DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 76     <-- 76 -->        PDF

LESNICKÄ PRACE, 1976.


Br. 1.


Svačina J. i kol. autora: Tficet let
lesniho hospodäfstvi zapadnočeskeho
kraje (Trideset godina šumskog gospodarstva
zapadnočeškog kraja).


Prilog obuhvaća kratko povijest razvoja
šumskog fonda i proizvodnih odnosa
u gospodarenju šumama te obrađuje
ulazeći u aktuelno stanje i perspektive
slijedećeg bližeg vremena.


P e 1 i š e k J.: Vliv smrkovvch monokultur
na lesni pudy (Utjecaj smrekovih
monokultura na šumska tla).


Na području ČSSR studiraju se degradirajući
utjecaji smrekovih monokultura
na tla prema visinskim zonama tala.
Smreka se može saditi u ravničarskim
i prigorskim područjima samo uvijek na
određenim staništima i samo u određenoj
zastupljenosti u sastojinama. Važan
faktor predstavlja ovdje vlažnost tala u
toku godine. U nizinama (do 250 m nadm.
visine) može se 20—30 % smreke umiješati
u sastojine, u brežuljcima (do 500
m) 30—40%, u prigorju (do 700 m) 40—
60 % i konačno u brdskom području (do
1000 m) 60—90%. Jača zastupljenost
smreke u sastojinama navedenih područja
ima veliko narodno gospodarsko značenje.


Zeleny V.: Eroze na lesni pude a
jeji spolecensky vyznam na pfikladu
Beskyd (Erozija na šumskom tlu i njezino
društveno značenje na primjeru Beskida).


Porast mehanizacije radova u eksploataciji,
privlačenju i odvozu drva zahtijeva
izgradnju guste mreže puteva i prema
tome zahvate u šumsko tlo, koji u
vezi s naglim oborinama dovode do kretanja
većih količina zemlje, šljunka i kamena.
Osobito gradnja puteva izvodi se
samo buldožerima bez ikakve neposredne
brige o stabilizaciji padina i kolovoza
te uređenju odvodnje. Da se ovim neželjenim
pojavama izbjegne, prije svega u


202


perimetrima izvora pitke vode, mora se
pristupiti određenom broju tehničkih i
bioloških mjera.


V y s k o t I.: Srovnäni ruznych probirek
ve smrčine sušši oblasti (Upoređenje
raznih proreda u smrekovim sastojinama
u sušoj oblasti).


Potreba visoke produkcije drvne mase
odgovarajuće kvalitete isključuje upotrebu
uzgojne metode usmjerene samo po
jednom stanovištu. Zato je u konkretnim
uslovima nužno upotrijebiti individualne
uzgojne metode, kombiniranom proredom
pozitivnim i sanitarnim odabiranjem,
sa svrhom uzgajanja zdrave kvalitetne
smreke s dobrim prirastom i na
sušim područjima manje pogodnim za
ovu vrstu drva. Negativnim odabiranjem
je potrebno odstranjivati osušena i oslabljena
stabla, a pozitivnim odabiranjem
pronalaziti najljepša stabla u sastojini
i brinuti se o njihovom povoljnom rastu
i razvoju. Postepenom redukcijom neželjenih
smreka pomaže se istodobno razvoj
ostalih vrsta, koje će sa smrekom
stvoriti kvalitetnu smjesu određenu gospodarskom
osnovom.


Br. 2.


Nymbursk y B.: Hospodafskä uprava
lesu ČSR v uplynulych tficeti letech
(Gospodarsko uređivanje šuma u proteklih
trideset godina).


Važna uloga u izgradnji socijalističkog
šumskog gospodarstva pripada uređivanju
šuma. U ČSR ovo je zadatak Zavoda
za uređivanje šuma, čije se djelovanje
može pohvaliti dugogodišnjom tradicijom.
U sadašnjici radi Zavod na površini
od 2,442.000 ha. Glavni dio djelatnosti ovoga
Zavoda čini od početka izrada gospodarskih
osnova za šume. Na njihovoj
podlozi izradio je Zavod već tri periodičke
inventure šuma za cijelu zemlju
i to za godine 1950, 1960 i 1970. U njima
sadržani podatci su izvanredno potrebna
podloga za vrednovanje stanja šuma, za
gospodarske analize, planiranje, prognoze,
a one služe ne samo šumskim gospodarstvima,
nego i ostalim stručnim područjima
narodnog gospodarstva. Osim




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ovih periodičkih šumskih inventura Zavod
izrađuje od 1972. godine stalne godišnje
inventure šuma koje sadrže najnovije
podatke o strukturi i stanju šuma
a namjenjene su pogonima šumskih
gospodarstava u cijeloj republici.


Š i n d e 1 a r J.: Praktičke perspektivv
semennych plantaž smrku ztepileho (Picea
Abies) (Praktični izgledi sjemenskih
plantaža smreke [Picea Abies]).


Sjemenske plantaže smreke u većoj
mjeri treba da budu u ČSSR osnivane
poslije 1980. godine. Za vrijeme 6. petoljetke
treba grana istraživanja da sakupi
sva potrebna saznanja za realizaciju ovoga
programa. Tehnika vegetativnog razmnažanja
cijepljenjem je u dovoljnoj
mjeri rješena. Zapažanja u sada u ČSSR
postojećem arhivu klonova i u pokusnim
sjemenskim plantažama smreke doprinose
izradi osnova za osnivanje i biotehniku
pogonskih nasada. U članku su zabilježena
neka iskustva i rezultati zapažanja
u arhivima klonova Instituta za
šumarstvo i lovstvo Zvraslav-Strnadv. Poimence
neka obavještenja o vegetativnom
rastu cijepova, o nekim fenološkim
svojstvima klonova i o njihovoj fruktifikaciji
su ovdje obuhvaćena.


Tesa f V.: K vychove mladych smrkovych
porostu v imism´h uzemfch (Za uzgajanje
mladih smrekovih nasada u imisionim
predjelima).


Prema desetogodišnjim rezultatima iz
dva pokusna objekta i prema analizi stanja
šuma u imisionim područjima bit će
zasnovan predloženi način uzgoja. Aktivno
jačanje otpornosti i postojanosti je
moguće putem uzgajanja, ako se započne
najkasnije do starosti od okruglo 25
godina. Optimalni stadij je prije prvoga
sklapanja krošanja. Načelo se sastoji u
ranom, veoma jakom zahvatu (30 do
50 °/o) radi razvijanja krošnje u ravnomjernom
slabijem sklopu. Izbor stabala
za sječu ovisi o vanjskim primjetljivim
oštećenjima, a ako nisu dosta zastupljena
od preostalih stabala običnim principima
šumsko-uzgojnog izbora. Svaki je
uzgoj bez svrhe ako je trajanje života
smreke ispod 20 godina.


Jarabač - Zeleny: Lesotehnicke
meliorace jako součast peče o prirodni
prostfedi (Šumsko tehničke melioracije
sastavni dio brige o prirodnoj sredini).


Šumsko tehničke melioracije su zaštitile
u toku svoje kratke historije značajne
vrijednosti od posljedica erozije i bu


jičnih voda. Suvremena orijentacija na
uključenje brige o prirodnoj sredini
stavlja u tim odnosima nove zadatke u
planiranju i ostvarivanju optimalnih
struktura za izgled krajolika usaglašavanjem
potreba šumskog i vodnog gospodarstva
u korištenju obalnih nasada i
ostavljanjem slobodnih površina za korištenje
u svrhu kratkodobne rekreacije
te bazena za kupanje s prostorom za odmor
kao i mogućnost vršenja ribolova
uz uređene vodotoke.


Br. 3.


Č i ž e k J.: K otazkäm racionalizace v
lesnim hospodäfstvi (K pitanjima racionalizacije
u šumskom gospodarstvu).


