DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 78     <-- 78 -->        PDF

nost brijestova na nastale čistine bili su
brijestovi sađeni u područjima najviše
ugroženim od ekshalata. Prve sadnje poljskog
brijesta (Ulmus carpinifolia) bile su
ostvarene već 1953. godine. Sastojina je
zdrava, visoko vrijedna, u prosjeku 12 m
visoka, s dobrim izgledom za daljnji razvoj.
Druge sadnje brijestova slijedile su
1962. godine u smjesi. Brijes t pokazuje
među svim vrstama drva najveći
visinski prirast (8,5 m). Treći puta
su bili brijestovi sađeni 1964. godine. Deset
godina nakon sadnje pokazuju 90 %
biljaka sposobnih za život s prosječnom
visinom od 6,5 m.


Šika A. i Vančura K.: Semenarske
oblasti nekterych dfevin dovazenych ze
Severni Ameriky (Sjemenarske oblasti
nekojih vrsta drva uvoženih iz Sjeverne
Amerike).


Iz Sjeverne Amerike uvozi se najviše
sjeme duglazije i goleme jele i to naročito
iz država Washington i Oregon. Obje
države imaju od 1966. godine utvrđenih
27 sjemenskih područja koja su podjeljena
prema stupnjevima dužine i širine,
temperature i vlažnosti. Svako od ovih
područja dalje je podijeljeno u visinske
stepenice, koje iznose oko 150 m. Za ispitano
sjeme šumskih vrsta drveća iz
ovih država ustanovljena su četiri kvalitetna
razreda. K nama uvezeno sjeme duglazije
i goleme jele je bilo C razreda.
Iz dosadašnjih podataka proizvodnih pokusa
s proveniencijama duglazije proizlazi
da u našim uslovima najbolje uspjevaju
provenijencije iz zapadnih padina
Kaskadskog gorja u državi Washington
i iz južnih predjela Binnenlanda iz Britanske
Kolumbije (Kanada).


Šemrine c J.: Vysledky opakovaneho
sociologickeho pruskumu kompleksne
mehanyzovanych čet (Rezultati ponovljenog
sociološkog istraživanja kompleksno
mehaniziranih radnih grupa).


Članak sadrži podatke istraživanja socioloških
problema kod uvođenja ove novovremene
tehnologije rada u šumskom
gospodarstvu. Autor vrednuje jednim dijelom
promjene, koje su se pojavile nakon
posljednjeg prije dvije godine provedenog
istraživanja, drugim dijelom činjenice,
koje su se pri ovoj _ tehnologiji
rada u radnim grupama za sječu stabilizirale.
On obrađuje prije svega zaključke,
koji se odnose na organizacioni sektor
grupnog rada, nadalje direktno vodstvo
grupa i položaj tehničkog voditelja
grupe, područje materijalne sigurnosti,
zaštite protiv nesreća i higijenu rada, pi


tanja kvalifikacija i motiviranosti radnog
učinka, isto tako međuljudske odnose
unutar radnih grupa i grupa s njihovom
okolinom, te konačno društvenu aktivnost
i način života radnika, koji su bili
uvršteni u ove mehanizirane radne grupe.


Vicen a L: Ochrana lesa pred vlivem
klimatickych činitelu (Zaštita šume od
utjecaja klimatskih faktora).


Autor sistematizira glavne zaključke iz
predloženih referata na zemaljskoj konferenciji
s međunarodnim učešćem na
temu »Racionalizacija u zaštiti šuma«.


Brhe l S.: K technologicke priprave
pracovišt (Za tehnološku pripremu radilišta).


U prilogu autor se bavi problematikom
tehnološke pripreme radilišta u
šumskom gospodarstvu, koja se ne tiče
samo sječe već i drugih šumarskih djelatnosti.
Glavnu temu članka čini područje
radnih funkcija personala koji obavlja
ove radove i metoda kako bi tehnološka
priprema trebala biti provedena
nadovezano na aktuelne probleme šumarske
prakse s konsekventnim prilagođavanjem
na razvoj mehanizacije i samog
gospodarenja šumama. Članku je od uredništva
namjenjena uloga podloge za
poticanjem diskusije i to mnogo širje u
cijelom opsegu pripreme proizvodnje, a
ne samo u tehničkoj pripremi radilišta.


Br. 4.


Bludosk y Z.: Ekonomickä efektivnost
vyuziväni suroveho dfeva (Ekonomska
efikasnost korištenja sirovog drva).


Nivo cijena drva u Čehoslovačkoj je
bio konstruiran na osnovu postojećih
proizvodnih troškova. Radi toga neće osobito
dugo trajanje proizvodnje podnositi
nikakve račune, jer dio izdanih sredstava
mora mirovati blizu 100 godina.
Autor predlaže u kalkulacijama nekih
tehnoloških iskustava, čijim slijedom dolazi
do porasta ili umanjivanja gubitka
i korištenja, da se drvo kao sirovina
vrednuje cijenom koja sadrži faktor vremena.
Ovaj se može utvrditi putem kompliciranog
ukamaćivanja izvršenih troškova.


Beinchauer K. i Domes Č.: Soustfedoväni
pracovišt´ a jeho vyznam
(Koncentracija radilišta i njezino značenje).


Razvoj u organizaciji rada teži u svim
oblastima stalno većoj koncentraciji