnti glavnog prihoda uglavnom podnose »teret« reprodukcije šuma šumsko gospodarskog područja odnosno ona OOUR, koja te godine siječe glavni prihod, financira za troškove reprodukcije područja — ako to ne bi bilo tako, šumsko gospodarsko područje sa stajališta potrajnosti i prirodne financijske uravnoteženosti izgubilo bi svoj glavni smisao. |