Potpuno je izvan svake sumnje, da
proces racionalizacije u šumskom gospodarstvu,
osobito sada u vrijeme kada se
tehnika tako brzo razvija a potreba mehanizacije
radova na svim sektorima (rasadnici,
njega i čišćenje, urorede, sječe i
dr.), traži svoje mjesto. Zbog toga je potrebno
u prvom redu uzgoj šuma i cilj
gospodarenja tako postaviti da se uz postizavanje
maksimalnih prinosa prilagode
potrebama mehanizacije uvođenjem određenog
prostornog reda i transportne
pristupačnosti sastojina. Posebne teškoće
vidi u provođenju sitnih proreda gdje će
trebati dobro odmjeriti intenzitet zahvata,
njihovo opetovanje i način odabiranja
za sječu. Uzgajivači, uređivači i drugi
stručnjaci ne smiju u ovom procesu
stajati po strani već suprotno tome pozitivnim
prijedlozima izaći u susret kategoričnoj
nužnosti mehanizacije i postaviti
njezine biotehničke osnove. Osobitu
ulogu treba usmjeriti osoblju osnovne
šumske uprave, kojega pojava mehanizacije
ne smije otrgnuti od povjerene
mu šume. U tako riješenim odnosima
ne treba se bojati racionalizacije u šumskom
gospodarstvu, koje prije nije imalo
takvih uslova uspješnog razvoja kao
u socijalističkom poretku.


Richä f V.: Uplatneni jilmu v obnove
lesu pfi püsobeni prumyslovych exhalätu
na Ostravsku (Korištenje brijestova u
obnovi šuma kod djelovanja industrijskih
ekshalata u Ostravskom kraju).


Istodobno s industrijskim razvojem
Ostravskog ugljenog bazena pojačava se
decimirajuće djelovanje dimnih
plinova na tamošnje vrste drva,
čiji je rast, plodnost i sama egzistencija
dovedena u opasnost. Glavna šumarska
mjera sastoji se u izboru relativno otpornijih
vrsta drva. Da se ispita priklad


203




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 78     <-- 78 -->        PDF

nost brijestova na nastale čistine bili su
brijestovi sađeni u područjima najviše
ugroženim od ekshalata. Prve sadnje poljskog
brijesta (Ulmus carpinifolia) bile su
ostvarene već 1953. godine. Sastojina je
zdrava, visoko vrijedna, u prosjeku 12 m
visoka, s dobrim izgledom za daljnji razvoj.
Druge sadnje brijestova slijedile su
1962. godine u smjesi. Brijes t pokazuje
među svim vrstama drva najveći
visinski prirast (8,5 m). Treći puta
su bili brijestovi sađeni 1964. godine. Deset
godina nakon sadnje pokazuju 90 %
biljaka sposobnih za život s prosječnom
visinom od 6,5 m.


Šika A. i Vančura K.: Semenarske
oblasti nekterych dfevin dovazenych ze
Severni Ameriky (Sjemenarske oblasti
nekojih vrsta drva uvoženih iz Sjeverne
Amerike).


Iz Sjeverne Amerike uvozi se najviše
sjeme duglazije i goleme jele i to naročito
iz država Washington i Oregon. Obje
države imaju od 1966. godine utvrđenih
27 sjemenskih područja koja su podjeljena
prema stupnjevima dužine i širine,
temperature i vlažnosti. Svako od ovih
područja dalje je podijeljeno u visinske
stepenice, koje iznose oko 150 m. Za ispitano
sjeme šumskih vrsta drveća iz
ovih država ustanovljena su četiri kvalitetna
razreda. K nama uvezeno sjeme duglazije
i goleme jele je bilo C razreda.
Iz dosadašnjih podataka proizvodnih pokusa
s proveniencijama duglazije proizlazi
da u našim uslovima najbolje uspjevaju
provenijencije iz zapadnih padina
Kaskadskog gorja u državi Washington
i iz južnih predjela Binnenlanda iz Britanske
Kolumbije (Kanada).


Šemrine c J.: Vysledky opakovaneho
sociologickeho pruskumu kompleksne
mehanyzovanych čet (Rezultati ponovljenog
sociološkog istraživanja kompleksno
mehaniziranih radnih grupa).


Članak sadrži podatke istraživanja socioloških
problema kod uvođenja ove novovremene
tehnologije rada u šumskom
gospodarstvu. Autor vrednuje jednim dijelom
promjene, koje su se pojavile nakon
posljednjeg prije dvije godine provedenog
istraživanja, drugim dijelom činjenice,
koje su se pri ovoj _ tehnologiji
rada u radnim grupama za sječu stabilizirale.
On obrađuje prije svega zaključke,
koji se odnose na organizacioni sektor
grupnog rada, nadalje direktno vodstvo
grupa i položaj tehničkog voditelja
grupe, područje materijalne sigurnosti,
zaštite protiv nesreća i higijenu rada, pi


tanja kvalifikacija i motiviranosti radnog
učinka, isto tako međuljudske odnose
unutar radnih grupa i grupa s njihovom
okolinom, te konačno društvenu aktivnost
i način života radnika, koji su bili
uvršteni u ove mehanizirane radne grupe.


Vicen a L: Ochrana lesa pred vlivem
klimatickych činitelu (Zaštita šume od
utjecaja klimatskih faktora).


Autor sistematizira glavne zaključke iz
predloženih referata na zemaljskoj konferenciji
s međunarodnim učešćem na
temu »Racionalizacija u zaštiti šuma«.


Brhe l S.: K technologicke priprave
pracovišt (Za tehnološku pripremu radilišta).


U prilogu autor se bavi problematikom
tehnološke pripreme radilišta u
šumskom gospodarstvu, koja se ne tiče
samo sječe već i drugih šumarskih djelatnosti.
Glavnu temu članka čini područje
radnih funkcija personala koji obavlja
ove radove i metoda kako bi tehnološka
priprema trebala biti provedena
nadovezano na aktuelne probleme šumarske
prakse s konsekventnim prilagođavanjem
na razvoj mehanizacije i samog
gospodarenja šumama. Članku je od uredništva
namjenjena uloga podloge za
poticanjem diskusije i to mnogo širje u
cijelom opsegu pripreme proizvodnje, a
ne samo u tehničkoj pripremi radilišta.


Br. 4.


Bludosk y Z.: Ekonomickä efektivnost
vyuziväni suroveho dfeva (Ekonomska
efikasnost korištenja sirovog drva).


Nivo cijena drva u Čehoslovačkoj je
bio konstruiran na osnovu postojećih
proizvodnih troškova. Radi toga neće osobito
dugo trajanje proizvodnje podnositi
nikakve račune, jer dio izdanih sredstava
mora mirovati blizu 100 godina.
Autor predlaže u kalkulacijama nekih
tehnoloških iskustava, čijim slijedom dolazi
do porasta ili umanjivanja gubitka
i korištenja, da se drvo kao sirovina
vrednuje cijenom koja sadrži faktor vremena.
Ovaj se može utvrditi putem kompliciranog
ukamaćivanja izvršenih troškova.


Beinchauer K. i Domes Č.: Soustfedoväni
pracovišt´ a jeho vyznam
(Koncentracija radilišta i njezino značenje).


Razvoj u organizaciji rada teži u svim
oblastima stalno većoj koncentraciji




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 79     <-- 79 -->        PDF

specijalizaciji. I u šumarstvu je ovo pitanje
već duže vremena u središtu pozornosti
organizatora proizvodnje. Autor
obrađuje poglavlja: — Problematika koncentracije
radilišta i mogućnosti njezine
optimalizacije, — Mogućnosti optimalizacije
problema koncentracije uzgojnih radova
i radova na sječi, — Analitička shema
toka radova, — Značenje metode
koncentracije radilišta.


Šik a A.: Smrk pichlavy a jeho perspektivv
v Krušnvch horäch (Bodljikava
smreka i njene perspektive u Krupnoj
gori).


