DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 51     <-- 51 -->        PDF

SAVJETOVANJE O ULOZI I ZNAČAJU HIDROMETEOROLOGIJE
U PROIZVODNJI HRANE I SIROVINA


Na Jahorini (hotel »Jahorina«) 27. i 28. marta o. g. održano je savjetovanje
sa gornjom temom, na kojem su uzeli učešća brojni naučni i stručni
radnici hidrometeorolozi i stručnjaci iz oblasti biljne proizvodnje (poljoprivrede
i šumarstva), na kojem je razmatrana obimna problematika iz ove
kompleksne oblasti.


Savjetovanje su organizirali pored Republičkog hidrometeorološkog zavoda
BiH, Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, Poslovna zajednica
poljoprivredno industrijskih kombinata Jugoslavije iz Beograda i
Društvo inženjera i tehničara BiH Sarajevo.


Nakon svečanog otvaranja Savjetovanja, izloženi su uvodni referati:


Dr ing. Z. Mičević: Uloga i značaj hidrometeorologije u proizvodnji hrane
i sirovina


L. Petković, dipl. ing.: Razvoj i modernizacija poljoprivredne proizvodnje
u agroklimatskim uslovima Jugoslavije.
Nakon toga prikazana je projekcija filma o SOUR »UPI« Sarajevo.


U poslijepodnevnom programu izloženi su sljedeći referati:


Hočevar A.: Proizvodnja hrane i njena zavisnost od klimatskih i meteoroloških
faktora
Kabiljo Z.: Energetski tok kroz biosferu
Vlahinić M.: Vodni bilansi bazirani na meteorološkim i hidrološkim podacima
u SR Bosni i Hercegovini
Ljiljak N.: Uticaj hidrometeoroloških faktora na tehnologiju biljne proizvodnje
na površinama IPK »Osijek«
Cindrić Z.: Uloga hidrometeorologije u zaštiti šuma od požara u
svijetu i kod nas
Otorepe S.: Korištenje klimatskog potencijala za unapređenje poljoprivredne
proizvodnje u brdsko-planinskim područjima
Katić P.: Uticaj gustine biljne sastojine na osobine mikroklime kod kulturnih
biljaka
Milosevic M.: Hidrološke podloge kao´ jedan od elemenata kod planiranja
proizvodnje hrane
Ranković S.: Prikaz karakterističnih karata iz atlasa klime SFRJ
Alikalfić F.: Suma kao faktor u reguliranju režima voda
Ačimović I.: Ocena efikasnosti protivgradne zaštite u zaštiti poljoprivrednih
kultura na teritoriji SR Srbije


177




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Resulović H.: O potrebi izučavanja pedoklimata u deposolima


Kostov M.: Podizanje na vetrozaštitni šumski pojasi vo
Ovčje polje i nivnoto vlijanije vrz zgolemuvanje na prinosite kaj zemjodelski
kulturi


Drugog dana savjetovanja (utorak 28. marta 1978.) učesnici su u prijepodnevnom
programu dali prikaz sljedećih radova:


Spasov P.: Neke agroklimatske karakteristike područja severnog Banata
u pogledu obezbjeđenosti kukuruza vodom


Hodžić A., Hadžić Dž.: Optimalno vrijeme navodnjavanja


Petrović N.: Vremenski i prostorni tok potencijalne evapotranspiracije
na teritoriji SR Srbije u periodu od 1949—1973. godine


