DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 5 <-- 5 --> PDF |
NOVI ARBORICID KRENITE NADA ZEKIĆ, dipl. inž. šum. Institut za šumarstvo Sarajevo SAŽETAK. Sa ciljem da se povećaju površine pod šumama kojeće davati kvalitetniju drvnu masu i ispunjavati opće korisne funkcije šume, vrši se posljednjih godina na većim površinama sječamanje vrijednih degvadiranih i izdanačkih lišćarskih šuma i pošumljavanje s četinarima. Osnovni problem na ovakvim površinama je zaštita mladih sadnica od izbojaka i korova. Kemijsko suzbijanje ovih nepoželjnih vrsta u današnjim uslovima predstavljajedino moguće efikasno rješenje. Izbor odgovarajućeg kemijskogsredstva je veoma važan. Novi arboricid Krenite zbog svojih povoljnih osobina neznatnog uticaja na okolinu i široke mogućnostiprimjene predstavlja dobro rješenje. To potvrđuje i pokus opisao u ovom radu. 1. UVOD U odnosu na protekli period u šumarstvu se posljednjih godina uočava znatno veća aktivnost na obnavljanju postojećih i podizanju novih površina pod šumom. Ne samo težnja za osiguranjem drva kao sirovine koja je u svijetu sve deficitarni ja, nego i sve neophodnija potreba za opće korisnim funkcijama šume, utjecala je na povećanje šumsko uzgojnih radova. Sa ciljem da se obuhvate nepotpuno iskorišćeni potencijali naših šuma poduzimaju se mjere biološke rekonstrukcije degradiranih i izdanačkih šuma postepenom potpunom ili djelimičnorn zamjenom sa četinarima, od kojih se očekuje veća i kvalitetnija drvna masa. Međutim, na pošumljenim površinama javili su se i problemi kojih ranije nije bilo. Troškovi čišćenja mladih četinarskih kultura od korova rastu sve više i često premašuju troškove podizanja kultura. Deficitarnost u radnoj snazi, neophodnoj za ove poslove takođe postaje sve veći problem. U ovakvoj situaciji neophodno je bilo naći neko suvremeno i efikasno rješenje, pa se ono potražilo u primjeni kemijskih sredstava za suzbijanje izbojaka i korova — arboricida. Ovakav način suzbijanja nepoželjnih vrsta osigurava visoku efikasnost i minimalno angažiranje radne snage, ali treba imati u vidu da je kompliciraniji od ručnog i da grješke u radu mogu prouzročiti teške posljedice. Prije svega treba voditi računa o izboru kemijskog sredstva, čije osobine moraju biti u äkladu sa zahtjevima za zaštitu čovjekove okoline. Treba svakako uzeti u obzir i odgovornost koju ovakva zaštita od korova pretpostavlja, kao i poražavajuće utiske koje u javnosti mogu izazvati vijesti, kao one koje |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 6 <-- 6 --> PDF |
su se čule ovog proljeća o pcmoru pčela zbog neodgovorne primjene pesticida. Zato je veoma značajno posvetiti pažnju fiziološkog selektivnosti kemijskog sredstva i njegovoj toksičnosti za čovjeka i živi svijet. Novi arboricid Krenit e koji se od nedavno počeo koristiti u nekim zemljama zbog svoje minimalne toksičnosti i zadovoljavajućih efekata na korove, kao i drugih pogodnih osobina pobuđuje zanimanje. U ovom radu bit će opisan pokus s primjenom sredstva Krenite u šumskim kulturama. 2. OSOBINE I MOGUĆNOSTI PRIMJENE ARBORICIDA KRENITE U ŠUMARSTVU Krenit e je kemijsko sredstvo za suzbijanje drvenaste vegetacije, proizvedeno od firme Du Pont de Nemours. To je tekućina sa 42% amrnonium- ethyl-carbamoylphosphonata. Toksikološka ispitivanja pokazala su da ima nisku akutnu i kroničnu oralnu toksičnost. LD50* iznosi 24400 mg/kg. Ishrana eksperimentalnih životinja (pacova) ovim preparatom u toku 3 mjeseca nije na njima, niti na njihovom potomstvu izazvala nikakve kliničke ili patološke promjene. U usporedbi s drugim arboricidima povoljna mu je osobina što nije hlapiv, nema mirisa i nije zapaljiv. Ne nadražuje kožu i oči i nije potrebno posebno zaštitno odjelo kada se primjenjuje. Ne postoji ni rizik zanošenja na susjedne kulture. Brojni ekološki testovi pokazuju da ne predstavlja opasnost za sisavce, ptice i pčele. Brzo se adsorbira na zemljišne koloide i razgrađuje od strane zemljišnih mikroorganizama, pa nema opasnosti od zagađivanja površinskih