DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 90     <-- 90 -->        PDF

NA MEĐUNARODNOM PLANU


TEHNOLOŠKI TRANSFER — PROCES ZA POBOLJŠANJE
PROTUPOŽARNE ZAŠTITE ŠUMA
U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA*


WILLARD TIKKALA


direktor kooperativne protupožarne zaštite državnih i privatnih šuma Šumarskog
odjela Ministarstva poljoprivrede SAD, Washington


Zadovoljstvo je i čast posjetiti Francusku i prenijeti iskustva o tehnološkom
transferu Sjedinjenih Američkih Država, kao i Kanade te Meksika, zajedničkih
partnera u Sjevernoameričkoj šumarskoj komisiji. Uvjeren sam da će rasprave
održane u toku ovog savjetovanja biti od velikog značaja za sve učesnike, a isto
tako smatram da ćemo u budućnosti ojačati međusobnu suradnju stručnjaka u toj
oblasti.


U SAD se stalno vrše pritisci na rukovodioce šumarske službe da uz što manje
troškova i angažiranje ljudi proizvedu sve više, ali da istodobno uporno rade na
poboljšanju okoline u kojoj živimo; Slična je situacija i u Kanadi i u Meksiku. U
želji da što bolje odgovore tom zadatku odgovorni su rukovodioci spremni da se
obrate za pomoć novoj tehnologiji. Kako se pojedine grupe istraživača bave problemima
na razvijanju novih koncepcija, oruđa, i tehnologije to se i velik dio pri
tisaka prebacio na njih.


No da bi istraživačke organizacije i razvojne službe mogle stvarati nove informacije
i otkrića, potrebno je da mi u prvom redu utvrdimo naše specifične potrebe,
a nakon toga dolazi slijedeći korak, tj. omogućavanje brzog prenosa i primjene tih
novih znanja. Taj se proces naziva tehnološkim transferom. U svijetu
postoji mnogo sinonima za termin »tehnološki transfer«. Tako ga jedni tumače kao
korištenje znanja, drugi primjena istraživanja, treći usmjerenim istraživanjima itd.


Organizacija FAO u suradnji s organizacijama UNESCO i IUFRO uz izdašnu
pomoć francuske vlade i njene šumarske službe, organizirala je u Francuskoj
»Tehničko savjetovanje o protupožarnoj zaštiti šuma na mediteranskom
području«. Savjetovanje se održavalo od 9. do 18. svibnja
1977, a prisustvovali su predstavnici gotovo svih mediteranskih zemalja, a kao
gosti predstavnici SAD i Kanade. U toku savjetovanja podnesen je velik broj
referata, među kojima i referat pod naslovom »Tehnološki transfer —
proces za poboljšanje protupožarne zaštite šuma na Mediteranu
« , koga je podnio W. TIKKALA rukovodilac Centra za zaštitu šuma od
požara u Šumarskoj službi Ministarstva za poljoprivredu SAD. U referatu ima
interesantnih prikaza i prijedloga, pa može poslužiti i unapređenju ove oblasti
u našoj zemlji. Referat nije u potpunosti preveden, jer su ispušteni neki manje
važni detalji.


Autor Tikkala suglasio se prevođenjem i dao je svoj pristanak za objavljivanje
u nekom stručnom glasilu naše zemlje. (Opaska prevodioca)




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Prema našim stavovima tehnološki transfer je proces koji dovodi
nova znanja i tehnologiju do posljednjeg korisnika i
uključuje pružanje pomoći nadopunjući ili prilagođavajući
njegovim potrebama tu novu informaciju ili otkrić
e.