Penzar I., Penzar B.: Proračun zaliha vode u tlu


Veselinović M., Radević C: Erozija zemljišta kao problem proizvodnje
hrane i sirovina na brdsko-planinskim područjima
Alempijević 2.: Mogućnosti prognoziranja nastupa pojedinih fenofaza kod
kukuruza računanjem suma efektivnih temperatura
Maričić M.: Agrometeorološki doprinos u suzbijanju biljnih bolest
i i štetočina u SR Srbiji kao i mogućnosti proširenja ove delatnosti
Radosavljević M.: Ostvarenje mesečne prognoze vremena izrađene
po metodi analogije Rt 500/100 mlb
Zrnec C: Prognoziranje optimalnega roka prve košnje
Vukmirović M.: Prolećni mrazevi u Jugoslaviji
Bregovljanin S., Maričić M.: Operativno-informativno obaveštavanje poljoprivredne
javnosti o uticaju vremena na poljoprivrednu proizvodnju
Tuhtar D., Dobrovoljec I.: Biogeokemijski ciklusi ugljika, dušika i fosfora
u akvatičnom medij umu i njihov značaj
Penzar Z., Butulija S., Abdić H.: Matematičko statistička metoda određivanja
dubine prodiranja mraza u tlo
Anđelić M., Petković T.: Stohastička priroda hidroloških procesa i osnovne
hidrološke karakteristike neophodne pri korištenju vodnih resursa
Pandurović S., Zderić O.: Uslovi za pronalaženje racionalnog rešenja
sistema za navodnjavanje sa posebnim osvrtom na uticaj hidroloških podloga
Burlica Č.: Karakterisanje padavina kao faktora biljne proizvod
n j e
Mićević Z.: Uticaj vanjskih faktora na porast, razviće i prinos, te metod
ranog prognoziranja prinosa pšenice
Gotfrid B.: Uticaj snežnog pokrivača na temperaturu zemljišta na dubini
čvora bokorenja ozimica
Bulatović S., Stanonjević S., Jovanović M.: Uticaj osunčavanja i temperature
vazduha na dinamiku porasta zapremine ploda nekih šljiva
Fazlagić S.: Mikroklima i biološka okolina
Spasova D.: Primena meteoroloških informacija pri kvantitativnoj oceni
šteta koje nastaju kao posljedica zagađenosti vazduha




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 53     <-- 53 -->        PDF

U posijepodnevnom programu rada prezentirani su sljedeći radovi učesnika:
Spasov P.: Verovatnoća pojave određenih vrednosti negativnih temperatura
na području SR Srbije u prolećnim mesecima
Dolinar-Lešnik M.: Protiperonosporna služba v Sloveniji
Kolić B.: Uticaj šuma na oticanje voda
Hren V., Pelcer Z.: Klima i ekološke cjeline u okviru istraživanj a
tipova šuma i šumskih staništa
Žunko O.: Šumski požari i klimatske prilike
Čurić R.: Mogućnosti primjene rezultata fenoloških osmatranja u praksi
podizanja šuma u SR BiH
Opra A.: Metode ekonomske ocene dejstva protivgradne zaštite
Todić S.: Kontrola kvaliteta voda za potrebe proizvođača hrane i sirovina


Kirovski S., Karamanolevski Z.: Korištenje na rezultate od sistematskite
merenja na kvalitetot na vodite vo SR Makedonija za potrebe na zemljodelieto


Otorepec S.: Klima zemljišta
Jurčec V.: Kišna i sušna razdoblja 1973—1977. godine u sjevernoj
Hrvatskoj i njihovi uzroci
Nadaždin M., Džinić M., Bašagić Z., Bukojev J.: Uticaj važnijih kvaliteta
klime na nutritivne vrijednosti kukuruza
Vukov J.: Agroklimatski uvjeti proizvodnje ozime pšenice u glavnom žitorodnom
rajonu SR Hrvatske
Vukmirović Mira: Agroklimatski atlas SFRJ i njegova primjena u poljoprivrednoj
praksi
Rašeta J., Bogosavljević M.: Fenološka osmatranja i njihov značaj u organizovanju
i proizvodnji hrane
Bašović M., Čemelik Z.: Mogućnosti korištenja podataka fenološke službe
za bolje iskorišćavanje biološkog potencijala biljaka
Maričić M.: Sume temperatura i padavina u SR Srbiji kao agroklimatološka
podloga za rejonizaciju poljoprivredne proizvodnje
Šećerov R., Merdan N : Neki agroklimatski pokazatelji u rejonizaciji vinove
loze u Hercegovini
Veselinović M.: Prilog upoznavanju uticaja mikroklime na
fenološki razvoj biljaka
Mihajlovski M., Blaževska 2.: Delatnost i možnosta na našta služba vo
pružanjeto pomoš na našeto stopanstvo
Božić D.: Informativno-operativno obaveštavanje poljoprivredne javnosti