i podzemnih voda. U USA se preporučuje za primjenu oko rezervoara, vodotoka i jezera. Mikrobiološkim ispitivanjima je utvrđeno da ne utiče na populacije zemljišnih gljiva i bakterija, niti na nitrifikacione procese u tlu. Preporučuje se primjena u vrijeme kada počinje mijenjanje boje lišća i kada su četinače završile rast. Ovisno od klimatskih uslova to je period od kraja kolovoza do početka listopada. Djeluje tako da se adsorbira preko lišća u meristemsko tkivo iz kojeg se razvijaju pupovi. Nije sistemično sredstvo, pa uništava samo onaj dio biljke koji je prskan. Djeluje na neke drvenaste vrste otporne prema drugim arboricidima. Osim drvenastih djeluje i na neke zeljaste trajnice [Convolvulus arvensis L., Cirsium arvense (L.) Scop., Equisetum spp. i Pteridium aquilinum L.]. Efekti njegovog djelovanja se opažaju tek idućeg proljeća. Ne kvari estetski izgled okoline, jer ne izaziva žućenje i smeđenje lišća uobičajeno kod drugih arboricida. Prskano lišće normalno opada u jesen. U proljeće se djelovanje opaža po tome, što se pupovi ne otvaraju ili se razvijaju zakržljali izbojci i lišće. Proces ugibanja, osobito kod manje osjetljivih vrsta, je dugotrajan (1—3 godine). Nepoželjne vrste zadržavaju se još neko vrijeme u kulturi, što čak i odgovara, jer pružaju zaštitu od vjetra i erozije, a nisu više smetnja, jer im je rast zaustavljen. Potpuno uništavanje vegetacije u kulturi ne bi bilo poželjno, niti bi bilo u skladu s principima zaštite čovjekove okoline. * LD50 je letalna oralna doza, koja ubija najmanje 50% testiranih životinja. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Zbog osobine da su u vrijeme prestanka rasta neke četinače tolerantne na određene doze, mogućnost primjene Krenite u šumarstvu dolazi prije svega u obzir za zaštitu šumskih kultura od nepoželjne vegetacije, koja predstavlja smetnju za razvoj mladih četinjastih sadnica. Na površinama na kojima je prirodno podmlađivanje ugroženo od gustog spleta korova, zbog osobine da se brzo razlaže, Krenite takođe može predstavljati dobro rješenje. Na skladištima drvne građe, čistinama i površinama duž puteva korov može biti suzbijen bez opasnosti cd ugrožavanja estetskog izgleda okoline. Službeno odobrenje za primjenu u šumarstvu Krenite je do sada dobio u Saveznoj Republici Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Luxemburgu, dok se u mnogim drugim zemljama uključivši i Jugoslaviju vrše ispitivanja s njim i očekuje registriranje. 3. PRVI REZULTATI ISPITIVANJA S ARBORICIDOM KRENITE U prvoj polovini rujna 1976. godine, na pokusnim parcelama veličine 5 X 10 m, tretirana je u šumskim kulturama nepoželjna korovska vegetacija s Krenite. Bile su primjenjene 2 doze: 5 i 10 1 po ha i s 1000 1 vode po ha, a tretiranje je vršeno plastičnom leđnom prskalicom CP-3. Ispitivanje je izvršeno na 3 objekta: 1. U kulturi običnog bora (Pinus silvestris L.) i smreke (Picea abies L. Karst), starosti 6—8 godina, na području Šumarije Doboj, u odjelu 44 g. j . Preslica. Korovska vegetacija se sastojala od: 40% bukve (Fagus sylvatica L.), 40 % ive (Salix caprea L.), 10 % kupine (Rubus jruticosus L.), 5 % bagrema (Robinia, pseudoacacia L.), 5 % hrasta kitnjaka (Quercus sessilis Ehrb.) te bujadi (Pteridium aquilinum L. Kuhn.); 2. u kulturi crnog bora (Pinus nigra Arn.), starosti 4—5 godina, na području Šumarije Bugojno, u odjelu 88 g. j . Škrta Nišan. Korovska vegetacija sastojala se od: 50´!l/o bukve (Fagus sylvatica L.), 30% graba (Carpinus betulus L.), 10% lijeske (Corylus avellana L.), 5 % crnog jasena (Fraxinus ornus L.), 5 % javora gluhača (Acer obtusatum Kit.), te nešto žestike (Acer tataricum L.), kupine (Rubus jruticosus L.), kozje jabučice (Amelanchier ovalis Med.), ruja (Cotinus coggygria Scop.), i palamide (Cirsium arvense L. Scop.); 3. u kulturi smreke (Picea abies L. Karst.), starosti 5 godina, na području Šumarije Zenica u odjelu 119 g. j . Babino Gračanica. Korovska vegetacija sastojala se od: 50% kupine (Rubus jruticosus L.), 20% velebilja (Atropa