DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Dosada važeća norma za suzbijanje štetnika u šumskim sastojinama od tla pa do zraka (pomoću aviona) bit će zamjenjena novim uputstvima o kemijskom suzbijanju štetnika avionima. U radu na noveli išlo se za pojednostavljenjem i razumljivošću. Tehnološka iskustva ne čine sada više sastavni dio tehničkih normi, još će biti izdane oznake poznatih kemijskih sredstava. Kao osnovna metoda zaštite šuma bit će naznačena preventivna zaštita. Nužnost zaštite čovjekove okoline bit će u noveli normi jako naglašena. Pohorel y M.: Problematika hospodäfske üpravy lesu ve Finsku (Problematika gospodarskog uređivanja šuma u Finskoj). Rad opisuje tehnologiju izrade planova uređivanja šuma u Finskoj i to kako u državnim šumama i velikih šumsko-industrijskih društava, tako i kod vlasnika malih šumskih kompleksa. Nadalje čitalac priloga upoznaje s razvojem cjelodržavnih inventura šuma. One se izrađuju od 1921. u istraživačkom institutu, u odjelu za šumske inventure i izvozne obavijesti. Pretežni dio ove studije naročito je posvećen EDV upotrebi i primjeni matematičkih metoda, kod čega će biti uvijek ukazivano na razlike radova na uređivanju u Finskoj i kod nas. Ku s J.: Nove pohledy na vypracoväm lesnych hospodäfskych plänu (Novi pogledi na izrađivanje šumskih gospodarskih osnova). Novi financijski plan za šumsku upravu Ostrovice uređuje gospodarenje šumama putem okvirnih uputstava za gospodarenje pojedinim proizvodnim cjelinama diferencirano i kompleksno. Postavljeni ciljevi gospodarenja vodama su aktivno osigurani i određena su neka ograničenja u pogledu sječe, privlačenja i odvoza. S istih razloga utjecat će se na njegu tla, održavanje reda vodotoka i priobalne sastojine. Promišljenim gospodarenjem šumama otvorit će se uslovi za stvaranje i zaštitu izvora vode, produženje proljetnog kopnjenja snijega, stabiliziranje odtoka voda i održavanje kvalitete pitke vode. Osobita pažnja biti će posvećena područjima izvora vode i zamočvarenim i eroziji sklonim područjima. Br. 6. Adame k I.: Proudove netradični technologie zpevnoväni lesnich komunikaci (Tokovi netradicionalne tehnologije učvršćivanja šumskih komunikacija). Zbog potreba najbržeg dovršavanja mreže šumskih komunikacija na gospodarsku gustoću u odnosu na površinski i vremenski koncentrirane zahvate u iskorišćivanju, sazrio je prijedlog usmjerenih faznih postupaka kod gradnje i učvršćivanja puteva, koji tako daleko idući koliko je moguće, iskorišćuju lokalne izvore građevnih materijala. Ovaj postupak u građenju pokazuje slijedeća karakteristična zapažanja: visoku produktivnost građevinskih radova, niske troškove građenja, pretežno krovnog poprečnog presjeka tako građenih puteva, iskorištenje teške tehnike za nabijanje s faznim sistemom izgradnje i niske troškove potpuno mehaniziranog održavanja takvih puteva. Izgrađeni i ocjenjivani kolnici pokazuju isto tako dobre parametre kao konvencionalno građene ceste. Razvit će se visokokapacitetni sastavi strojeva radi usmjerenih faznih postupaka gradnie s godišnjim kapacitetom izgradnje 40 do 60 km učvršćenih namjenskih šumskih puteva. Dressler M.: Težebni postupy v mytnich težbach s jednoduchym odvetvovacim strojem (Sječni postupci u dovršnim sjekovima jednostavnim strojem za sječu grana). Prilog sadrži prijedlog nekoliko integriranih tehnologija s lakom i relativno jeftinom tehnikom. Tehnologije su određene kako za predjele s vučom tako i za prijedloge sa žičarama. Temeljnu zamisao čini integrirano pomicanje sa sječom grana putem prolaza kroz stroj za sječu grana, koji je razvijen i testiran u Institutu za šumarska istraživanja KRTINY. Dimitrovsky K.: Volba druhu dfevin a spusoby jejich pestoväni na vysypkach (Izbor vrsta drveća i načina njihovog uzgajanja na sipinama). Na području šumarske rekultivacije je važno, da se izbor vrsta drveća kao i njihova zastupljenost u sastojinama odredi na osnovu poznavanja okoline i zahtjeva funkcija sastojina. Postizavanju trajne plodnosti tala i visokovrijednih po vrstama usklađenih mješovitih sastojina vodi jedino osnivanje sastojina u prvoj fazi samo pionirskim vrstama drva, i u slijedećim godinama, tj. nakon ustanovljenja nepovoljnih fizikalnih i hidropedoloških svojstava, prijelaz promjeni putem podsadnje ili drugim tradicionalnim |