I najbolja naučna informacija ili nova tehnologija ima malu vrijednost ako je
praktičar ne koristi, ako je ne uključuje u svoje planove, donošenje odluka ili sam
proces provedbe. Osim toga naš je nacionalni problem, a isto tako i problem
mnogih drugih zemalja, što postoji mnogo vrlo dobrih informacija i tehnoloških
procesa, koji još nisu spremni za neposredno korištenje ili se pak nalaze u zatvorenim
»ladicama« poznati malom broju ljudi. Za takovo stanje postoji mnogo razloga.
Tako nisu, na primjer, neki istraživači uopće stvorili mogućnost da njihovi rezultati
iziđu u javnost. Tek kada su shvatili da se uspjesi tehnologije mjere prema tome
koliko su korisnici sposobni i voljni da primjene njihovih istraživanja i razvoja,
razjašnjena je i njihova uloga. Zbog navedenih razloga su i alternative za prenošenje
»riječi« od pokretača ideje do korisnika također različite. Način prenošenja
novih saznanja i tehnologije koji se nalazi u praski SAD, ukratko ću obraditi u ovom
referatu. Korištenje nekih ideja pruže mogućnost širenja djelatnosti na područje
tehnološkog transfera a time i otklanjanje udvostručavanja istraživačkih napora
čime se sprječava »ponovno otkrivanje kotača«. U tom cilju na kraju referata prikazat
ću i mogućnosti razmjena na međunarodnom planu.


U SAD se prije razvijao stalni nemir radi toga što proces tehnološkog transfera
nije odgovarao potrebama. Zbog toga smo učinili poticaj tom nastojanju bilo
je uključivanje, u proces transfera, vrhunskih šumarskih stručnjaka, na osnovu
stava Šumarskog odjela Ministarstva poljoprivrede prema kojem: »Šumarska služba
ima nacionalnu odgovornost za sva šumarska istraživanja, što uključuje i postupke
potrebne da se istraživačka otkrića primjene na sve šume i šumska zemljišta
bez obzira na vlasništvo«. (John McGuire, šef Šumarskog odjela Ministarstva poljoprivrede
SAD).


Takav stav stvorio je mogućnost mnogih akcija poduzetih radi poboljšanja
tehnološkog transfera kao:


— Centar za istraživanje korištenja naučnih znanja pri sveučilištu u Michiganu
dobio je zadatak da utvrdi koje su zapreke u tehnološkom transferu te da preporuči
puteve njihovog otklanjanja;
— Centar za primjenu istraživačkih rezultata osnovan je u Atlanti 1973.
godine;
— istraživačkim su projektima dodjeljeni predstavnici Šumarskog odjela radi
povezivanja istraživanja;
— u svim šumarsko-pokusnim stanicama otvoreno je radno mjesto pomoćnika
rukovodioca za planiranje i primjenu rezultata;
— izabrani su protupožarni specijalisti, a njihova se djelatnost prostire na
području bilo cijelih SAD, bilo pak pojedina veća područja;
— stvoreni su posebni projekti istraživanja, razvoja i primjene;
— izrađen je priručnik pod nazivom »Vodič za primjenu naučnih istraživanja«;
89




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 92     <-- 92 -->        PDF

— pokrenuto je izdavanje lagano pisanih biltena s informacijama o rezultati
ma istraživanja i nove tehnologije;
— izrađen je elektronski sistem za obradu informacija za istraživače;
— osnovana je posebna grupa za koordinaciju protupožarne zaštite sa deset
radnih tijela.
U daljem izlaganju opisat će se djelatnost navedenih organizacija, a posebno će
se podvući ona nastojanja koja se odnose na zaštitu šuma od požara i koja se mogu
primjenjivati i u drugim zemljama.
CENTAR ZA PRIMJENU ISTRAŽIVANJA uključen je u Šumarski odjel Ministarstva
poljoprivrede SAD i treba da omogući što brži prijenos istraživačkih rezultata
u praksu. Ovaj je centar do sada dao već 37 korisnih preporuka, od kojih se
posebno ističe prikaz toka prijenosa tehnologije, koji je niže prikazan.


Proces tehnološkog transfera teče po ovoj shemi:
Istraživanje i razvoj -4 ^ transfer tehnologije


— prikupljanje podataka — primjena na terenu
— studije — širenje ideja
— testiranje — demonstracije
— seminari i prikazi — izobrazba
— publikacije
T


Povratna informacija * -> Korištenje


— utvrđivanje problema — tehnička pomoć
— otkrivanje smetnji — centri
Iz ove se šeme vidi, da se istraživanje i primjena međusobno nadopunjuju i da
transfer tehnologije pomaže istraživanju u istoj mjeri kao što i istraživanje pomaže
uvođenju novih znanja i tehnologije.


