DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ovdje da sve uzroke nabrajamo. Svakako je značajna pojava nestanka sitnog
poljoprivrednog gospodarenja na Kršu. Čovjek zaboravlja da divljač mora
imati prije svega hranu i mir.


Divljač privlači lovce kako domaće tako i inozemne. Prisutan je i lovni
turizam na našoj obali i otocima.


U lovačke organizacije SR Hrvatske učlanjeno je oko 40.000 lovaca. Od
toga ih jedna četvrtina (oko 10.000) djeluje na tri ekotipa jadranske obale.
Svake godine oko 7´% novih članova dobiva oružje i člansku knjižicu. Često
se čuje pitanje na koje su odgovori različiti: ima li lovaca previše? Da li je
fond divljači razmjeran broju lovaca?


Na obalnom području manje od 20% lovnih površina pripadaju šumarskim
organizacijama. Međutim, mora se istaći da su to siromašnije organizacije
pa se ne ulaže koliko bi to bilo potrebno. Lovačka društva također
nemaju materijalnu bazu za minimalna ulaganja u lovišta, u napučavanje.
Ipak su očekivanja jedino od šumara. Ima dobrih primjera i u lovačkim društvima,
ali to je u cjelini neznatno. Zavod za zaštitu prirode intervenira u
kritičnim momentima zaštićujući poneku vrstu od lovljenja.


Posljednjih godina pojačavamo čuvarsku službu. Daje se značajnija
uloga inspekcijskim službama. Donosimo i novi Zakon o lovu. To je svakako
od velikog značenja ali svakako nije dovoljno.


Treba pojačati materijalnu bazu i aktivirati lovačku znanost i kadrove.


ZAKLJUČCI


Uloga divljači u čovjekovoj okolini je višestruko značajna. Vidjeli smo
koliko ljudi mobilizira sport i rekreacija. Ima veliko turističko ekonomsko
značenje. Poznato je da jedan lovac turist oko deset puta više troši nego običan
turista. Lovstvo izaziva i uzrokuje pored ugostiteljstva i druge djelatnosti
kao na primjer, oružje, municija oprema itd. Ne možemo zanemariti
ulogu divljači u biocenozi. Stoga nas takvo stanje upućuje na poduzimanje
odgovarajućih akcija:


— Institut za šumarska istraživanja, Šumarski fakultet i Lovački savez
SR Hrvatske, morali bi napraviti program po kome bi se snimilo stanje
krupne i sitne divljači na ekosistemima Krasa (otoci, obala i visoki kras sa
zaleđem);
— uporediti stanje s kapacitetom i bonitetom za to područje imajući u
vidu da trebaju dodatne mjere uzgoja;
— na osnovu tako snimljenog stanja donijeti program uzgoja za svaku
pojedinu vrstu krupne i sitne divljači;
— ocijeniti stanje kapaciteta uzgajališta i predložiti mjere za napučavanje
sitnom divljači (eventualno podizati nova uzgajališta);


— donijeti program uzgoja krupne divljači u ograđenim uzgajalištima.
Unositi nove vrste prema istraživanjima;
— predložiti izvore financiranja za takve programe. Istražiti koje su to
interesne zajednice i udruženi rad kao moguće izvore financiranja programa
razvoja lovstva;