DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 9     <-- 9 -->        PDF

STANJE SAOBRAĆAJNICA U DRUŠTVENIM ŠUMAMA SFRJ-e


I. KNEŽEVIĆ i D. PEJNOVIĆ
SAŽETAK. Savezni zavod za statistiku izvršio je popis šumskih
prometnica sa stanjem na dan 31. XII 1974. godine. Ovaj je popis
pokazao, da je gustoća prometnica kojima se neposredno služi ili
mogu služiti iskorišćavanju šuma u Jugoslaviji prosječno 8,3 kral
i´1000 ha šume (u Hrvatskoj 6,4 km/1000 ha). Taj je popis pokazao,
da je gustoća prometnica ovisna o gospodarskom tipu šume te je
najveća u visokim šumama (prosječno 11,6 km/1000 ha za Jugoslaviju).
U radu je, nadalje, prikazano stanje šumskih prometnica u
razdoblju 1945—1974. godina, struktura ovih te površina šuma prema
gustoći prometnica. Podaci se odnose na šume u društvenom
vlasništvu s izuzetkom Slovenije u kojoj su obuhvaćene sve šume.


(op)


Intenzitet iskorišćavanja šuma u našoj zemlji jedan je od najmanjih u
Evropi, a iznosi 1,85 "Vo1 a i intenzitet šumsko uzgojnih radova2 poslednjih
desetak godina u stalnom je relativnom zaostajanju. Ovome između ostalog
doprinosi i nedovoljna otvorenost šuma, potrebna za racionalno korišćenje
svih resursa, mehaniziranje radova i ekonomičnije poslovanje.


U situaciji kada se u Evropi u 1980. godini očekuje manjak od oko 67
miliona im3 ili 15,5 %3 od potrošnje, a u daljoj perspektivi i više, smatramo
da bi trebalo što više intenzivirati sječe, ali istovremeno i korelativno vezano
za njih i intenzivirati i povećati šumsko uzgojne radove svih vrsta a posebno
vještačka pošumljavanja i podizanja zasada drveća da bi se što bolje, brže i
više iskoristile potencijalne mogućnosti zemljišta, a povećao drvni fond za
podmirenje domaće potrošnje i izvoza. Za realizaciju ovoga pored stanišnih
uslova i nekih drugih činioca, jedan od preduslova je gustina i struktura
stalnih saobraćajnica koje nam omogućuju realnije sagledavanje gospodarenja
i mogućnosti proizvodnje drvne mase.


Zbog nedovoljne otvorenosti šuma vrše se često, u blizini postojeće mreže
saobraćajnica, tzv. povratne seče, što ima za posledicu kvalitetno i kvantitetno
iscrpljivanje i degradaciju šume, pa se mestimično formiraju krajnje degradirani
oblici sastojina sastavljeni od vrsta drveća niske ekonomske vrednosti.
S druge strane, veliki deo šuma u brdsko planinskim predelima, gde još uvek


1 Intenzitet iskorišćavanja je odnos između obima bruto mase iskorišćavanja
u društvenim šumama i ukupne mase drvnog fonda u društvenim šumama.


2 Intenzitet šumsko uzgojnih radova je odnos između površina tretiranih
šumsko-uzgojnim radovima u društvenim šumama i ukupne površine društvenih
šuma.


3 FAO i CEE. — Tendances et perspectives du bois en Europe de 1950 a
l´ann 2000 — Geneve 1976.


7