DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 44 <-- 44 --> PDF |
građivanja u saglasnosti sa obavljanjem poslova i radnih zadataka po vrsti, složenosti, uslovima radne sredine, odgovornosti, solidarnosti, socijalnoj sigurnosti i drugim elementima od utjecaja na prikladnost sistema nagrađivanja prema radu i rezultatima rada. Ostvarenjem i ovih mjera će se omogućiti povoljnije korišćenje sredstava za rad (sada se kapaciteti pojedinih strojeva koriste 40—80 posto), drvne mase, radnog vremena što će šumarsku proizvodnju činiti ekonomičnijom. Stanje angažiranih kadrova u šumskoprivrednoj aktivnosti zahtijeva njihovo stalno upoznavanje s najnovijim rezultatima naučnoistraživačkog rada, faktorima koji utiču na razvoj šumarske struke i mogućim rješenjima važnijih problema proizvodnje. Sistem stalnog obrazovanja je prihvaćen kao nužnost i treba ga dosljedno ostvarivati. U tome smislu privredne komore, savezi inženjera i tehničara, OOUR-i, naučnoistraživačke i obrazovne institucije nastoje da organiziraju i obave tu važnu aktivnost. Rezultati tih napora su sve vidljiviji. TEHNIČKA OPREMLJENOST Stanje šumskog fonda u Bosni i Hercegovini nije povoljno. Zastupljenost pojedinih vrsta drveća, kvalitet drvne mase, pristupačnost šuma za tehnološke zahvate nisu zadovoljavajući. Ističe se da je nužno više mijenjati sadašnje stanje šuma u pravcu njezinog većeg obogaćivanja jelom, jasenom, javorom, a nešto manje borom i smrekom koji sada dominiraju u pošumljavanju. Nadalje, dosadašnja istraživanja pokazuju da postoje uslovi i za unošenje stranih brzorastućih vrsta (duglazija, borovac i druge) u odgovarajućim tipovima šuma. To se može postepeno više ostvariti biološkim intervencijama na površinama poslije sječe drvne mase ili na golim površinama. Ovaj proces, iako posljednjih godina pokazuje bolje rezultate može se povoljnije odvijati. Treba podvući da su šumskoprivredne organizacije nedovoljno akumulativne da bi vlastitim sredstvima učinile šire zahvate na pošumljavanju. Dugoročnost ulaganja u radove biološkog karaktera (više desetina godina) dijelom su uzrok nedovoljnog ulaganja sredstava od strane bankarskih institucija. Zato je neophodna šira angažiranost sredstava iz više izvora. OUR-a izvan šumarstva bi trebale dijelom financirati reprodukciju šuma zbog njihove zaštitne i rekreacione uloge. Organizacija i obavljanje rada u šumarstvu su otežani i uslijed nedovoljne pokrivenosti šuma mrežom komunikacija za transport drvnih sortimenata, kretanje (prenos) sredstava za rad i radne snage. Sada je prosječna otvorenost šuma oko 5 km na hiljadu ha, a potrebno je najmanje 10—15 km. Zato su troškovi privlačenja drvnih sortimenata veliki, što velikim dijelom uslovljava nepovoljnu cijenu koštanja, a malu akumulaciju. Zato šumarski stručnjaci istražuju i utvrđuju rješenja u zavisnosti od sistema gospodarenja šumama. Treba reći da u tome imaju dosta uspjeha. Međutim, financijska sredstva su i ovdje ograničavajući faktor za obimnije i brže zahvate na povećanju mreže šumskih saobraćajnica. Udruživanje rada i sredstava šumskoprivrednih organizacija, bankarskih sredstava, sredstava iz Fonda za nedovoljno razvijena područja i drugih izvora je neophodno, jer je potrebno graditi godišnje oko 500 km kamionskih puteva i veliku tzv. sekundarnu mrežu za privlačenje sortimenata. |