belladonna L.), 15% ive (Salix caprea L.), 10% bazge (Sambucus nigra L.) i 5% palamide (Cirsium arvense L. Scop.). Rezultati pokusa evidentirani su u prvoj polovini svibnja 1977. godine. Prije svega, važno je bilo da se utvrdi tolerancija sadnica na primjenjene doze, te djelovanje na zastupljenu nepoželjnu vegetaciju. Na svim oglednim parcelama odmah se moglo uočiti da su se efekti djelovanja na korovskoj vegetaciji znatno razlikovali od efekata djelovanja drugih arboricida. Nije bilo kod ostalih arboricida uobičajene prisutnosti žuto smeđeg suhog lišća. Neke vrste, kao npr. bukva, nisu otvorile pupove i imale |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 8 <-- 8 --> PDF |
su izgled kao u doba mirovanja vegetacije. Neke vrste, kao npr. bagrem i djelomično iva, razvile su pri vrhu izbo jaka male, deformirane i kržljave blijedo zelene listove. Na pojedinim objektima registrirani su slijedeći rezultati: O b j e k a t 1 Sadnice običnog bora (Pinus silvestris L.); smreke (Picea abies L. Karst.), bile su tolerantne na obje doze, čak i one namjerno direktno prskane. Od korovske vegetacije potpuno su suzbijeni: hrast kitnjak (Quercus sessi- Us Erh). i kupina (Rubus f mucosus L.). Bukva (Fagus sylvatica L.) nije otvorila pupove. Bagrem (Robinia pseudoacacia L.) je najvećim dijelom suzbijen, a preostali primjerci razvili su pri vrhu stabla zakržljalo deformirano lišće. Bujad (Pteridium aquilinum L. Kuhn.) je djelomično suzbijena. Veću otpornost pokazala je iva (Salix caprea L.) koja je na nekim primjercima na vrhu stabla razvila deformisano kržljavo lišće dok je ostalo bilo normalnog izgleda. Između primjenjenih doza nije bilo većih razlika. Slika 1. Parcela tretirana sa Krenite |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Slika 2. Netretiraiia — kontrolna parcela Obj ekat 2 Na nižu dozu sadnice crnog bora bile su tolerantne, dok su kod više doze neki kržljavi primjerci pokazivali znakove depresije. Dobre efekte djelovanja pokazivali su grab (Carpinus betulus L.), lijeska (Corylus avellana L.), kozja jabučica (Amelanchier ovalis Med.) i bukva (Fagus sylvatica L.), koja nije otvorila pupove. Potpuno su suzbijene vrste kupina (Rubus fruticosus L.), žestika (Acer tataricum L.) i palamida (Cirsium arvense L. Scop.), dok su crni jasen (Fraxinus ornus L.), javor gluhać (Acer obtusutum Kit.) ´i ruj (Cotinuscoggygria Scop.) pokazali otpornost, naročito kod niže doze. Obj ekat 3 Sadnice smreke (Picea abies L. Karst.) su bile tolerantne na obje doze. Potpuno su suzbijeni: kupina (Rubus fruticosus L.) i velebilje (Atropa elladonna L.), dok su iva (Salix caprea L.) i bazga (Sambucus nigra L.) bile lanje osjetljive na djelovanje Krenite. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Registrirani rezultati se ne mogu smatrati definitivnim, jer je proces ugibanja spor, pa će se procenat preživjele korovske vegetacije vjerovatno još smanjiti. Ispitivanja sa Krenitom nastavljaju se, pored ostalog, sa ciljem da se utvrdi optimalna doza i proširi mogućnost tretmana za sprječavanje izbojne snage iz panjeva. Slika 3. Izgled nekih nepoželjnih vrsta tretiranih sa Krenite 4. ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata pokusa s novim arboricidom Krenite u šumskim kulturama može se konstatirati slijedeće: — sadnice običnog bora (Pinus silvestris L.) i smreke (Picea abies L Karst.) bile su tolerantne na obje primjenjene doze, čak i one direktno prskane, — sadnice crnog bora (Pinus nigra Arn.) su kod više doze na nekim kržljavijim primjercima pokazale znakove depresije; 136 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— od zastupljenih nepoželjnih vrsta osjetljive na Krenite bile su: hrast kitnjak (Quercus sessilis Ehrh.), bukva Fagus sylvatica L.), žestika (Acer tataricum L.), bagrem (Robinia pseudoacacia L.), kupina (Rubus fruticosus L.), kozja jabučica (Amelanchier ovalis Med.), velebilje (Atropa belladonna L.) i palamida (Cirsium arvense L. Scop.), dok su iva (Salix caprea L.), crni jasen (Fraxinus ornus L.), javor