Nadalje ovaj je centar dao i druge značajne prijedloge, od kojih ću spomenuti
i njihov prilog u vezi primjene istraživanja na svim razinama. Šumarski odjel SAD
vodi politiku koja osigurava što brže uvođenje novih znanja i tehnologije u čemu
i centar ima značajnu ulogu. Široka se primjena rezultata istraživanja postiže punim
uključivanjem vrhunskih stručnjaka protupožarne zaštite kao i uključivanjem
raznih službi u vezi s tim zadatkom (koordinacija programa, financiranje istraživanja,
kadrovi).


Posebni se napori čine radi utvrđivanja radnih mjesta u istraživačkim projektima
koji se približavaju fazi primjene. U praksi postoje stručnjac i poznati
pod nazivom »veza«, koji traže naučna dostignuća na svoju vlastitu inicijativu.
To su novatori koji imaju brojne kontakte s naučno-istraživačkim radnicima,
a njihovi suradnici imaju u njih puno povjerenje. Između takvih stručnjaka
biraju se i predstavnici za vezu po pojedinim projektima između radnih timova
i predstavnika šumarskih organa.


Poseban vid za ubrzanje tehnološkog transfera pretstavljaju nacionaln i
specijalisti protupožarne zaštite šuma, čiji se djelokrug proteže
na područje cijelih SAD. Do sada su postavljena dva takva specijalista, dok druga
dvojica pokrivaju područja užih regija. Svi postavljeni specijalisti imaju svoja uža
područja djelatnosti. Tako jedan od federalnih specijalista pretežno se ba
vi problemima zapaljivog materijala u šumama, zatim sistemima kontrole, svojstvima
požara, uzrocima požara, korištenju helikoptera u noći te nadopunom progra


90




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 93     <-- 93 -->        PDF

ma prognoziranja. Kako sam već spomenuo, svi su oni eksperti za pojedina područja
i zaduženi su za prenošenje nove tehnologije šumarskim organizacijama, sveučilištima
i kolegama na terenu. Posebna manja grupa specijalista radi u državi Idaho
i njen je glavni zadatak da ostvaruje što neposredniju suradnju s ostalim organizaci
jama protupožarne zaštite šuma u primjeni sistema prognoziranja stupnja opasnosti
(National Fire Danger Rating System — NFDRS).


Od kako postoji saznanje o neophodnosti primjene novih rezultata istraživanja,
Šumarski odjel SAD je poduzimao napore da se primjenjivanje ubrza. U tu su svrhu
izrađeni i posebni programi. Prvi od njih bio je tzv. FIRESCOP, sastavljen u 1972.
godini. Kongres SAD prihvatio je taj program i dao je upute Šumarskom odjelu da
što uže surađuje sa i pomaže šumarskim organima južne Kalifornije kako bi se ostvarila
što bolja koordinacija prilikom većih šumskih požara. Postoje razlozi za
ubrzan napredak. To je u prvom redu postojeća tehnologija, koju već i danas
koristimo, a zatim ljudi sposobni da tu tehnologiju primjene. To je sprega svih
zainteresiranih, koji su međusobno podijelili odgovornost za preuzeti posao već
od samog njegovog početka.


Tehnološki transfer je moguć samo ako postoje i dobro razvijeni sistem
i informacija . Zbog toga je pokrenuto izdavanje raznih stručnih izdanja,
u kojima se laganim stilom prikazuju rezultati i novi tehnološki procesi. Tako
je u jesen 1973. godine izišao prvi broj časopisa »Forestry Research — What´s New
in the West«, koji je već od prvog broja postao »bestseler«. Njega zajednički izdaju
više šumsko pokusnih stanica na zapadu SAD i njihovi stručnjaci u njemu surađuju.
Ovaj list dolazi do 9000 korisnika, a u njemu se obrađuju informacije o većim
programima istraživanja, novim otkrićima i preliminiranim rezultatima istraživanja
u toku. Sličnu ulogu imaju i publikacije »Forest-gram South«, odnosno Forest-
gram West«. Prvi obrađuje probleme južnih država, a drugi zapadnih, a izdaje
ih Šumarski odjel SAD. Prilozi za njih stižu iz svih južnih i zapadnih država. Svaki
broj sadrži između 5 i 15 članaka s najviše 200 riječi. Posebna se pažnja posvećuje
tehničkom izgledu, kako bi te publikacije privlačile pogled a time i čitaoce. Kako
se u njima ukratko obrađuju gotovo svi problemi vezani uz šumarstvo, to postoji
velik broj zainteresiranih.


