DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 67     <-- 67 -->        PDF

»Magarica« (blizu Otočca), »Jasne« (kod
Janče Kose), »Janče Kosa«, »Vidovica«,
»Kürschi« (?), »Dubocky« (?), Gustava Glavica
« (?) i »Dundarice« (iznad Karlobaga),
»Bužin«, »Velebit«, »Ternovac« (iznad Karlobaga),
»Gosjak« (blizu Brušana), »Saderban
« (?), »Sernica« (blizu Brušana), »Crna
Greda«, »Takalovica« (iznad Karlobaga),
»Ledenička« (blizu izvora Oštarije), »Jablanac
na moru« (iznad Jablanca) i konačno
»Senjska Draga« (kod Senja).


e) U području su Građanske Hrvatske
(Provincijala) opisani kompleksi (Vinodol
« (između Novog i Bakarca), »Bakar«
(prostor od Bakra do Fužina), zatim »Sleme
«, »Lokve« i »Javornik« (kod Delnica),
»Brod na Kupi i Ozalj« te »Grabnik« (vjerojatno
Grobnik).


Nakon ovih opisa slijede kratke deskripcije
za 89 privatnih kompleksa i to za područje
Gorice i Furlanije 19 a za ostale
krajeve 70 kompleksa. Kod pojmom se
privatnih šuma ovdje uzimaju sve nedržavne
šume, jer se tu navode i kastavska
šuma, zatim vipavska, postojnska i si.


Studija završava sa zaključcima, koji se
odnose na razmatranje postavljenih problema,
zatim na botaničku terminologiju,
opise šuma, oblike koriščenja, pašnjake i
krčevinska zemljišta, nadalje na uređenje
šumskog gospodarstva i na kraju na historijski
značaj inventarizacije.


Studiji su dodana tri aneksa: stare mjere
i valute, iskaz 28 općina na istarskom
poluotoku u kojima ima hrasta sposobnog


H. Leibundgut:
»WIRKUNGEN DES WALDES AUF DIE
UMWELT DES MENSCHEN« (Utjecaj šume
na okolinu čovjeka), Rentsch-Verlag,
Erlenbach-Zürich, Stuttgart, 1975, u seriji
»Wir und die Umwelt« (Mi i okolina). DM
19,80.—


U sadašnjem se vremenu ne ističe samo
gospodarska vrijednost u šumama proizvedene
drvne mase, nego i važnost šume kao
faktora koji pozitivno utječe ne samo na
okolinu čovjeka, nego i na samog čovjeka.
Dapače, danas se ističe to kao veća važnost
šume i stoga ih valja ne samo čuvati, nego
i proširiti.


Kako se i u nas sada mnogo o tom Ditanju
raspravlja, to je sadržaj naslovne knji


za brodogradnju prema stanju u ožujku
1767. godine i konačno sam tekst komisijskog
protokola na tadanjem njemačkom
jeziku. (Der Waldt Panowitz, Gradiskanische
Waldtungen, Triestische Waldtungen,
Waldt Cappella, Zengsckha Draga, Privatwaldtungen
i td.) iz 1724. godine.


Prostor nam ne dopušta da se na ovom
mjestu zadržavamo na pojedinim materijalima
obrađenim u ovom dijelu. To je zadatak
dužeg proučavanja talijanskog i njemačkog
teksta studije i priloga. Ali iz svih
ovih nekoliko općenitih informacija možemo
djelo prof. Dra P. PIUSSLa primiti
kao važan dokumenat za historiju naših
šuma i šumarstva na području kraškog dijela
nekadanje Vojne Krajine. Možda će
se čak ukazati i potreba, da se čitavo djelo
prevede na naš jezik, kako bi bilo pristupačno
najširim stručnim krugovima šumara
i historičara, praktičara i predstavnika
znanosti.


Prije više od 60 godina objavio je B.
KOSOVIĆ tzv. Prvi šumarski stručni opis
i nacrt šuma u Velebitu i u Velikoj Kapeli
od dalmatinske međe do Ogulina (Šumarski
List, Zagreb, 1914). Komparacija
će podataka u ovom opisu s onima u dje
lu prof. Dra P. Piussi-a svakako donijeti
više svjetla u proces smanjivanja šumskog
areala i drvnih masa u krajiškim šumama
utjecajem ispaše koza i pustošenja (požari
i krčevine). Za sada ostajemo u uvjerenju,
da se Kosovićev referat ne odnosi na
prvi nego na drugi stručni opis ovih šuma.


Dr ing. Stjepan Frančišković


ge nama poznatog stručnjaka — šumara,
prof. H. LEIBUNDGUTA toliko aktuelan
da bi za svakog šumara bilo vrijedno da
tu knjigu (186 str. malog formata) pročita.
To tim više što se je autor u toj svojoj raspravi
vrlo često pozvao na podatke iz naše
zemlje, koju je često posjećivao, te isto
izlaganja popratio većim brojem slika iz


naših krajeva (prašuma u BiH, naš krš,
pošumljavanje krša i dr.).


U uvodu je autor na vrlo pristupačan
način dao prikaz značenja šume za čovjeka.
Iza toga slijede rasprava o »ekosistemu
šuma« gdje su razmatrane klima šume,
karakteristike šumskog tla, vegetacija šuma
i životinje u šumi. Zatim slijedi glavni
dio rasprave: utjecaj šume na okolinu —