DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 66     <-- 66 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


STUDIJA O STANJU NAŠIH KRAŠKIH
ŠUMA POČETKOM 18. STOLJEĆA


Talijansko je ministarstvo za šume i poljoprivredu
(Ministero dell´agricoltura e
delle foreste; Direzione generale per 1´
economia montana e per le foreste) koncem
1976. godine objavilo historijsku studiju
Dra Petra PlUSSI-a, profesora univerziteta
u Firenzi o inventarizaciji obalnih
šuma jadranskog visočja na početku


18. stoljeća pod naslovom: »Un inventario
forestale del XVIII. secolo per i boschl
costieri dell´ alto Adriatico« (Roma 1976,
102 stranice i pregledna karta). Studija je
izrađena u Institutu za šumarsku ekologiju
fiorentinskog univerziteta (Istituto di
ecologia forestale e selvicoltura delF universitä
di Firenze). Kako je ovaj rad obuhvatio
ne samo talijanska područja
(Furlaniju, Goričku i Tršćansku oblast) nego
i naše krajeve (Sloveniju, Hrvatsko primorje
i Liku), to je ovo djelo važno i za
historiju naših šuma i šumarstva u oblasti
Krasa, pa je potrebno, da se na nj pobliže
osvrnemo. Sigurno je naime, da će
ono poslužiti kod historijskih istraživanja
naših stručnjaka.
Neposredni povod za ovu studiju čini
pronalazak komisijskog protokola iz 1724,
godine, koji su izradili austrijski stručnjaci
zaduženi za pregled i opis državnih i privatnih
šuma u tadanjim austrijskim nasljednim
zemljama na sjeveru Jadranskog
mora (Furlanija, Gorica i Gradiška, Trst,
Rijeka, Senj i Karlobag). Elaborat Je sastavljen
uz sudjelovanje šumarskih funkcionara
i delegata tadanje Orijentalne kompanije.
Sama je komisija konstituirana odlukom
Dvorske kancelarije u Beču od 5.
travnja 1724. godine. Dokument je potpisan
od dvojice povjerenika: Jobst Caspar Lürrwald
i Johann Wolfgang Fux H . . . (kod
drugog se prezimena može dešifrirati samo
početno slovo).


Naslovna stranica dokumenta glasi:


»COMMISSIONS—PROTHOCOLL über
die, auf Ihro Rom. Kay und König, Kathol.
May: allergnädigsten befehlen, von der
abgeordneten Commission, Visitirten Ka#.
und Privat Waldtungen an denen I. O.:
Meer Portien, und Croatischen Gränitz von


8. Junij bis 14 Novembris, Anno 1724«.
Kako se iz naslova može razabrati u toku
je 1724. godine obavljena šumska inventarizacija
za sastojine na području između
Furlanije i Dalmacije sa svrhom ustanovljenja
lokacija hrasta i procjene mogućnosti
ove vrste za svrhe brodogradnje i
izradu bačvarske duge. Inventarizacija je
pokazala, da je dobar dio preglednih šuma
već u to vrijeme bio snažno iskorišten
dijelom sječama za ogrijev i građu a dijelom
pašarenjem. Osim toga su na mnogo


mjesta vršena krčenja šume a što više i
uništavanja vatrom, da bi se dobilo poljoprivredno,
vinogradsko ili barem pašnjačko
zemljište. Korišćenje se šuma vrši
gotovo uvijek bez obzira na tada poznata
načela o uzgoju te je u osnovi orijentirano
na podmirivanje lokalnih potreba. Izuzetno
se u pojedinim slučajevima vrši i za potrebe
izvoza u obližnju Veneciju kao ogrijev
ili materijal za brodogradnju. Nisu uvažavani
ni zakonski propisi o gospodarenju sa
šumama i pašnjacima, pa je konstatirano
čak i nepovlasno istrebljivanje državnih
šuma. Nakon sastava elaborata pristupilo
se izdavanju novih propisa za zaštitu šuma,
ali ove uredbe ne vode računa o potrebama
seljačkog gospodarstva jer im je glavna
svrha osiguranje potrebne sirovine za
razvoj brodogradnje.


U elaboratu su opisani slijedeći važniji
kompleksi:


a) U području Gorice i Gradiške šume
»Panovica«, »Log«, »Crnice« i »Sacile«


b) U području Trsta se opisuju šume
»Fernedic«, »Rodik«, »Gradišica«, »Lipica«,
»Očizla«, »Skofija«, »Prešnica«, »Herpelje«
i »Vodice«.


c) U području Rijeke se opisuju šume
»Dletvo« kod Klane, »Padežnica« i »Medveđa
Draga« južno od Slovenskog Snježnika.


d) U području Vojne Krajine (Senj, Karlobag)
su obuhvaćene šume »Lepenice« kod
Bakra, »Kapela« kod Brinja, zatim šuma
»Goljak«, »Melnice«, »Crni Kal«, »Kuterevo
«, »Bonora«?, »Gorice«, »Kopija«, »Grasna
« (vjerojatno Krasno), »Jesurabreg« (?),
»Strašna«, »Planina« (kod Kosinja), »Geržavina
« (?), »Kubila« (?), »Planina Podovi«
(iznad Široke Kule), »Seromaskuselice« (?),


192