DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 15 <-- 15 --> PDF |
2. Vegetacijske karakteristike Obzirom da će vegetacijske karakteristike i promjene nakon požara biti posebno obrađene dovoljno je ovdje konstatirati da se svi primjerni objekti nalaze u klimazonalnom vegetacijskom području Orno Quercetum ilicis, južno i srednje potpodručje (prema BERTOVIĆU u knjizi Klimatski podaci SR Hrvatske). Osnovna vegetacijsko-sastojinska obilježja primjernih objekata predočena su u tabeli 1. 3. Tla istraživanih objekata Na temelju genetsko-morfoloških analiza na terenu, te u ovom radu predočenih podataka laboratorijskih analiza i primjenom klasifikacije tla Jugoslavije (ŠKORlC, FILIPOVSKI, ĆIRlC, 1973) utvrđena je pedosistematska pripadnost tala naših primjernih objekata (tabela 1). S pedološkog gledišta istraživani primjerni objekti vrlo su reprezentativni jer obuhvaćaju tla (rendzine, smeđa tla na vapnencima i crvenice) koja su u našem mediteranskom području najrasprostranjenija i koja imaju veliku šumsko-ekološku važnost. b) Metode rada U izboru primjernih objekata težilo se obuhvatiti spektar vegetacijskih i pedoloških uvjeta Dalmacije. Suština je metode da se na svakom istraživanom objektu postave parovi primjernih ploha. Par čine po jedna opožarena i očuvana ploha, koje su prije požara imale jednake geološko-litološke, pedološke, mikroklimatske i vegetacijsko-sastojinske uvjete i karakteristike. Na svakoj plohi uzimani su prosječni uzorci tla iz humusno akumulativnog horizonta a na neopožarenim plohama i uzorci šumske prostirke. Pri sabiranju biljnog materijala rukovodili smo se željom da obuhvatimo što više vrsta drveća i grmlja te da analizirane vrste budu zastupljene na opožarenim i očuvanim plohama, te da imaju podjednaku starost. Uzorci tla i biljnog materijala na istraživanim objektima 1—4 sakupljeni su u jesen 1974, a na objektima 5—8 u ljeto 1975. godine. Na parovima primjernih ploha uzorci su uzimani u istom danu. Površina ploha iznosila je 4—9 ara. Laboratorijske analize provedene su po ovim postupcima. Reakcija tla elektrometrijski sa staklenom elektrodom, fosfor i kalij po Al-metodi, humus po Tjurinu, ukupni dušik po Kjeldahlu, sadržaj CaC03 po Scheibleru i mehanički sastav pipet-metodom sa Na-pirofosfatom kao dispergentom. Biljni materijal spaljivan je mokrim putem sumporom i perklornom kiselinom. Zatim je fosfor određivan kolorimetrijski, kalij i kalcij plamenofotometrijski i magnezij metodom atomske apsorpcije. Dušik je određen metodom Kjeldahla. III REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA a) Promjene u tlu Rezultati istraživanja promjena u tlu uvjetovanih požarom vegetacije izneseni su u tabeli 2. S tim u vezi zaslužuju pažnju i objašnjenja ova pitanja: — Analize pokazuju da se pH vrijednost tala neznatno mijenja. To dovodimo u vezu s velikim sadržajem kalcija u tlu (Kopilice, Bračevo brdo, 141 |