Jedna od malo vrsta četinjača koja
podnosi dobro klimatske ekstreme brdskih
položaja u Krušnoj gori i ostaje daleko
otpornija protiv plinova sumpornog
dioksida nego domaća smreka, jest Picea
pungens Englm. Ali ova vrsta smreke
treba mnogo vlage i svijetla. Njezin rast
u usporedbi s onim Picea abies je mnogo
polaganiji i ukupna proizvodnja drvne
mase i njezina vrijednost je značajno
manja. Njezina funkcija kao vremenski
ograničena vrsta drva za zamjenu
mjesto domaćih smreka na eksponiranim
položajima Krušne gore sastojati će se
prije svega u zaštiti tla i vlage.


P e 1 i š e k J.: Odumiräni lesnvch porostu
podel silnic v oblasti Karlovych
Varu (Odumiranje šumskih nasada uzduž
cesta u području Karlovih Vari).


U sjeveroistočnoj Češkoj utvrđeno je
da šumski nasadi uzduž cesta odumiru.
Kemijski sastav tala pod odumrlim nasadima
je pokazao jako sekundarno osoljavanje
natrijevim kloridom u poređenju
sa tlima pod zdravim nasadima. U
slanim tlima s odumrlim stablima uzduž
cestovnih rubova bio je ustanovljen porast
sadržaja natrija u gornjim slojevima
za 1.166—2.250 %, a u donjim slojevima
nalazi se za 1070—3933 % više natrija.
Sadržaj klora bio je u gornjim slojevima
za 916—1.200%. a u donjim slojevima
za 325—920 % viši nego na drugim
mjestima. Iglice odumrlih nasada
sadržavale su za 356—573 % više Na i za
500—685% više Cl nego drugdje. Odumiranje
u blizini cesta rastućih nasada bilo
je prouzrokovano prokapljavanjem otopina
soli, kojima se posipavaju ceste.


J a n č ä f ik et col.: Laboratorni metoda
testoväni fungicidu proti sypävce borove
(Laboratorijska metoda testiranja
fungicida protiv osipanja iglica bora).


Gljiva Lophdermium pinastri
Chev., koja uzrokuje osipanje iglica bo


ra raste kod statičkog kultiviranja u laboratoriju
na stabilnim pločama agara
razmjerno polagano, i tako ova metoda
za biološke a prije svega fiziološke studije
spomenute gljive ne odgovara baš
mnogo i ona se i ne primjenjuje za laboratorijski
izbor (screening) odgovarajućih
sredstava za uništavanje. Stoga je
bila razvijena u laboratoriju nova metoda
za kultiviranje gljive L. pinastri,
koja se sastoji u duboko submersnom
kultiviranju micelija uzročnika osipanja
iglica bora. U submersnim kulturama
raste gljiva prilično brzo, razvije svoje
karakteristične bodljikave kuglice i postiže
maksimum svoga rasta nakon 12
do 16 dana. Dodavanjem različitih koncentracija
sredstava za suzbijanje u tekući
medij prije inokuliranja micelija
moglo je biti testirano djelovanje fungicida,
koji će se upotrebljavati za zaštitu
sadnica bora u rasadnicima, a njihovo
djelovanje u laboratorijskim uslovima
moglo je biti testirano pomoću tzv. minimalno
inhibijentne koncentracije. To
znači najmanje koncentracija sredstva za
suzbijanje u tekućem mediju, koja još
potpuno sprječava rast inokuliranih gljiva.


Br. 5.


Micha l I.: Les jako predmet uzemniho
planoväni (Šuma kao predmet regionalnog
planiranja).


Regionalno planiranje je razmjerno
mlada disciplina i predstavlja multidis
ciplinarnu djelatnost s ciljem iznalaženja
kompleksnih rješenja za usmjeravanje
razvoja teritorija. Autor razrađuje
slijedeća poglavlja — Teritorijalno planiranje
i potrebe šumskog gospodarstva


— Osnovne informacije o teritorijalnoj
planskoj projekciji — Uređivanje šuma
i teritorijalno planiranje — Praktične
preporuke.
Švestk a M.: Novelizace norem ochrany
lesa (Novelizacija normi zaštite
šuma).


Godine 1973. u ČSSR izrađena je novela
normi zaštite šuma. Sad vrijede osim
osnovne norme, koja utvrđuje glavne zadatke
zaštite šuma protiv škodljivih insekata
i gljiva, samo za granu važeće
norme koje određuju obavezne mjere zaštite
šuma protiv slijedećih štetnika i
bolesti: Ips typographus L.. Hvlobius abietis
L., Lymantria monacha L., Choristoneura
murinana Hb., Trypodendron lineatum
01., Lophodermium pinastri Chev.


205




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Dosada važeća norma za suzbijanje štetnika
u šumskim sastojinama od tla pa
do zraka (pomoću aviona) bit će zamjenjena
novim uputstvima o kemijskom
suzbijanju štetnika avionima. U radu na
noveli išlo se za pojednostavljenjem i
razumljivošću. Tehnološka iskustva ne
čine sada više sastavni dio tehničkih normi,
još će biti izdane oznake poznatih
kemijskih sredstava. Kao osnovna metoda
zaštite šuma bit će naznačena preventivna
zaštita. Nužnost zaštite čovjekove
okoline bit će u noveli normi jako naglašena.


Pohorel y M.: Problematika hospodäfske
üpravy lesu ve Finsku (Problematika
gospodarskog uređivanja šuma u
Finskoj).


Rad opisuje tehnologiju izrade planova
uređivanja šuma u Finskoj i to kako u
državnim šumama i velikih šumsko-industrijskih
društava, tako i kod vlasnika
malih šumskih kompleksa. Nadalje čitalac
priloga upoznaje s razvojem cjelodržavnih
inventura šuma. One se izrađuju
od 1921. u istraživačkom institutu, u
odjelu za šumske inventure i izvozne obavijesti.
Pretežni dio ove studije naročito
je posvećen EDV upotrebi i primjeni
matematičkih metoda, kod čega će
biti uvijek ukazivano na razlike radova
na uređivanju u Finskoj i kod nas.


Ku s J.: Nove pohledy na vypracoväm
lesnych hospodäfskych plänu (Novi pogledi
na izrađivanje šumskih gospodarskih
osnova).


Novi financijski plan za šumsku upravu
Ostrovice uređuje gospodarenje šumama
putem okvirnih uputstava za gospodarenje
pojedinim proizvodnim cjelinama
diferencirano i kompleksno. Postavljeni
ciljevi gospodarenja vodama su
aktivno osigurani i određena su neka ograničenja
u pogledu sječe, privlačenja
i odvoza. S istih razloga utjecat će se na
njegu tla, održavanje reda vodotoka i
priobalne sastojine. Promišljenim gospodarenjem
šumama otvorit će se uslovi
za stvaranje i zaštitu izvora vode,
produženje proljetnog kopnjenja snijega,
stabiliziranje odtoka voda i održavanje
kvalitete pitke vode. Osobita pažnja biti
će posvećena područjima izvora vode i
zamočvarenim i eroziji sklonim područjima.


Br. 6.


Adame k I.: Proudove netradični technologie
zpevnoväni lesnich komunikaci


(Tokovi netradicionalne tehnologije učvršćivanja
šumskih komunikacija).


Zbog potreba najbržeg dovršavanja
mreže šumskih komunikacija na gospodarsku
gustoću u odnosu na površinski i
vremenski koncentrirane zahvate u iskorišćivanju,
sazrio je prijedlog usmjerenih
faznih postupaka kod gradnje i učvršćivanja
puteva, koji tako daleko idući
koliko je moguće, iskorišćuju lokalne
izvore građevnih materijala. Ovaj postupak
u građenju pokazuje slijedeća karakteristična
zapažanja: visoku produktivnost
građevinskih radova, niske troškove
građenja, pretežno krovnog poprečnog
presjeka tako građenih puteva, iskorištenje
teške tehnike za nabijanje s faznim
sistemom izgradnje i niske troškove potpuno
mehaniziranog održavanja takvih
puteva.


