DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tabela ! Vegetatijsko-sastoj´inska i pedološka obilježja primjernih objekata Red. broj 1 2 3 h 5 6 7 8 Naziv lokal i teta Konavle Mikulići Konavle Molunat Konavle Varina Dubrovačko primorje, Orašac,Brace vo brdo Trogir Bovan Čiovo Okrug Gornj i Trog i r Plano Klis Kop i 1 i ce Podru čje 0) —i >u 3 1» T3 O CL o CL o c >N . 3 —i Iß ´Ö E 3 U CD U L. 1 o d l_ o »L? L. -D 0 CL +J o Q9) —i c o U L. 1/1 1 i/i U E 3 4-t L. a) &3 1 o C 1_ o Vegetacijsko-sastojinski opis Makija s vrlu rijetkim stablima alepskog bora i čempresa. Visina makije izmedju 3"5 metara. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom je u proljeće 197** godine uništeno oko 90% vegetaci jskog pokrova Makija visine izmedju 1,5—3 m. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom je u proljeće 197^* uništeno oko 90% vegetacijskog pokrova Kultura alepskog bora s pojedinačnim stablima primorskog bora. Prosječna visina sastojine oko 8 m. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj plohi požarom je u ljeto 1972 uništeno 80-90% vegetacijskog pokrova Stara kultura alepskog bora visine oko 15m. Zastrtost tla krošnjama oko 70%. Na poredbenoj parceli požarom je u ljeto 1973 godine uništeno više od 90% vegetaci jskog pokrova Grupe makije visine 2-3 metra. Zastrtost tla krošnjama 70-80%. Na poredbenoj parceli požarom je u proljeće 197*» godine uništeno više od 90% vegetacijskog pokrova Kultura alepskog bora. Prosječna visina, sastojine 8 m. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom je 1968 godine uništeno više od 90% vegetaci jskog pokrova Makija sa grupama alepskog bora i pinjo la. Drvna masa 200-300m3ha. Zastrtost tla krošnjama 100%. Na poredbenoj parceli požarom u ljeto 1971 godine uništeno više od 90% vegetacijskog pokrova Kultura alepskog bora stara 40 godina, prosječna visina stabala 9 metara. Zastrtost krošnjama 100%. Pojedinačno zastupljen i čempres. Na poredbenoj parceli požarom u ljeto 1971* godine uništeno oko 80% stabala Tip tla Crvenica ti pična, srednje duboka, glinovi ta C rven i ca t i pična, srednje duboka, q1inovi ta Rendzina karbonatna na eocenskom flišu Smedje tlo m dolomi t.vapr nencu, pli tkc antropogenizi rano (te-. rasi rano) Smedje tlo na vapnencu, tipično pl i tko Rendzina karbonatna na pločastom vapnencu Smedje tlo na vapnencu tipično-, p1 i tko skeletno Rendzina na laporu karbonatna Varina) i velikom pufernom sposobnošću i drugih također bazama zasićenih tala. Opravdano je pretpostaviti da se u sličnim uvjetima općenito neće, pod utjecajem požara mijenjati reakcija tla, pa taj pokazatelj možemo ispustiti iz daljnjih analiza. Literaturni podaci (FIRSOVA, 1969) 0 smanjenju kiselosti tla pod utjecajem požara upućuju na to da se naši zaključci mogu odnositi samo na bazama zasićena tla. |