o uticaju vremena na poljoprivrednu proizvodnju
Ristovski P.: Vlijanieto na snežniot Pokriv vrz prinosite na ozimite žita
vo Pelagonija vo zimski meseci (XII, I, II) pri radijaciona inverzija


Nakon izloženih radova učesnika, predviđenih prema Programu, doneseni
su Zaključci savjetovanja koji će se naknadno dostaviti učesnicima.




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Nakon toga završen je radni dio ovog veoma uspjelog i sadržajnog savjetovanja.


Za učesnike je posebno organizirana stručna ekskurzija sa maršrutom:
Sarajevo—Mostar (posjeta HEPOK-u i meteorološkoj stanici) — Trebinje (posjeta
brani Grnčarevo) — Čemerno (posjeta meteorološkoj stanici) — Tjentište
(obilazak spomenika i muzeja iz NOB) — Sarajevo.


Radi akutalnosti prezentirane problematike nekih radova koji su u posrednoj
ili neposrednoj vezi sa šumarstvom posebno njegovim proizvodnim
dijelom, osvrnut ćemo se na sadržaj nekih referata i to prema redosljedu
izlaganja:


U radu »ULOGA METEOROLOGIJE U ZAŠTITI SUMA OD POŽARA U
SVIJETU I KOD NAS« Z. C i n d r i ć ističe da su šume u znatnoj mjeri izložene
devastiranju od požara. Budući da šume kao sastavni dio biosfere
igraju pored proizvodne funkcije (proizvodnja sirovina) i veoma važnu ulogu
u životu ljudskog društva kao cjeline, putem opće korisnih funkcija to se
nameće potreba efikasnije zaštite ovog nacionalnog bogatstva.


Istaknuto je, da danas u svijetu postoje specijalizirane organizacije za
zaštitu šuma od požara, gdje meteorologija kao primijenjena disciplina igra
veoma važnu ulogu posebno u davanju preventivnih prognoza stepena opasnosti
od šumskih požara i kod gašenja požara.


U svom radu »UTICAJ SUMA NA OTICANJE VODA« B. K o 1 i ć ističe
da šume kao najrazvijeniji vegetacijski oblik, pored uticaja koje vrše u smanjenju
intenziteta erozionih procesa, vjetrozaštitnog djelovanja, uticaja na
klimatske faktore i dr. igraju presudnu ulogu u reguliranju oticanja voda.


Blagotvoran uticaj ovog reguliranja očituje se u smanjenju i sprečavanju
poplavnih uslova posebno u planinskim krajevima, zatim u promjenama
strukture padavina u šumi i koeficijenta površinskog oticanja, kao i povećanju
prinosa poljoprivrednih kultura, posebno u blizini šumskih kompleksa.


Autor daje prikaz blagotvornog uticaja šuma na širu okolinu na osnovu
rezultata stranih istraživanja (provedenih u SAD, SSSR-u, SR Njemačkoj i
dr.) sa stanovišta promjena strukture padavina u šumskim zajednicama,
sprječavanja erozionih procesa; promjena koeficijenta površinskog oticanja i
sprječavanja šteta na usjevima od štetnog uticaja vjetrova.