Izgrađeni i ocjenjivani kolnici pokazuju
isto tako dobre parametre kao konvencionalno
građene ceste. Razvit će se
visokokapacitetni sastavi strojeva radi
usmjerenih faznih postupaka gradnie s
godišnjim kapacitetom izgradnje 40 do
60 km učvršćenih namjenskih šumskih
puteva.


Dressler M.: Težebni postupy v
mytnich težbach s jednoduchym odvetvovacim
strojem (Sječni postupci u dovršnim
sjekovima jednostavnim strojem za
sječu grana).


Prilog sadrži prijedlog nekoliko integriranih
tehnologija s lakom i relativno
jeftinom tehnikom. Tehnologije su određene
kako za predjele s vučom tako i za
prijedloge sa žičarama. Temeljnu zamisao
čini integrirano pomicanje sa sječom
grana putem prolaza kroz stroj za sječu
grana, koji je razvijen i testiran u Institutu
za šumarska istraživanja KRTINY.


Dimitrovsky K.: Volba druhu dfevin
a spusoby jejich pestoväni na vysypkach
(Izbor vrsta drveća i načina njihovog
uzgajanja na sipinama).


Na području šumarske rekultivacije je
važno, da se izbor vrsta drveća kao i njihova
zastupljenost u sastojinama odredi
na osnovu poznavanja okoline i zahtjeva
funkcija sastojina. Postizavanju trajne
plodnosti tala i visokovrijednih po
vrstama usklađenih mješovitih sastojina
vodi jedino osnivanje sastojina u prvoj
fazi samo pionirskim vrstama drva, i u
slijedećim godinama, tj. nakon ustanovljenja
nepovoljnih fizikalnih i hidropedoloških
svojstava, prijelaz promjeni putem
podsadnje ili drugim tradicionalnim




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 81     <-- 81 -->        PDF

načinima promjene. Kod svih smjesa
(pionirska vrsta drva — plemenita listača)
mora se polaziti od ekološki bliskih
vrsta i od prirasta odabranih vrsta na
samim antropogenim staništima.


B e 1 s ky J. i Š k o p e k V.: Použiti ocelovych
materijalu pfi lesotehnychich stavbäch
(Upotreba čeličnih materijala na
šumskotehničkim građevinama).


Razvijanje malih pregrada kod pregrađivanja
divljih tokova i bujica orijentira
se na uštedu kvalificirane radne snage
i skraćivanje vremena izgradnje. Gradnja
otvorenih pregrada u visokom gorju pokazala
je, da je ušteda na samoi težini
transportiranih građevnih materijala iznosila
oko 50 % a društveno neizostavljivi
rad na gradnji oko 40 %. Radi se o
jednostavnoj montaži, koju izvodi manje
kvalificirani radnik i koja može biti svladana
i za vrijeme nepovoljnog vremena.
Mokre metode gradnje su u jednom dijelu
konstrukcije isključene. Protivno tome
se pokazalo, da se troškovi konstrukcije
uvoznih dijelova izravnavaju cijenama
klasičnih tipova pregrada, a sigurnosna
radna tehnologija iziskuje montažu
pomoću mehaniziranog sredstva.


Br. 7.


Ada mek I.: Jednoduche zpusoby
zpevnoväni lesm´ch komunikaci intenzivni
hutriici technikou (Jednostavni načini
učvršćivanja šumskih komunikacija intenzivnom
tehnikom nabijanja).


Daljnje racionaliziranje i podizanje vrijednosti
građevnih radova jednostavnom
tehnikom učvršćivanja postignuto je pomoću
tehnike nabijanja uz primjenu pouzdanog
čeonog utovarivača 977 KL snage
190 KS za dobivanje i utovar lokalnih
građevnih materijala. Operativni kapacitet
ovoga stroja u tlima najteže kategorije
za dobivanje materijala od 48—69
m3/sat uz troškove od 5,1 do 7,4 KČS´m3
govori jasno kao preporuka za ove strojeve.
Koncepciju nove vrsti čini granulometrijska
i oblikovna obrada ove kamenite
zemljane smjese izravno na planumu
do tražene zrnatosti. Novo izgrađeni
stroj kapaciteta 220 KS je u stanju
360—450 m3 kamene smjese u veličinama
do 40—50 cm za vrijeme jedne smjene
usitniti. Drobljenje gornjeg sloja može
biti odabrano u dimenzijama 11,5 mm
ili 38 mm. Stroj je namjenjen za drobljenje
starih kamenitih kolovoza i za
granulometrijske radove u kamenim
smjesama, a moći će se koristiti i za
kemijsku stabilizaciju slojeva podloge.


Radni učinak sačinjava specijalizacija
visokog kapacitetnog faznog postupka u
građenju za ovaj novovrsni način gradnje
te učvršćivanje mreže šumskih puteva
s godišnjim kapacitetom građenja
od 50—60 km.


C h a 1 u p a V.: Rizeni rustu a otužilosti
semenačku vnejšimi faktori (Vođenje
rasta i otpornosti sadnica vanjskim faktorima).


Rast sadnica naših glavnih vrsta četinjača
u početnom periodu njihovog života
u običnim vanjskim uslovima polagan
je za postizavanje dimenzija pogodnih
za sadnju sposobnih sadnica potrebno je
i višegodišnje uzgajanje u rasadnicima.
Uzgajanjem sadnica u povoljnim vanjskim
uslovima može se njihov rast mnogostruko
ubrzati. Iz provedenih pokusa
je moguće zaključiti, da sadnice mogu
dostići tokom nekoliko mjeseci iste dimenzije,
kakove postižu kod uzgajanja u
šumskim rasadnicima u prirodnim uslovima
za nekoliko godina ako su uzgajane
u optimalnim uslovima.


Izmjenom vanjskih faktora moguće je
voditi i djelovati ne samo na rast već i
na otpornost sadnica, koja ie naročito
važna kod presađivanja sadnica u šumske
nasade.


Heryne k J.: Komplexni meliorace
zamokfenvch lesm´ch pud (Kompleksna
melioracija mokrih šumskih tala).


Mokra i vlagom ugrožena šumska tla
zauzimaju sada više od 10 % površine
šumskog zemljišnog fonda Češke socijalističke
republike i imaju površinu gotovo
277.000 ha. Ali u apsolutnoj većini slučajeva
se ne radi o novoj i nepoznatoj
problematici, nego o stvarnom tradicionalnom
sadržaju djelatnosti šumskih gospodarstava
na svim stupnjevima zaboravljenom
i zanemarenom tokom desetaka
godina. Želimo li osigurati daljnji rast
proizvodnih snaga šuma melioracijama
šumskih tala, primorani smo obratiti svu
pažnju na ovu grupu šumskih tala. U
nastojanjima za intenzifikaciju i racionalizaciju
šumske proizvodnje i kod stalnorastućih
zahtjeva za ispunjavanje daljnjih
društvenih funkcija šumskih nasada
se upravo sve češće susrećemo s problematikom
odvodnjavanja i kompleksne
melioracije mokrih šumskih tala.


Br. 8.
Fer da J.: Kurorašelinne substräty


(Supstrati kore i treseta).


Stalno sve manje zalihe visokovrijednog
treseta u ČSŠR prisilile su nas, da




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 82     <-- 82 -->        PDF

istražujemo druge izvore za zamjenu organskih
materijala za proizvodnju supstrata.
Jedna od tih je otpadna kora šumskog
drveća, iz koje su bili proizvedeni
tako zvani supstrati kore i treseta. U
priloženom članku su ocijenjeni rezultati
višegodišnjeg uzgajanja klijanaca i sadnica
raznih šumskih vrsta drveća na o-
vim supstratima u poređenju s do sada
uobičajenim čistim tresetnim supstratima.


