DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 55 <-- 55 --> PDF |
pena požarne opasnosti po područjima. Autor posebno ističe da je potrebna suradnja šumara i meteorologa te korištenje meteoroloških podataka, ali mreža osmatranja nije uvijek dovoljna te bi bilo potrebno osnivati posebne tzv. »silvometeorološke stanice«. Ove stanice bi trebalo da prate vremenska stanja i da su pokretne (lake za prenošenje). Na taj način bi se dobila predstava o »klimi požara«, što bi poslužilo za preduzimanje što sigurnijih i efikasnijih mjera u cilju sprečavanja požara i provođenja ostalih preventivnih mjera. R. Curi ć u radu »MOGUĆNOSTI PRIMJENE REZULTATA FENOLOŠKIH OSMATRANJA U PRAKSI PODIZANJA I UZGAJANJA SUMA U SR BiH« ističe da je u sadašnjem periodu zapostavljena primjena fenoloških osmatranja u oblasti šumarstva posebno u djelatnosti uzgoja i podizanja šuma. Međutim, uz adekvatnu organizaciju fenoloških osmatranja i izbor odgovarajućeg obima fenoloških pojava mogu se dobiti podaci koji bi se koristili za različitu namjenu. Autor ovdje naglašava da bi bilo potrebno istraživanja i osmatranja usmjeriti u dva pravca; za rješavanje tekućih zadataka iz uzgoja i podizanja šuma zatim iz oblasti sjemenarstva i rasadničke proizvodnje i za dugoročnija istraživanja primjenom fenometrije, a na osnovu rezultata vršio bi se širi izbor vrsta brzog rasta za introdukciju. Pored navedenog istaknuto je da bi se druga fenološka opažanja mogla koristiti za izradu fenoloških karata koje svrsishodno mogu poslužiti za valorizaciju šumskog prostora sa stanovišta rekreativnih i zaštitnih funkcija šuma. Posebno je istaknuta mogućnost organiziranja ove službe uz zajedničku suradnju zainteresiranih institucija i OOUR-a šumarstva koji će koristiti rezultate u praksi. R. CURIĆ, Sarajevo Uz prikaz rada R. Ćurića: Prinosi u nekim kulturama crnog bora na submediteranu Hercegovine Na pitanje u prikazu navedenog rada R. Ćurića, objavljenog u Šum. listu br. 10—12/1977. (str. 535), zašto nisu navedeni podaci o broju sađenih biljaka, odnosno čega je posljedica velike razlike u današnjem broju stabala u kultura »Radački brijeg« i »Krstače«, autor je pismom saopćio, da do tih podataka nikako nije mogao doći. Nadalje, manji broj stabala u kulturi »Radački brijeg« vjerojatno su posljedica slabijih stanišnih uslova i slabije zaštite kulture od paše u odnosu na kulturu »Krstače«. O. P. |