gluhać (Acer obtusatum Kit.) i bazga (Sambucus nigra L.) bile otpornije na djelovanje Krenite; — kako je proces ugibanja spor (1—3 godine) može se očekivati da će se procenat suzbijene nepoželjne vegetacije povećati; — efekti djelovanja Krenite razlikovali su se od efekata djelovanja drugih arboricida. Uobičajeno žućenje i smeđenje lišća je izostalo, ali se slijedećeg proljeća kod nekih vrsta pupovi uopće nisu otvorili, a neke su razvijale kržljavo, blijedo zeleno i deformirano lišće. Ispitivanja sa Krenite se nastavljaju pored ostalog i u pravcu utvrđivanja optimalne doze, kao i mogućnosti tretmana panjeva nakon sječe, u cilju sprječavanja izbojne snage. Slika 4. Izgled tretiranog stabla bagrema |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Na osnovu mnogobrojnih pokusa u više zemalja može se na kraju zaključiti da Krenite zbog povoljnih toksikoloških osobina, neznatnog uticaja na okolinu i mogućnosti višestruke primjene predstavlja arboricid koji mnogo obećava u rješavanju problema zakorovljavanja u šumarstvu. LITERATURA 1. Delabraze , P. (1975.): Informations sur les possibilities d´utilisation du Krenite en Foret. Proc. Columa Paris, 130—142. 2. Niehus, M. H., Roedieger, K. J. (1976.): Ammonium ethylcarbomyl phosphonote a new growth regulator for the control of undesirable brush wood Proc. 12th British Weed control conf. Ill, 1015—1022. 3. Schwerdtfeger , W. (-976.): Ammonium ethyl carbamoyl phosphonate-a rievieu of progress with trials in forestry and non cropland areas. Proc. British Crop Protection Conference-Weeds, 83—90. 4. Schwerdtfeger, W. Allison, D. (1976.): »Krenite« a raport of five years experience presented at Brighton Conference British Crop Protection Conference- Weds, Brighton, 1—3. 5. Zitzewitz , H. (1975.): Was ist, was kann, was soil Krenite? Neue Möglichkeiten der der chemischen Kulturpflege. Forst und Holzwirt 16, 302—304. 6. Zitzewitz , H. (1976.): Mit Krenite zur waldschutzgerechten Kulturpflege. Allgemeine Forst Zeitschrift 33, 701—704. 7. Prospekti poduzeća du Pont de Nemours: Du Pont de Nemours, Biocemi cals Department Wilmington. Delaware USA (1974): Krenite Wachstum regulator zur Bekämpfung von unerwünschsten Baum und Strauchbewuchs. Du Pont Product Development Bulletin, Biocemicals- Department Geneve (1976.): Krenite — Brush Control Agent. SUMMARY Krenite — a new very promising arboricide Recently a replacement of less valuable degraded and broadleaved coppice forests by conifers has been performed aiming at increasing areas under forest, which will yield a higher-quality growing-stock volume. The essential problem appearing here is the protection of young plants against sprouts and weeds. The only possible efficient solution under current conditions is offered by chemical controlling of weeds. The new arboricide — owing to its favourable toxicological properties, insignificant influence on the environment and wide possibilities of application — represents a good solution against the weeding in forestry. Through experiments laid out in three areas of forest cultures, by applying two doses of Krenite (5 and 10 1/ha), it was established the following: Scots Pine (Pinus sylvestris L.) and Norway Spruce (Picea abies [L.] Karst.) were tolerant of both doses, while Black Pine (Pinus nigra Arn.) — at higher doses — showed on certain stunted specimens signs of depression. Of the represented undesirable vegetation sensitive to Krenite were: Sessile Oak (Quercus sessilis Ehrh.), Beech (Fagus sylvatica L.), Black Locust (Robinia pseudoacacia L.), Tartarian Ash (Acer tataiicum L.), Blackberry (Rubus fruticosus L.), June Berry (Amelanchier ovalis Med.), Banewort (Atropa belladonna L.) and Creeping Thistle (Cirsium arvense [L.] Scop.), while Goat Willow (Salix caprea L.), Flowering Ash (Fraxinus ornus L.), Obtuse-leaved Ash (Acer obtusatum Kit.) and Black Elder (Sambucus nigra L.) were more resistant to the effect of Krenite. The officiency of Krenite differed from that of other arboricides. |