Vysko t M.: Lužni les v biomase (Nizinska
šuma u biomasi).


Razvoj nauke i tehnike zahtjeva obračunavanje
produkcije ne samo po obujmu,
već i po materiji (težini). Biomasa
stabala i sastojina će postati na taj način
za šumsko gospodarstvo, drvnu industriju
i za druge korisne svrhe važan
podatak. Konkretni podaci biti će navedeni
na osnovu primjera južnomoravske
nizinske šume u zajednici U 1 m e t o —
Fraxinetum carpineum. U okviru
kompleksnog istraživanja bilo je obrađeno
ovdje 15 modelnih stabala hrasta, jasena
i lipe u stogodišnjoj sastojini. Kod
broja od 854 stabla po ha iznosi nadzemni
i podzemni volumen biomase 672,521
m3 po ha. Autor navodi dalje podatke o
biomasi korijenja i deblovine u sirovom
i suhom stanju po obujmu i u težini.
Dalje navodi da stogodišnja nizinska šuma
ima blizu 20 milijuna listova po ha
i da ukupna površina lišća iznosi 4,6 ha
po ha tla, to jest da je površina tla u
nizinskoj šumi pokrivena s blizu 5 puta
većom površinom lišća. Godišnja proizvodnja
nizinske šume iznosi 26 m3 po
volumenu, 34 t u sirovoj masi kulture i
17,9 t u suhom stanju po jednom ha. Nasuprot
tome poljoprivredne kulture u
jednakom području proizvode godišnje
12 tona suhe mase po ha. Godišnja proizvodnja
nizinske šume prema tome je
za jednu trećinu znatnija nego ona na
kultiviranim gnojenim poljima. Navedeni
primjer pokazuje da biomasa izražena u
težini, predstavlja važan podatak za
vrednovanje proizvodnje i značenja šuma.


Opi t V.: Možnosti vyuzitf elektroničke
vypocetni kanceläfske techniky (Mogućnosti
korištenja kancelarijske obračunske
tehnike).


Moderna elektronska tehnika omogućuje
putem svoga minjaturiziranja da
prodre izravno u proizvodne procese.
Aktualni tipovi programiranih stolnih računara
slijede s njihovim učincima automatske
računske strojeve srednjih siste


ma, koji su bili instalirani prije nekoliko
godina. U mnogim projektnim zavodima
sada su ovi programirajući stolni računari
uvedeni, ali je računska tehnika tehničkih
biroa državnih šumarskih ustanova
ostala na vrlo niskom nivou. Članak
upozorava na iskorištenje stolnih računara
Wang 2200 i Hewlett — Pachard
9800 u projektantskoj praksi državnih šumarskih
zavoda, a dana su također rješenja
konkretnih primjera.


Krečmer V. i Petr B.: Sovetske
poznatky o zdravotnich funkcich lesu


(Sovjetska saznanja o zdravstvenim funkcijama
šuma).


U svim razvijenim zemljama računaju
s tim, da šumsko gospodarstvo ima zadaću
planski pružati pogodan prostor i
pripravljati i održavati pogodnu sredinu
za oporavak, učvršćenje zdravlja pa i
lječenje građana. Govori se općenito o
rekreacionoj funkciji šuma i
šumskih gospodarstava. Glavni zadaci ovdje
su:


a) objasniti djelovanje šumske sredine
na ljudski organizam, zdrav i bolestan,
prema pojedinim somatskim i psihičkim
učincima i u njihovom kompleksu;


b) odrediti oblike uređivanja šumske
sredine i prostor šuma za optimalno i
trajno pružanje traženih funkcija;


c) urediti ekonomsku i upravnu strukturu
dosada samo proizvodnog poduzeća
(grane) za pružanje i nerobnih usluga za
društvo.


Br. 9.


Prudi č Z.: Vliv zastoupeni buku na
odolnost´ smrkovych porostu (Utjecaj zastupljenosti
bukve na otpornost smrekovih
sastojina).


U izabranim gospodarskim cjelinama
vegetacionog stupnja smreka — bukva u
češkom pograničnom gorju, kao u Češkoj
šumi, Krkonošama, visokom gorju i uvalama
zapažen je odnos između slučajnog
užitka i strukture sastojinske zalihe. Na
osnovu analize odnosa između 2,343.000
m3 sastojinske zalihe i odgovarajućih desetogodišnjih
slučajnih užitaka bilo je
utvrđeno, da na nadmorskim visinama
700—900 m porast zastupljenosti bukve
za desetinku znači već smanjenje slučajnog
užitka za 12 %. Iz tog proizlazi
da osiguranje zastupljenosti bukve od
30 % u smrekovim sastojinama ovoga visinskog
stepena, predstavlja mogući put
za podizanje otpornosti svih onih sastojina,
gdje prije svega nanose štete gospodarenju
abiotski faktori.




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Švestk a M.: Možnost vyuciti vrtulniku
pri ochrane dfeva proti kurovcum
(Mogućnost korištenja helikoptera kod
zaštite drva protiv potkornjaka).


U vezi s opasnošću razmnoženia I p s
typographies poslije u siječnju 1976.
nastalih velikih vjetroloma, čijom žrtvom
je u Čehoslovačkoj palo 6,000.000 m3 drva,
pokušano je korištenje helikoptera za
profilaktičku zaštitu vjetroloma svuda
tamo, gdje je opasnost razmnožavanja
štetnih insekata postajala akutnom.


10 ha površine vjetroloma tj. 4.000 m3
drvne mase i osim toga 500 m3 izrađenog
drva bilo je tretirano sintetičkim
Pyrethroid Permethrinom i kemijskim
sredstvom Actellic 50 EC.


Pri tom je bilo zapaženo tehničko gledište
upotrebe helikoptera Mi 2 u teškim
uslovima, kao i kvaliteta sredstava za
zaprašivanje i djelovanje primjenjenih
koncentracija i doziranja primjenjenih
sredstava za suzbijanje podkornjaka.


Pokušaji pokazuju da upotreba helikoptera
kod zaštite vjetroloma ima realne
izglede. Vrednovanje djelovanja i drugi
rezultati još će se provjeriti.


Ko š ul i č M.: Maloobjemove obalovane
semenäcky smrku ztepileho (Ponik
smreke u tubama malog sadržaja).


Glavni cilj vrednovanog pokusa bio je
ispitivanje tehnoloških svojstava ponika
u tubama obične smreke za primjenu za
automatiziranu presadnju u veće vegetacione
tube u sticanju iskustva u uzgoju
sadnica u tubama većeg sadržaja. Time
se dokazalo, da se sjetvom ponika
u tubama na zračnom jastuku (oko 5 cm
debelom) postiže upravo takav korjenov
sistem, kakav je neophodan za automatiziranu
presadnju »iz tube u tubu«, to
jest s isključenjem prorašćivanja temeljnih
dijelova korjenja kroz omotni materijal,
i zamašnom povećanju korjenja bez
pratećih deformacija.


Chlebek A. i Zeleny V.: Topoly a
bfehove porosty (Topole i obalne sastojine).


Autori iznose podatke o rezultatima
sadnje raznih ondje poznatih klonova topola
i nekih listača u 10 godina u priobalnim
nasadima. Pokazalo se, da topole
svojim brzim rastom kako stabla
tako i korijenja u vrlo kratkom vremenu
osiguravaju stabilnost obala vodnih
korita. Osim toga topole pokazuju dva
do tri puta veći prirast u debljinu i visinu
od ostalih primjenjenih listača (joha,
jasen, javor, crveni hrast).


Bartunkova P.: Vliv lesa na ütlum
hluku (Utjecaj šume na prigušivanje
buke).


