DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 65 <-- 65 --> PDF |
od 355 do 755 kg) ili u odnosu 1:1, 91. Težina ranog drva u prvih 15 godina blago pada, a zatim raste do 50. godine starosti nakon čega je manje više stalna; volumna težina kasnog drva u stalnom je porastu do 35. godine starosti. Postižući maksimum od prosječno 626 kg/m», a zatim postupno pada tako da u 100. godini iznosi u prosjeku 540 kg/m3«. Nadalje, porastom postotnog udjela kasnog drva u godu linearno raste nominalna volumna težina ranog i kasnog drva. Taj se odnos može prikazati jednadžbom pravca, koji za rano drvo iznosi: yr = 295,709 + 1,195 x (kp/m»), a za kasno drvo yk = 468,099 — 3,069 (kp/m*), gdje je x postotak kasnog drva u godu« (str. 99). Ovaj rad dra Petrića povezujemo s njegovom disertacijom, koja je, pod naslovom »Utjecaj starosti i širine goda na strukturu i volumnu težinu bijele borovine«, objavljena u Glasniku za šumske pokuse, knj. 17, 1974. godine. Tu je i podatak, od neposrednog značaja kod manipu. 1 i r a n j a s trupcima (kod izrade, transporta). To je podatak o nominalnoj volumno j težin i bjeloborovine. Prosječna nominalna volumna težina tj. težina u sirovom stanju drva stabala u područje Samara i Vrbica iznosi 411 ± 1,80 kg/m» u granicama od 332 do 597 kg i standardnom devijacijom s = 48,10 kg/m3. I dalje, citiramo autora (str. 220), »nominalna volumna težina pada od visine panja prema vrhu debla. Padanje je u početku naglo do cea 8 m od tla, a kasnije prema vrhu debla znatno sporije. . . Nominalna volumna težina skoro je u potpunoj korelaciji s postotnim udjelom kasnog drva u godu (R = 0,936)« a taj odnos može se iskazati jednažbom y = 3,79 x + 308 (gdje je y nominalna volumna težina, a x postotak kasnog drva). A u kojem je odno su nominalna volumna težin a sa ši r i n om goda? Korelacija R = 0,493, a odnos između ovih dviju veličina može se prikazati jednažbom (analitičkim izra zom): 21,369 y = 417,889 — 6,925 x gdje je y nominalna volumna težina, a x širina goda. Iz ove jednadžbe proizlazi, da »najveću nominalnu volumnu težinu ima bijela borovina širine godova od 1 do 3 mm« (str. 220). Ovaj je raspon veći nego za bjeloborovinu iz Njemačke ili Švicarske, gdje iznosi od 1 do 2 mm (PETRIĆ, 1974, str. 167). 3. Rad Dra KRSTINIĆA — točnije doktorska disertacija — ne sadrži samo rezultate istraživanja »varijabilnosti rasta i pravnosti debla hibrida bijele i krhke vrbe« nego i rezultate istraživanja svojstava unutar vrsnih hibrida bijele vrbe kao i hibrida ove s nekim drugim vrbama (S. sitehensis i S. matsudana) te značaja prevencije za preživljavanje na raznim lokalitetima. Istraživanja su bila opsežna i u njih je, a još više u obradu podataka, autor je uložio ogroman rad, što se može zaključiti i iz objavljenog materijala, a još više iz činjenice, da sve, zbog financijskih uvjeta, nije ni objavljeno, te je znatan broj podataka (tabela) ostao u rukopisu. Međutim i bez njih praksa je dobila bazu za rad na uzgoju bijele vrbe, a sastojine ove vrste (i njezinih hibrida s krhkom vrbom) u Jugoslaviji zauzimaju oko 20 000 ha površine, te ni jedan stručnjak koji mora raditi s tom vrstom (uzgajivač, uređivač) ne bi smio a da se ne upozna s o- vim radom. Nepoznavanje rezultata istraživanja Dra Krstinića o ovoj vrsti i njezinim hibridima znači u praksi prepustiti se slučajnosti uspjeha odnosno mogućnosti neuspjeha i to ne samo onog koji se može konstatirati na radnoj površini nego i financijskog počam od troškova sadnje do gubitaka zbog proizvodnje nekvalitetnog drva. Oskar Plškorić |