Drugi oblik prenosa tehnologije sadržan je u programu FIREBASE. To je
sistem elektronske obrade podataka o literaturi i prvenstveno
služi stručnjacima protupožarne zaštite. Ovaj sistem je dio cjelokupnog sistema
tehničkih informacija i daje različite štampane osnovne funkcionalne podatke javnosti,
terenskim protupožarnim rukovodiocima i naučnim radnicima. Do sada je
u sistemu FIREBASE obuhvaćeno 3000 raznih dokumenata počam od naučnih referata
i udžbenika protupožarne zaštite pa sve do protupožarne preventive i specifikacije
opreme. Dodatnih 2800 novih dokumenata nalazi se u fazi obradbe, a mi
se nadamo da će sistem svake godine obogaćivati s oko 1000 novih dokumenata.
Poseban poticaj daljem razvoju i veliku pomoć ovaj je sistem dobio nakon što
je Šumarski odjel kanadskog Ministarstva poljoprivrede donio odluku da sistemu
FIREBASE stavi na raspolaganje cjelokupnu tehničku biblioteku. Rukovodeći
centar ovog sistema smješten je u mjestu Bois e (Idaho), gdje je ujedno i glavno
mjesto za održavanje kontakata. Osim ovog programa na pojedinim se užim
područjima osnivaju i posebni sistemi. Tako je u Kaliforniji osnovan sistem PACFORNET
(Pacific Coast Forest Research Information Network — Priobalna pacifička
mreža šumarskih istraživačkih informacija), a u toku je osnivanje centra u
Georgiji i Washingtonu.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Sistem PACFORNET služi potrebama Kalifornije, Oregona, Washingtona, Aljaske
i Havaja. To nije u pravom smislu riječi informativni centar ili nau´.na
knjižnica, nego organizacija povezana s brojnim tehničkim bibliotekama i drugim
izvorima informacija SAD i na taj način omogućuje davanje informacija svojim
korisnicima.


Koordinacija svih napora u protupožarnoj službi omogućena je formiranjem
grupe sastavljene od predstavnika različitih organizacija
. Grupu je oformilo Ministarstvo poljoprivrede SAD u zajednici s Ministarstvom
za unutrašnje poslove. Osnovni joj je zadatak da unaprijedi suradnju i poveća
efektivnost u borbi protiv požara na otvorenim prostranstvima. Na sastancima
grupe kritički se analiziraju svi veći problemi zaštite, zatim samostalne studije,
izobrazba kadrova, kvalifikacije, oprema, korištenje aviona i druge teme nakon
čega se donašaju zajednički zaključci. Kako se oko 640 miliona ha nalazi izvan
naseljenih mjesta, to se i njihovo upravljanje nalazi u sklopu raznih nacionalnih,
državnih ili privatnih organizacija. Zbog toga su u grupu imenovani i predstavnici
različitih organa i organizacija: Ured za indijanske poslove, Ministarstvo poljoprivrede,
uprava nacionalnih parkova, opće protupožarne zaštite, odsjeka protupožarne
zaštite šuma Šumarskog odjela, naučno-istraživačkih organizacija, meteorološko-
klimatološke službe te američkog udruženja državnih šumara.


