DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 15     <-- 15 -->        PDF

2. Vegetacijske karakteristike
Obzirom da će vegetacijske karakteristike i promjene nakon požara biti
posebno obrađene dovoljno je ovdje konstatirati da se svi primjerni objekti
nalaze u klimazonalnom vegetacijskom području Orno Quercetum ilicis, južno
i srednje potpodručje (prema BERTOVIĆU u knjizi Klimatski podaci SR
Hrvatske).


Osnovna vegetacijsko-sastojinska obilježja primjernih objekata predočena
su u tabeli 1.


3. Tla istraživanih objekata
Na temelju genetsko-morfoloških analiza na terenu, te u ovom radu
predočenih podataka laboratorijskih analiza i primjenom klasifikacije tla
Jugoslavije (ŠKORlC, FILIPOVSKI, ĆIRlC, 1973) utvrđena je pedosistematska
pripadnost tala naših primjernih objekata (tabela 1). S pedološkog gledišta
istraživani primjerni objekti vrlo su reprezentativni jer obuhvaćaju tla
(rendzine, smeđa tla na vapnencima i crvenice) koja su u našem mediteranskom
području najrasprostranjenija i koja imaju veliku šumsko-ekološku
važnost.


b) Metode rada


U izboru primjernih objekata težilo se obuhvatiti spektar vegetacijskih i
pedoloških uvjeta Dalmacije. Suština je metode da se na svakom istraživanom
objektu postave parovi primjernih ploha. Par čine po jedna opožarena
i očuvana ploha, koje su prije požara imale jednake geološko-litološke, pedološke,
mikroklimatske i vegetacijsko-sastojinske uvjete i karakteristike. Na
svakoj plohi uzimani su prosječni uzorci tla iz humusno akumulativnog horizonta
a na neopožarenim plohama i uzorci šumske prostirke. Pri sabiranju
biljnog materijala rukovodili smo se željom da obuhvatimo što više vrsta
drveća i grmlja te da analizirane vrste budu zastupljene na opožarenim i očuvanim
plohama, te da imaju podjednaku starost. Uzorci tla i biljnog materijala
na istraživanim objektima 1—4 sakupljeni su u jesen 1974, a na objektima
5—8 u ljeto 1975. godine. Na parovima primjernih ploha uzorci su
uzimani u istom danu. Površina ploha iznosila je 4—9 ara.


Laboratorijske analize provedene su po ovim postupcima. Reakcija tla
elektrometrijski sa staklenom elektrodom, fosfor i kalij po Al-metodi, humus
po Tjurinu, ukupni dušik po Kjeldahlu, sadržaj CaC03 po Scheibleru i mehanički
sastav pipet-metodom sa Na-pirofosfatom kao dispergentom. Biljni
materijal spaljivan je mokrim putem sumporom i perklornom kiselinom.
Zatim je fosfor određivan kolorimetrijski, kalij i kalcij plamenofotometrijski
i magnezij metodom atomske apsorpcije. Dušik je određen metodom Kjeldahla.


III REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


a) Promjene u tlu


Rezultati istraživanja promjena u tlu uvjetovanih požarom vegetacije izneseni
su u tabeli 2. S tim u vezi zaslužuju pažnju i objašnjenja ova pitanja:


— Analize pokazuju da se pH vrijednost tala neznatno mijenja. To dovodimo
u vezu s velikim sadržajem kalcija u tlu (Kopilice, Bračevo brdo,
141