DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ovih periodičkih šumskih inventura Zavod
izrađuje od 1972. godine stalne godišnje
inventure šuma koje sadrže najnovije
podatke o strukturi i stanju šuma
a namjenjene su pogonima šumskih
gospodarstava u cijeloj republici.


Š i n d e 1 a r J.: Praktičke perspektivv
semennych plantaž smrku ztepileho (Picea
Abies) (Praktični izgledi sjemenskih
plantaža smreke [Picea Abies]).


Sjemenske plantaže smreke u većoj
mjeri treba da budu u ČSSR osnivane
poslije 1980. godine. Za vrijeme 6. petoljetke
treba grana istraživanja da sakupi
sva potrebna saznanja za realizaciju ovoga
programa. Tehnika vegetativnog razmnažanja
cijepljenjem je u dovoljnoj
mjeri rješena. Zapažanja u sada u ČSSR
postojećem arhivu klonova i u pokusnim
sjemenskim plantažama smreke doprinose
izradi osnova za osnivanje i biotehniku
pogonskih nasada. U članku su zabilježena
neka iskustva i rezultati zapažanja
u arhivima klonova Instituta za
šumarstvo i lovstvo Zvraslav-Strnadv. Poimence
neka obavještenja o vegetativnom
rastu cijepova, o nekim fenološkim
svojstvima klonova i o njihovoj fruktifikaciji
su ovdje obuhvaćena.


Tesa f V.: K vychove mladych smrkovych
porostu v imism´h uzemfch (Za uzgajanje
mladih smrekovih nasada u imisionim
predjelima).


Prema desetogodišnjim rezultatima iz
dva pokusna objekta i prema analizi stanja
šuma u imisionim područjima bit će
zasnovan predloženi način uzgoja. Aktivno
jačanje otpornosti i postojanosti je
moguće putem uzgajanja, ako se započne
najkasnije do starosti od okruglo 25
godina. Optimalni stadij je prije prvoga
sklapanja krošanja. Načelo se sastoji u
ranom, veoma jakom zahvatu (30 do
50 °/o) radi razvijanja krošnje u ravnomjernom
slabijem sklopu. Izbor stabala
za sječu ovisi o vanjskim primjetljivim
oštećenjima, a ako nisu dosta zastupljena
od preostalih stabala običnim principima
šumsko-uzgojnog izbora. Svaki je
uzgoj bez svrhe ako je trajanje života
smreke ispod 20 godina.


Jarabač - Zeleny: Lesotehnicke
meliorace jako součast peče o prirodni
prostfedi (Šumsko tehničke melioracije
sastavni dio brige o prirodnoj sredini).


Šumsko tehničke melioracije su zaštitile
u toku svoje kratke historije značajne
vrijednosti od posljedica erozije i bu


jičnih voda. Suvremena orijentacija na
uključenje brige o prirodnoj sredini
stavlja u tim odnosima nove zadatke u
planiranju i ostvarivanju optimalnih
struktura za izgled krajolika usaglašavanjem
potreba šumskog i vodnog gospodarstva
u korištenju obalnih nasada i
ostavljanjem slobodnih površina za korištenje
u svrhu kratkodobne rekreacije
te bazena za kupanje s prostorom za odmor
kao i mogućnost vršenja ribolova
uz uređene vodotoke.


Br. 3.


Č i ž e k J.: K otazkäm racionalizace v
lesnim hospodäfstvi (K pitanjima racionalizacije
u šumskom gospodarstvu).


Potpuno je izvan svake sumnje, da
proces racionalizacije u šumskom gospodarstvu,
osobito sada u vrijeme kada se
tehnika tako brzo razvija a potreba mehanizacije
radova na svim sektorima (rasadnici,
njega i čišćenje, urorede, sječe i
dr.), traži svoje mjesto. Zbog toga je potrebno
u prvom redu uzgoj šuma i cilj
gospodarenja tako postaviti da se uz postizavanje
maksimalnih prinosa prilagode
potrebama mehanizacije uvođenjem određenog
prostornog reda i transportne
pristupačnosti sastojina. Posebne teškoće
vidi u provođenju sitnih proreda gdje će
trebati dobro odmjeriti intenzitet zahvata,
njihovo opetovanje i način odabiranja
za sječu. Uzgajivači, uređivači i drugi
stručnjaci ne smiju u ovom procesu
stajati po strani već suprotno tome pozitivnim
prijedlozima izaći u susret kategoričnoj
nužnosti mehanizacije i postaviti
njezine biotehničke osnove. Osobitu
ulogu treba usmjeriti osoblju osnovne
šumske uprave, kojega pojava mehanizacije
ne smije otrgnuti od povjerene
mu šume. U tako riješenim odnosima
ne treba se bojati racionalizacije u šumskom
gospodarstvu, koje prije nije imalo
takvih uslova uspješnog razvoja kao
u socijalističkom poretku.


Richä f V.: Uplatneni jilmu v obnove
lesu pfi püsobeni prumyslovych exhalätu
na Ostravsku (Korištenje brijestova u
obnovi šuma kod djelovanja industrijskih
ekshalata u Ostravskom kraju).


Istodobno s industrijskim razvojem
Ostravskog ugljenog bazena pojačava se
decimirajuće djelovanje dimnih
plinova na tamošnje vrste drva,
čiji je rast, plodnost i sama egzistencija
dovedena u opasnost. Glavna šumarska
mjera sastoji se u izboru relativno otpornijih
vrsta drva. Da se ispita priklad


203