Za što djelotvornije djelovanje grupe osnovano je više radni h tijela , koja
mogu biti stalna ili povremena. To su timovi koji se bave problemima izobrazbe
kadrova, službom veza, izdvajanjem certifikata i svjedodžbi, protupožarne preventive,
primjene kemijskih sredstava, rukovođenje u zračnim operacijama, protupožarne
opreme, primjene sistema prognoziranja stupnja opasnosti i tome slično,
Kao prvo tijelo bio je osnovan tim za izobrazbu kadrova, koji je
bio i naročito aktivan. Osnovni mu je zadatak da razvija i koordinira planove izobrazbe
za kadrove u pojedinim nacionalnim ili državnim šumarskim organizacijama.
Do sada je ukupno održano 35 tečajeva. Svaki od održanih tečajeva stajao je
oko 30.000 US dolara, obzirom da se koriste najnovija tehnička riješenja i znanja.
Obzirom na visoke troškove tečajeva jasno je da je grupa ovlaštena provoditi takvu
koordinaciju kojom se onemogućava udvostručavanje napora i troškova sa strane
nekih protupožarnih organizacija i službi. I druga radna tijela unutar navedene
grupe aktivno su radile u svojem djelokrugu zaduženja, zbog čega smatramo da je
ova grupa najefikasniji segment u čitavom procesu tehnološkog transfera.


Ukratko, lično smatram da je Šumarski odjel SAD zajedno sa svojim surad
nicima u grupi učinio znatan napredak. Ipak mi još uvijek nismo zadovoljni sa stanjem
u kome se nalazimo. Poznato nam je da se ne razvija samo protupožarna
služba SAD u velikim skokovima, nego da se, što više, nova tehnologija
razvija znatno brže, brže nego što je mi možemo primjenjivati
. Zbog toga je potrebno učiniti mnogo više u poboljšanju tehnološkog
transfera u toj oblasti za što sve protupožarne organizacije dijele odgovornost. Od
njih se ujedno i očekuje da primjenjuju nova korisna otkrića i tehnologiju.


Naročit oblik tehnološkog transfera razvio se u sklopu SJEVERO-AMERIČ
KE ŠUMARSKE KOMISIJE, u kojoj su članice Kanada, Meksiko i SAD. Unutar
komisije radi Studijska grupa za protupožarnu zaštitu sa osnovnim zadatkom
da izmjene ideje i informacije između navedenih zemalja, te da o svom radu obavještava
članove komisije. Njeno se djelovanje odvija kroz tr i staln a komiteta
i to za preventivu, za istraživački rad i za kon




ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 95     <-- 95 -->        PDF

trolu . Svaki od komiteta obavještava grupu o aktivnostima zemalja članica te
daje preporuke grupi te komisiji radi donošenja odluka. Sastanci studijske grupe
održavaju se svake godine u jednoj od zemalja članica, koja kao domaćin unaprijed
utvrđuje i mjesto sastanka. Ova je studijska grupa ujedno i pokrovitelj raznih
protupožarnih djelatnosti. Tako je bila pokrovitelj i studijskom putovanju u proljeće
1975. godine kroz SAD i Meksiko, na kome su sudjelovali i predstavnici nekih
mediteranskih zemalja. Nadalje grupa je i stalni pokrovitelj smotre popularnih filmova
i plakata, koja se održava svake godine prilikom sastanka Sjevernoameričke
šumarske komisije. Ustanovili smo, da je djelovanje ove grupe vrlo korisno u tehnološkom
transferu. To potvrđuju neki primjeri: U svim zemljama članicama
koristi se isti simbol protupožarne zaštite, zatim preuzeto je pokroviteljstvo
seminara »Vatra i okolina« (Denver 1973.), provedeno je osposobljanje
kadrova izmjenom stručnjaka, započelo se izdavanjem časopisa »Forest Fire
News« i td. Navedeni časopis izlazi dva puta godišnje i dostavlja se zemljama
članicama.


Kao što se iz prednjeg izlaganja može uočiti, zadaci i djelovanje Protupožarne
studijske grupe Sjevernoameričke šumarske komisije slični su zadacima i djelovanju
Grupe za koordinaciju protupožarne zaštite u SAD. Na osnovu dosadnijih rezultata
mi smo uvjereni da su obje grupe ojačale naše mogućnosti tehnološkog
transfera, premda, kako je to već naglašeno, naš zadatak je još daleko od toga
da bude potpun i izvršen.


