DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Dosada važeća norma za suzbijanje štetnika
u šumskim sastojinama od tla pa
do zraka (pomoću aviona) bit će zamjenjena
novim uputstvima o kemijskom
suzbijanju štetnika avionima. U radu na
noveli išlo se za pojednostavljenjem i
razumljivošću. Tehnološka iskustva ne
čine sada više sastavni dio tehničkih normi,
još će biti izdane oznake poznatih
kemijskih sredstava. Kao osnovna metoda
zaštite šuma bit će naznačena preventivna
zaštita. Nužnost zaštite čovjekove
okoline bit će u noveli normi jako naglašena.


Pohorel y M.: Problematika hospodäfske
üpravy lesu ve Finsku (Problematika
gospodarskog uređivanja šuma u
Finskoj).


Rad opisuje tehnologiju izrade planova
uređivanja šuma u Finskoj i to kako u
državnim šumama i velikih šumsko-industrijskih
društava, tako i kod vlasnika
malih šumskih kompleksa. Nadalje čitalac
priloga upoznaje s razvojem cjelodržavnih
inventura šuma. One se izrađuju
od 1921. u istraživačkom institutu, u
odjelu za šumske inventure i izvozne obavijesti.
Pretežni dio ove studije naročito
je posvećen EDV upotrebi i primjeni
matematičkih metoda, kod čega će
biti uvijek ukazivano na razlike radova
na uređivanju u Finskoj i kod nas.


Ku s J.: Nove pohledy na vypracoväm
lesnych hospodäfskych plänu (Novi pogledi
na izrađivanje šumskih gospodarskih
osnova).


Novi financijski plan za šumsku upravu
Ostrovice uređuje gospodarenje šumama
putem okvirnih uputstava za gospodarenje
pojedinim proizvodnim cjelinama
diferencirano i kompleksno. Postavljeni
ciljevi gospodarenja vodama su
aktivno osigurani i određena su neka ograničenja
u pogledu sječe, privlačenja
i odvoza. S istih razloga utjecat će se na
njegu tla, održavanje reda vodotoka i
priobalne sastojine. Promišljenim gospodarenjem
šumama otvorit će se uslovi
za stvaranje i zaštitu izvora vode,
produženje proljetnog kopnjenja snijega,
stabiliziranje odtoka voda i održavanje
kvalitete pitke vode. Osobita pažnja biti
će posvećena područjima izvora vode i
zamočvarenim i eroziji sklonim područjima.


Br. 6.


Adame k I.: Proudove netradični technologie
zpevnoväni lesnich komunikaci


(Tokovi netradicionalne tehnologije učvršćivanja
šumskih komunikacija).


Zbog potreba najbržeg dovršavanja
mreže šumskih komunikacija na gospodarsku
gustoću u odnosu na površinski i
vremenski koncentrirane zahvate u iskorišćivanju,
sazrio je prijedlog usmjerenih
faznih postupaka kod gradnje i učvršćivanja
puteva, koji tako daleko idući
koliko je moguće, iskorišćuju lokalne
izvore građevnih materijala. Ovaj postupak
u građenju pokazuje slijedeća karakteristična
zapažanja: visoku produktivnost
građevinskih radova, niske troškove
građenja, pretežno krovnog poprečnog
presjeka tako građenih puteva, iskorištenje
teške tehnike za nabijanje s faznim
sistemom izgradnje i niske troškove potpuno
mehaniziranog održavanja takvih
puteva.


Izgrađeni i ocjenjivani kolnici pokazuju
isto tako dobre parametre kao konvencionalno
građene ceste. Razvit će se
visokokapacitetni sastavi strojeva radi
usmjerenih faznih postupaka gradnie s
godišnjim kapacitetom izgradnje 40 do
60 km učvršćenih namjenskih šumskih
puteva.


Dressler M.: Težebni postupy v
mytnich težbach s jednoduchym odvetvovacim
strojem (Sječni postupci u dovršnim
sjekovima jednostavnim strojem za
sječu grana).


Prilog sadrži prijedlog nekoliko integriranih
tehnologija s lakom i relativno
jeftinom tehnikom. Tehnologije su određene
kako za predjele s vučom tako i za
prijedloge sa žičarama. Temeljnu zamisao
čini integrirano pomicanje sa sječom
grana putem prolaza kroz stroj za sječu
grana, koji je razvijen i testiran u Institutu
za šumarska istraživanja KRTINY.


Dimitrovsky K.: Volba druhu dfevin
a spusoby jejich pestoväni na vysypkach
(Izbor vrsta drveća i načina njihovog
uzgajanja na sipinama).


Na području šumarske rekultivacije je
važno, da se izbor vrsta drveća kao i njihova
zastupljenost u sastojinama odredi
na osnovu poznavanja okoline i zahtjeva
funkcija sastojina. Postizavanju trajne
plodnosti tala i visokovrijednih po
vrstama usklađenih mješovitih sastojina
vodi jedino osnivanje sastojina u prvoj
fazi samo pionirskim vrstama drva, i u
slijedećim godinama, tj. nakon ustanovljenja
nepovoljnih fizikalnih i hidropedoloških
svojstava, prijelaz promjeni putem
podsadnje ili drugim tradicionalnim