Dosadanja saznanja o utjecaju šume
na suzbijanje buke nisu još
potpuna. Razlog ove nepotpunosti leži
prije svega u tehnički teško provedivim
mjerenjima efekta obrane od buke. S´upanj
smanjenja buke u šumi ne ovisi
samo o gustoći (kompaktnosti), o strukturi
vrste drva i o vertikalnoj razvrstanosti
biljnih zajednica, već i utjecaji također
smjera i brzine vjetrova, temperature,
međusobnog položaja izvora buke i
uređaja za primanje buke te od frekvencije
glasnosti.


Značenje gradskih zelenih površina u
akustici životne sredine zaostaje u poređenju
sa značenjem šume. Budući da ovi
nasadi najviše sastoje iz aleja i manjih
grupa stabala na taj način izazvano prigušivanje
buke je neznatno.


Br. 10.


Per gl er J.: Podnikove skoly — novy
članek podnikove vychovy pracovniku


(Škole poduzeća — nova karika odgoja
radnika u poduzećima).


Dosadanje stanje pripremanja radnika,
koje je bilo poduzeto u školama pojedinih
poduzeća državnih šuma, ne odgovara
više povećanim zahtievima gospodarsko-
tehničkog razvoja šumskog gospodarstva,
koji su došli do vrijednosti u
petoj petoljetci. Stoga su direkcije državnih
šuma 1971. godine započele sa specijalnim
školovanjem, koje predstavlja novi
i viši elemenat stručnog školovanja.
Dosadašnja iskustva, koja su prikupljena
u takvoj školi zapadnočeških državnih
šuma, pokazuju da je ovaj viši tip
pogonskog školovanja potpuno uspješan
i može postati za školovanje i usavršavanje
specijalista u rednim zvanjima-i
tehničara u cikličkoj pripremi za vodeće
namještenike.


P u 1 i c a r M.: Použiti vykonne težebni
techniky pri zpracoväni polomu a vyvratu
(Upotreba izvršne eksploatacione tehnike
kod izrade vjetroloma i izvala).


Za privlačenje i skidanje grana u sastojinama,
koje su bile oštećene olujama,
bili su uvršteni slijedeći strojevi: tegljač
Kockum K 861, Volvo BM 868 i Volvo
BM 971, domaći tegljač LKT 75 i 80 te
procesor Logma T 310. Mnogostranost ovih
teških strojeva za iskorištavanje dobro
se pokazala. Njihovom pomoći skraćuje
se boravak šumskih radnika na o




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 84     <-- 84 -->        PDF

pasnim površinama vjetroloma. Ovi strojevi
za iskorištavanje šuma mogu ispuniti
zadatak mobilne rezerve za izradu
kalamiteta u šumskom gospodarstvu.


Navrati l K.: Technizace präci težebni
činnosti a ürazovost (Tehnizacija radova
djelatnosti iskorištavanja i učestalost
nesreća na radu).


Djelatnost iskorištavanja u proteklih
pet godina predstavljala je polovicu ukupnog
sadržaja produkcije u državnim
šumama ČSR, pri čemu je udio nesreća
na radu kod iskorištavanja iznosio 65 do
69 % ukupnog broja nesreća na radu u
državnim šumama ČSR. Uvođenjem moderne
tehnike uspielo je ne samo povisiti
obujam pojedinih operacija djelatnosti
iskorištavanja, nego i smanjiti ukupan
broj nesreća u ovoj djelatnosti.
Tehnizacija ovih radova značajno smanjuje
učestalost nesreća, čime opadaju
i gubitci živoga rada, a sazrijevaju dobri
gospodarski rezultati i postiže se viša
radna kultura i radna higijena.


Nova k V.: Hrozi nebespeči pfemnoženi
hmvzu po vetrne kalamite (Prijeti li
opasnost prevelikog razmnažanja škodljivih
zareznika nakon kalamiteta vjetroloma).


Izvanredni vremenski uslovi, prije svega
dugotrajne visoke temperature i suše
u cijeloj Srednjoj Evropi, utjecali su jako
na razvoj podkornjaka i isto tako su
pojačali dispoziciju za napad različitih
štetnih insekata na drvo vjetroloma. Prije
svega vjetrolomi jako su privlačili takve
štetnike. Na sastojinskim rubovima
nisu bila napadnuta samo stabla s oštećenim
korjenovim sistemom, nego i stabla
oslabljena od suše. Napadnuta stabla
često nisu pokazivala nikakvih simptoma
napada, njihove krošnje ostale su zelene
do u kasno ljeto, što je otežavalo utvrđivanje
i uklanjanje. Broj mladih zareznika
po jednom sušcu kretao se između
52 do 78 hiljada. Također je poraslo stanje
štetnika u liku i kori, Trypodendron
lineatum 01., zajedno se Hvlurgops palliatus
Gyll, Pityogenes chalkographus L. i
na nekim mjestima i Ips typographus L.
i Ips amitinus Eichh. Ü situacijama
vjetroloma razmnaža se i vrsta Hylastes
cunicularius Erichs, koji s pipom Hylobius
abietis L. uništava novoposađene
mlade sadnice na očišćenim pomlađenim
površinama vjetroloma. Bile su prodiskutirane
razne mjere za zaštitu i uništavanje,
koje moraju biti ostvarene još prije
konca godine.


Vošahli k J.: Nährada škod vznikaiicich
na lesnich porostech použivanim posypovych
soli (Naknada šteta nastalih na
šumskim sastojinama upotrebom soli za
posipanje cesta).


Autor obrađuje u prvom redu potrebu
nedvosmislenog ustanovljivanja šteta u
suradnji svih zainteresiranih. Po tom slijedi
obračun štete na osnovu nadležnih
uputstava, a zatim odštetni zahtjev upućen
upravi za ceste te obrađuje pravno
stranu cijelog postupka sve do naplate
štete.


Br. 11—12.


Boče k J.: Investice — klič k rozvoji
lesniho hospodäfstvi (Investicije — ključ
za razvoj šumskog gospodarstva).


Povisivanje obujma investicione izgradnje
stvara preduslov za ravnomjeran,
proporcionalan i efektivan razvoj u daljnjoj
perspektivi investicione izgradnje.
U grani šumarstva je došlo tokom pete
petoljetke do značajnog porasta investicione
izgradnje, što se pokazalo u progresivnim
strukturalnim promjenama
proizvodne baze. Niz tradicionalnih profesija
nestaje, mjenjaju se cijele radne
operacije, strojevi zamjenjuju ručni rad
i dolazi do stalnoga snižavanja broja radnika
potrebnih za izvršenje povećanih
radnih zadataka. Jedan od osnovnih faktora
kvalitetnog razvoja je izraziti napredak
nauke i tehnike te ubrzano provođenje
novih saznanja u praksu.


Mehanizacija i automatizacija postaju
pretežni oblici tehnologije u proizvodnji.
Smisao toga procesa je postizavanje kvalitetnih
promjena proizvodnotehničke baze.
Rezultati postignuti na sektoru investicione
izgradnje u šumarstvu ČSR baziraju
na izvršenim ulaganjima, čija se
struktura u članku detaljno razrađuje.


Moudry, Neshyba i Pavelka:
Päty rok s komplexnimi četami (Peta godina
s kompleksnim radnim grupama).


Kompleksne radne grupe postaju i danas
kao mjera racionalizacije rada na
sječi i prevlačenju. Njihova suština leži
i u organskom spajanju sječe i privlačenja
drva u jedan radni tok. U šumskoj
upravi Rajec i školskom pogonu Krtiny
radi se na tome već od 1972. godine. Ova
tehnologija se razvijala istodobno s razvijanjem
proizvodnih snaga i specijalizacijom
unutarnje organizacije obaju pogona.
Glavni probitak ove tehnologije leži
u povećanju produktivnosti rada u
periodu 1971. do 1975. za 37,2 do 38%, u




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 86     <-- 86 -->        PDF

uporednim plohama s južnim ekspozicijama
(već bez učinka ekshalata) bilo je utvrđeno
najveće gomilanje sumpora (SOs)
u tlima najviših položaja (930—1300 m)
u gornjim slojevima između 484—576 %,
u dubljim slojevima između 491—856 %
(ispiranje spojeva sumpora u donje slojeve).
U tlima na podnožju padina bili su


ustanovljeni sadržaji sumpora niži. U površinskim
slojevima su sadržaji sumpora
pokazali povišenje za 319—491 % a u donjim
slojevima za 409—568%. Povećani
sadržaj spojeva sumpora (SOs) javlja se
zakonito također u vodotocima,


Inž. Bernard HRUŠKA


U PRODAJI!