Na kraju ovog referata želim dati neke ideje isugestije u vezi s
razvojem tehnološkog transfera između zemalja Mediteran
a i S A D. Do sada je taj proces bio postepen, više ili manje uspješan, i to
uglavnom na ličnoj osnovi. Ovo savjetovanje , koje se upravo održava, u
tom je pogledu izvanredan izuzetak. Druge prilike slične ovoj bile su:
savjetovanje u Grčkoj 1971., centralnoj Americi i Africi 1975., te studijsko
putovanje delegata mediteranskih zemalja po SAD i Meksiku 1975. Vi imate mnoga
znanja o protupožarnoj zaštiti šuma, koja bi i mi mogli koristiti. U prvom redu vaše
iskustvo od preko 2000 godina znači mnogo više nego naše od svega 200 do 300
godina. Nadalje, napominjem da su novatori ovdje na jugu Francuske bili sposobni
objediniti znanja na protupožarn om pilot — objektu »Des Maure
s « bolje, nego što smo to mi učinili u Sjevernoj Americi. Mi se istom sada nalazimo
u fazi osnivanja takovih objekata na zapadu SAD, ali znatno manjih od navedenog.


No ja sam uvjeren da i mi imamo neke koncepcije protupožarne zaštite, tehnologije
ili sredstava koje možemo podijeliti s vama i koje bi mogle smanjiti gubitke
koje šumski požari nanose na mediteranskom području. Postavlja se međutim
pitanje kako možemo proširiti prikladan program tehnološko
g transfer a između ove regije i Sjeverne Amerike. Evo nekoliko sugestija,
koje bi se mogle prihvatiti, u koliko to želite.


1. Zainteresirane zemlje Mediterana mogle bi osnovati zajedničku »Mediteransku
studijsku grupu za protupožarnu zaštitu šuma« u kojoj bi radili predstavnici
tih zemalja;
2. U cilju što bolje izobrazbe kadrova uspostaviti izmjenu planova i programa
izobrazbe između zemalja Mediterana i SAD;
3. U istom cilju izraditi program izmjena između navedenih zemalja naučnih
radnika i praktičara;


ŠUMARSKI LIST 1-3/1978 str. 96     <-- 96 -->        PDF

4. Radi što bolje suradnje i izmjene informacija započeti sa izdavanjem časopisa
»Novosti o protupožarnoj zaštiti šuma« za potrebe zemalja članica na francuskom
i španjolskom jeziku, s kratkim sadržajem na engleskom;
5. Zasjedanja, odnosno savjetovanja treba stalno organizirati, jer su od velikih
koristi;
6. Konačno je potrebno razmotriti i mogućnost razvijanja i učestvovanja u
sistemu stavaranja više nacionalnog sistematskog pristupa za arhiviranje i popu
njavanje literature, podataka i drugih informacija u vezi sa protupožarnom zaštitom
šuma, nešto slična programu FIREBASE, kojeg mi koristimo u SAD.
Ovim se prijedlozima može prigovoriti jer postoje jezični problemi na tom
području. Međutim ovaj prigovor može otpasti, jer smo se uvjerili da se ova
zapreka može otkloniti. Za vrijeme već prije spomenutog studijskog putovanja
grupe stručnjaka po SAD i Meksiku bilo je ukupno 33 predstavnika iz 23 različite
zemlje i problema nije bilo. Drugi potencijalni prigovor može naglasiti našu
međusobnu udaljenost jer prostrani Atlantski ocean razdvaja naše kontinente. I
ovaj prigovor se lako može pobiti. Udaljenost između Washingtona i Marseilla
gotovo je jednaka udaljenosti između Washingtona i Havaja, naše 50. države, pa
se ipak suradnja odvija bez poteškoća.


I tako, usprkos prividnih poteškoća i ograničenja, čvrsto vjerujem da je suradnja
moguća. Zemlje Mediterana i Sjeverne Amerike mogu imati obostrano
znatnih koristi od međusobne suradnje, izmjenom saznanja i tehnologije u protupožarnoj
zaštiti šuma. Nadam se da će ovo savjetovanje biti odskočna daska


kojom ćemo postići znatna unapređenja u toj našoj djelatnosti u bliskoj budućnosti.
Preveo: Oto Žunko, dipl. inž. šum.


SMOK.EY — simbol protupožarne zaštite u Kanadi, Meksiku i SAD.
Ideja za taj simbol rodila se, kada je na jednom šumskom garištu
pronađen izgoren jedan medvjedić.