V. Hren i Z. Pelcer u radu »KLIMA I EKOLOŠKE CJELINE U
OKVIRU ISTRAŽIVANJA TIPOVA SUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA« ukazuju
da dosadašnja istraživanja koja su se temeljila samo na makroklimatskim
podacima pokazuju da rast vrsta drveća zavisi od klimatskih uslova, a
istraživanja tipova šuma i šumskih staništa ukazala su da postoje znatne
razlike u klimi unutar tzv. »ekološko-gospodarskih tipova šuma«.
Zato se ističe kao nužnost da se u daljoj fazi istraživanja tipova šuma
provedu detaljna mikroklimatska istraživanja posebno u odnosu na ekosisteme,
vrste drveća i provođenje gospodarskih zahvata.


O. Z u n k o u radu »ŠUMSKI POŽARI I KLIMATSKE PRILIKE« ukazuje
na osnovu statističkih podataka o broju šumskih požara (analizirano je
poslednjih 7 godina) na ugroženost od požara u SR Hrvatskoj na osnovu čega
su izdvojena područja prema stepenu učestalosti šumskih požara. Međutim
autor ističe, da je potrebno utvrditi i neke druge parametre, a posebno meteorološke,
čije bi poznavanje poslužilo pri ocjeni preventivne prognoze steil
80




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 55     <-- 55 -->        PDF

pena požarne opasnosti po područjima. Autor posebno ističe da je potrebna
suradnja šumara i meteorologa te korištenje meteoroloških podataka, ali
mreža osmatranja nije uvijek dovoljna te bi bilo potrebno osnivati posebne
tzv. »silvometeorološke stanice«. Ove stanice bi trebalo da prate vremenska
stanja i da su pokretne (lake za prenošenje).


Na taj način bi se dobila predstava o »klimi požara«, što bi poslužilo
za preduzimanje što sigurnijih i efikasnijih mjera u cilju sprečavanja požara
i provođenja ostalih preventivnih mjera.


R. Curi ć u radu »MOGUĆNOSTI PRIMJENE REZULTATA FENOLOŠKIH
OSMATRANJA U PRAKSI PODIZANJA I UZGAJANJA SUMA
U SR BiH« ističe da je u sadašnjem periodu zapostavljena primjena fenoloških
osmatranja u oblasti šumarstva posebno u djelatnosti uzgoja i podizanja
šuma.
Međutim, uz adekvatnu organizaciju fenoloških osmatranja i izbor odgovarajućeg
obima fenoloških pojava mogu se dobiti podaci koji bi se koristili
za različitu namjenu.


Autor ovdje naglašava da bi bilo potrebno istraživanja i osmatranja
usmjeriti u dva pravca; za rješavanje tekućih zadataka iz uzgoja i podizanja
šuma zatim iz oblasti sjemenarstva i rasadničke proizvodnje i za dugoročnija
istraživanja primjenom fenometrije, a na osnovu rezultata vršio bi se širi
izbor vrsta brzog rasta za introdukciju.


Pored navedenog istaknuto je da bi se druga fenološka opažanja mogla
koristiti za izradu fenoloških karata koje svrsishodno mogu poslužiti za valorizaciju
šumskog prostora sa stanovišta rekreativnih i zaštitnih funkcija
šuma.


Posebno je istaknuta mogućnost organiziranja ove službe uz zajedničku
suradnju zainteresiranih institucija i OOUR-a šumarstva koji će koristiti rezultate
u praksi.


R. CURIĆ, Sarajevo
Uz prikaz rada R. Ćurića: Prinosi u nekim kulturama crnog bora na submediteranu
Hercegovine


Na pitanje u prikazu navedenog rada R. Ćurića, objavljenog u Šum. listu br.
10—12/1977. (str. 535), zašto nisu navedeni podaci o broju sađenih biljaka, odnosno
čega je posljedica velike razlike u današnjem broju stabala u kultura »Radački
brijeg« i »Krstače«, autor je pismom saopćio, da do tih podataka nikako nije mogao
doći. Nadalje, manji broj stabala u kulturi »Radački brijeg« vjerojatno su
posljedica slabijih stanišnih uslova i slabije zaštite kulture od paše u odnosu na
kulturu »Krstače«.


O. P.