1.
Povijest Šumarstva Hrvatske — Zagreb 1976. . . . 250.—
2.
Spomenica Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske
(1846—1976) — Zagreb 1976 30.—
3.
Kauders: Šumarska bibliografija II (1946—1955) . . . 20.—
4.
Horvat-Krpan: Drvno-industr. priručnik — Zagreb 1976 g. 100.—
5.
Šafar: Uzgajanje šuma — Zagreb 1963. g 50.—
6.
Savjetovanje: Uloga šuma i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove
okoline u odnosu na jadransko područje — Zadar
1976. g 5.—
7.
Savjetovanje o kršu — Split 1958. g 30.—
8.
Kompleksna monografija o Kršu — komplet od 5 knjiga,
96 stručnih referata na 1.400 stranica — obrađena čitava
SFRJ — Split 1958. g 100.—
9.
Ugrenović: Trsteno-arboretum, Zagreb 1958. g 30.—
10. Tablice za kubiciranje trupaca — Zagreb 1975. g. . . . 50.—
11. Dnevnik rada — službena knjižica terenskog osoblja . . 35.—
12. Društvena značka Saveza IT šumarstva i drvne industrije 15.—
Narudžbe prima:


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE — ZAGREB, Mažuranićev trg 11 — Telefoni:
444-206 i 449-686




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 85     <-- 85 -->        PDF

boljoj zaštiti od nesreća na radu i zaključno
u jednostavnijem i bržem odvijanju
toka iskorištavanja drveta. Važan
preduslov je tehnološka priprema radilišta
koja osigurana pomoću specijalista
kompleksne radne grupe omogućuje također
uvođenje daljnjih modernih sredstava
mehanizacije u proizvodni proces.


Kadlu s Z.: Pestovani lesa a typologie


(Uzgajanje šuma i tipologija).


Uzgajanje šuma može biti definirano
kao vođenje i uređivanje procesa rasta i
reprodukcije u šumskim biocenozama
(uključivo i kultiviranim) radi postizavanja
određenih redovnih i izvanrednih prihoda.
U modernom shvaćanju kompleksne
racionalizacije je nužno diferenciranje
prema tipološkim jedinicama definiranim
prirodnim uslovima. Smetnja u tom
smislu bili su do sada nestabilizirani tipološki
sistemi i gospodarski ciljevi, kao
i sistematske pogonske i šumsko uzgojne
jedinice kao posljedica naprednog poznavanja
šume i njezine okoline. Ulogu ovdje
igraju isto tako promjene šumskog
gospodarstva u sebi i u njegovom položaju
u cijelom društvu slijedom naučnotehničkog
razvoja. Put k neizostavnom
iskorištenju tipologije vodi preko rajoniziranja
ciljeva i svrhe šumskog gospodarstva
i optimalizacije bioloških, tehničkih
i gospodarskih mjera u suglasnosti s naravnim
i antropskim uslovima (npr. ekshalati)
zadanog područja.


B a r t o š Z.: Vystavba pozemnich staveb
v lesnich uzemich z hled´iska estetiky
a krajinäfstvi (Izgradnja zgrada na
.šumskim zemljištima s gledišta estetike
i krajolika).


U zadnje vrijeme ulazi u svijest ljudi,
što dalje to više, da kvaliteta sredine u
kojoj žive ima utjecaja ne samo na njihovu
psihu, osjećaje i emocije. Ukratko
kvaliteta njihovog života je znatno ovisna
o kvaliteti njihove životne sredine.
Jedan od glavnih faktora, koji djeluju na
životnu sredinu i izgled krajolika su građevinske
investicije svih vrsta i namjena.
Za sve je zajednički zahtjev s gledišta
stvaranja i zaštite životne sredine, da u
najvećoj mjeri sačuvaju izvoran izgled
krajolika i estetsko usklađivanje gradnje
s njezinim okolišem.


L i z n a A.: Pohled na strukturu lesnich
delniku ĆSSR (Pogled na strukturu šumskih
radnika ČSSR).


Statističkom obradom podataka jedinstvene
evidencije svih radnika dobiveni


podaci pokazuju za 10 % čehoslovačkih
šumskih radnika, da nema samo određenih
razlika između šumskih radnika različitih
profesija, nego da je struktura
šumskih radnika u ČSR i SSR malo različita.
Među profesije s povoljnom starosnom
i kvalifikacionom zastupljenošću
spadaju radnici koji poslužuju sredstva
mehanizacije i sjekači. Žene, koje djeluju
prije svega u uzgoju šuma, čine samostalnu
grupu. Briga, koju država posvećuje
šumskim radnicima je vidljiva u
njihovom visokom stručnom nivou i povoljnoj
starosnoj strukturi. Članak sadrži
podatke o: starosnom sastavu radnika,
nastanjenosti (selo-grad), obiteljskom
stanju, broju djece u obiteljima, školskoj
spremi i načinu dopreme na radilište
po profesijama.


Kudel a M.: Zkušenosti s Emdelitem
pri ochrane kultur proti žiru klikoroha
boroveho (Iskustva s Emdelitom zaštiti
kultura od borove pipe).


U zaštiti mladih kultura četinjača protiv
napadaja pipa (Hylobius abietis
L.) se iskušalo umakanje cijelog nadzemnog
dijela sadnice prije sadnje u
2 %-tnu vodenu emulziju sredstva Emdelit
(15 Vo Trichlorfona s 10% Lindana).
Djelovanje je trajalo cijelo vrijeme vegetacije
a pipe su kod žderanja bile uništene
još 5 mjeseci nakon tretiranja biljaka.
Kod prošlogodišnjih i predprošlogodišnjih
kultura koje su bile iznenada
napadnute pipama, prskanje sadnica prije
svega korjenovih vratova s 0,5 do 1 °/0
rastopinom Emdelita spriječilo je daljnje
žderanje pipa i stanje ovih insekata
je znatno opalo.


Peliše k J.: Ucinky plynnych exhalätu
Ostravska na lesni pudy Moravsko
slezskych Beskyd (Djelovanje plinovitih
ekshalata ostrawskog kraja na šumska
tla Moravskošleskih Beskida).


Oblast Moravskošleskih Beskida je vrlo
važna za opskrbu ostravskog kraja vodom.
Izlučenju ove namjenske oblasti
su predhodila pedološka i fitocenološka
istraživanja. Detaljnija pedološka istraživanja
su pokazala znatan utjecaj ekshalata
iz ostravskog kraja, koji jako djeluju
na sastav šumskih tala i kvalitetu
voda u vodotocima. Tiče se to prije svega
spojeva sumpora u obliku SO3. U zaključku
je rečeno: plinoviti ekshalati iz
ostravskog kraja izrazito djeluju na povišenje
sumpora u obliku SO3 u šumskim
tlima na padinama izloženim vjetrovima
S + SZ srednjeg i sjevernog dijela Moravskošleskih
Beskida. Prema udaljenim




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 87     <-- 87 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA . . .


U mjesečniku »Lesnoe hozjaistvo« čitamo i ovo:


— U sjeverozapadnim područjima SSSR-a od 1961. godine proučavaju se metode
za uspješniji uzgoj kultura jele.
Između ostalog ispitan je utjecaj starosti biljaka na prirast kultura na 105
pokusnih ploha. Ti su pokusi pokazali da je prosječni godišnji visinsk
i priras t u toku prvih deset godina iznosio:


biljaka od sjetve u šumi 7,0 cm
biljaka neškolovanih 2-god. sadnica 13,3 cm
biljaka neškolovanih 3-god. sadnica 16,6 cm
biljaka 4-god. školovanih sadnica 18,8 cm
biljaka 5-god. školovanih sadnica 22,8 cm
biljaka 7-god. školovanih sadnica 20,3 cm.


Visina sadnica iznosila je: 2-god. 10,4 cm, 3-god. 16,8 cm, 4-god. 19,4 cm, 5-god.
25,9 cm, a 7-god. 38,1 cm. (Br. 8/1977).


— M. G. SLJUSAREV i V. I. SAENKO, u br. 8/1977, izvješćuju o utjecaj u
dubin e obrad e tl a na razvoj korjena bagrema i o broju korovnih biljaka
u vjetrobranim pojasima. Kod duboke obrade, oranje na 40—45 cm, korjenov
sistem imao je prosječnu dužinu 726,4 cm i težinu u zračno suhom stanju 22,3 gr,
a kod obrade na dubinu 27—30 cm dužina korjenovog sistema iznosila je 218,6 cm
težine 9,7 gr. Kod pliće obrade na 10 m2 niklo je 7 239 korovnih biljaka, a kod
duboke samo 888 komada; broj vrsta u prvom slučaju iznosio je 10, a u drugom
bile su samo tri.
— Centralni sovjet sveruskog društva za zaštitu prirode, zajedno s časopisima
»Lesnoe hozjaistvo« i »Lesnaja promišleniost« te još nekoliko listova raspisao
je IY Sveruski fotokonkurs pod devizom »Zaštita prirode — općenarodno
djelo«. Natjecati se može s crnobijelim ili s kolor fotografijama (poželjne dimenzije
24 X 30 cm). Natječaj se završava 31. XII 1978. godine. Nagrade iznose:
prva 200 rubalja za foto u boji, a 150 crnobijelu,
druga 150 odnosno 100 rubalja, a
treća 100 odnosno 75 rubalja.


(Br. 2/1978)


U »Revue forestiere francaise« (br. 5/1977):


— J. LOCATELLI pita »zašto i kako kljaštriti naše jele u Vogezima?
« Zato, čitamo u tom članku, što kljaštrenje grana na dužinu debla od 8 met.
povisuje vrijednost drva za 189 franaka, a troškovi tog rada, prema cijenama iz
1973. godine, iznose svega 7 franaka. Naime kljaštrenjem dobivaju se trupci bez
čvorova, pa prema tome i kvalitetnije daske. Prvo kljaštrenje izvrši se do 4 met.
visine, a drugo (eventualno i treće) do 8 met. Prvo kljaštrenje se vrši kada stabla
postiglu pp oko 12 cm (starosti 30 god.) i to 300 stabala najkvalitetnijih stabala
po jednom hektaru.
— H. POLGE navodi nekoliko primjera, kako se može »potpunije koristit i
stablo« preradom i panjevine sa žiljem promjera do 5 cm, jer se
klasičnim načinom iskorišćavanja obuhvaćeno samo 53 % cjelokupne biomase
stabla. Početak je tu te je u Francuskoj 1976. godine proradila tvornica sulfitne
celuloze iz panjevine i žilja godišnjeg kapaciteta 50 000 m3; u Švedskoj su dva
213




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 88     <-- 88 -->        PDF

značajna poduzeća, Stora Kopparbergs Bergslags i Korsnäs-Marma, podigli tvornicu
godišnjeg kapaciteta 450 000 m3 panjevine i time zaposlili 270 radnika (200
na vađenju i transportu panjeva, a 70 u tvornici).


— M. FERNEX informira o ponovnom naseljavanju risa u Francusk
u nakon što je iza rata naseljen u »Njemačku, Austriju, Italiju, Švicarsku,
Jugoslaviju«. Ris se doprema iz zapadnih Karpata, gdje ga se nalazi oko 1 500
komada s gustoćom 0,26 do 1,03 na 1000 ha površine (šuma) uz istodobnu populaciju
jelena s 23—28 i srna s 13 do 29 komada po na 1000 ha.
— »1925: drvo se teško prodaje, gospodarstva propadaju, Landes je na rubu
bijede . . . Međutim Landežani su bili oni, koji su izazvali: zabrinuti šumoposjednici
obnovili su život svoje pokrajine. Njihova je bila ideja, da se podigne
tvornica nebijeljenog omotnog papira iz drva primorskog
bora... « piše Y. du CHYRON d´Abzac u »Revue forestiere frangaise« (br. 3/1977).
Tvornica kapaciteta 5000 t papira, proradila je 1927. godine i gotovo nepromjenjenog
ostala takva do 1957. god., kada je proizvodnja gaskonjskog papira iznosila
30 700 t. Do danas su proizvodni kapaciteti povećani na 150 000 t papira godišnje,
za koju se godišnje potroši oko 400 000 t drva (2,8 t drva za tonu papira).
Ovo bilježimo i stoga, da podsjetimo na sličan pothvat kod nas. U
toku svjetske ekonomske krize (1929—1932) i drvo je nalazilo teško kupca, pa
ovlaštenici zemljišne zajednice Ravna Gora (u Gorskom Kotaru) sami su organizirali
sječu, preradu i prodaju izrađene robe i s vrlo dobrim financijskim uspjehom,
kako je u Šumarskom listu (1934. g. br. 10) zabilježio ing. N. PROKOPLJEVIĆ.
— U Francuskoj se godišnje proda oko 7 milijuna prirodnih i oko milijun
komada umjetnih novogodišnjih (božičnih) drvaca. »Ali djecu se ne može prevariti
«, piše G. GAUTIER (u R. f. f., br. 4/1977), i nastavlja, da »je vidio trogodišnju
djecu, koja su razlikovali prirodno od umjetnog drvca« uz dodatak, da se u »prirodnom
osjeća život .. . a umjetno je bez osjećaja«. Stoga predlaže, da se pored
korištenja ovog šumskog sortimenta iz proreda i redovnog iskorišćivanja jele
i smreke podižu i posebne kulture, prvenstveno od brže rastućih vrsta (duglazije,
npr.).
»Danas je drvo najvažnija sirovina za proizvodnju celuloze koja se prerađuje
u papir, ali se šumsko bogatstvo ne smije shvatiti kao neiscrpan izvor sirovine«
piše, u zagrebačkom dnevniku »Vjesnik« (od 11. V 1978) prof, dr inž. T. MARKOVIĆ,
rektor Univerziteta u Tuzli. Zato bi trebalo pristupiti korišćenju k s i 1 i t a, mlađeg
mrkog ugljena s izrazitom strukturom drva (drvna materija šuma iz tercijara),
iz kojeg se može proizvesti 20 do 40°/o celuloze, »zavisno od stupnja pougljenja,
načina obrade i bijeljenja«. Celulozna vlakna iz ksilita, »sama ili miješana
s celulozom dobivenom od drveta temeljna su sirovina proizvodnje roto-papira,
ambalažnog papira i kartonske ambalaže«. Sam lignit jeftiniji je i do pet puta od
celuloznog drva, a i »sam tehnološki proces jeftiniji je od onog s drvetom«, dakle
novine bi mogle imati jeftiniji papir. Uštedile bi se i devize, jer se ksilita, u dosad
utvrđenoj količini od 150 milijuna tona, nalazi u bazenu Stanari (zapadno od Doboja),
od koje bi se količine moglo oko 20 milijuna tona iskoristiti za proizvodnju
celuloze u vrijednosti do dvije milijarde dolara. »Impozantan iznos u dolarima, a
zastrašujući s obzirom da se toliko mora posjeći kvalitetnog ili nekvalitetnog šumskog
fonda, odnosno uvesti iz Sibira ili Kanade«, naglašava prof. Marković.


O. P.