DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 81     <-- 81 -->        PDF

načinima promjene. Kod svih smjesa
(pionirska vrsta drva — plemenita listača)
mora se polaziti od ekološki bliskih
vrsta i od prirasta odabranih vrsta na
samim antropogenim staništima.


B e 1 s ky J. i Š k o p e k V.: Použiti ocelovych
materijalu pfi lesotehnychich stavbäch
(Upotreba čeličnih materijala na
šumskotehničkim građevinama).


Razvijanje malih pregrada kod pregrađivanja
divljih tokova i bujica orijentira
se na uštedu kvalificirane radne snage
i skraćivanje vremena izgradnje. Gradnja
otvorenih pregrada u visokom gorju pokazala
je, da je ušteda na samoi težini
transportiranih građevnih materijala iznosila
oko 50 % a društveno neizostavljivi
rad na gradnji oko 40 %. Radi se o
jednostavnoj montaži, koju izvodi manje
kvalificirani radnik i koja može biti svladana
i za vrijeme nepovoljnog vremena.
Mokre metode gradnje su u jednom dijelu
konstrukcije isključene. Protivno tome
se pokazalo, da se troškovi konstrukcije
uvoznih dijelova izravnavaju cijenama
klasičnih tipova pregrada, a sigurnosna
radna tehnologija iziskuje montažu
pomoću mehaniziranog sredstva.


Br. 7.


Ada mek I.: Jednoduche zpusoby
zpevnoväni lesm´ch komunikaci intenzivni
hutriici technikou (Jednostavni načini
učvršćivanja šumskih komunikacija intenzivnom
tehnikom nabijanja).


Daljnje racionaliziranje i podizanje vrijednosti
građevnih radova jednostavnom
tehnikom učvršćivanja postignuto je pomoću
tehnike nabijanja uz primjenu pouzdanog
čeonog utovarivača 977 KL snage
190 KS za dobivanje i utovar lokalnih
građevnih materijala. Operativni kapacitet
ovoga stroja u tlima najteže kategorije
za dobivanje materijala od 48—69
m3/sat uz troškove od 5,1 do 7,4 KČS´m3
govori jasno kao preporuka za ove strojeve.
Koncepciju nove vrsti čini granulometrijska
i oblikovna obrada ove kamenite
zemljane smjese izravno na planumu
do tražene zrnatosti. Novo izgrađeni
stroj kapaciteta 220 KS je u stanju
360—450 m3 kamene smjese u veličinama
do 40—50 cm za vrijeme jedne smjene
usitniti. Drobljenje gornjeg sloja može
biti odabrano u dimenzijama 11,5 mm
ili 38 mm. Stroj je namjenjen za drobljenje
starih kamenitih kolovoza i za
granulometrijske radove u kamenim
smjesama, a moći će se koristiti i za
kemijsku stabilizaciju slojeva podloge.


Radni učinak sačinjava specijalizacija
visokog kapacitetnog faznog postupka u
građenju za ovaj novovrsni način gradnje
te učvršćivanje mreže šumskih puteva
s godišnjim kapacitetom građenja
od 50—60 km.


C h a 1 u p a V.: Rizeni rustu a otužilosti
semenačku vnejšimi faktori (Vođenje
rasta i otpornosti sadnica vanjskim faktorima).


Rast sadnica naših glavnih vrsta četinjača
u početnom periodu njihovog života
u običnim vanjskim uslovima polagan
je za postizavanje dimenzija pogodnih
za sadnju sposobnih sadnica potrebno je
i višegodišnje uzgajanje u rasadnicima.
Uzgajanjem sadnica u povoljnim vanjskim
uslovima može se njihov rast mnogostruko
ubrzati. Iz provedenih pokusa
je moguće zaključiti, da sadnice mogu
dostići tokom nekoliko mjeseci iste dimenzije,
kakove postižu kod uzgajanja u
šumskim rasadnicima u prirodnim uslovima
za nekoliko godina ako su uzgajane
u optimalnim uslovima.


Izmjenom vanjskih faktora moguće je
voditi i djelovati ne samo na rast već i
na otpornost sadnica, koja ie naročito
važna kod presađivanja sadnica u šumske
nasade.


Heryne k J.: Komplexni meliorace
zamokfenvch lesm´ch pud (Kompleksna
melioracija mokrih šumskih tala).


Mokra i vlagom ugrožena šumska tla
zauzimaju sada više od 10 % površine
šumskog zemljišnog fonda Češke socijalističke
republike i imaju površinu gotovo
277.000 ha. Ali u apsolutnoj većini slučajeva
se ne radi o novoj i nepoznatoj
problematici, nego o stvarnom tradicionalnom
sadržaju djelatnosti šumskih gospodarstava
na svim stupnjevima zaboravljenom
i zanemarenom tokom desetaka
godina. Želimo li osigurati daljnji rast
proizvodnih snaga šuma melioracijama
šumskih tala, primorani smo obratiti svu
pažnju na ovu grupu šumskih tala. U
nastojanjima za intenzifikaciju i racionalizaciju
šumske proizvodnje i kod stalnorastućih
zahtjeva za ispunjavanje daljnjih
društvenih funkcija šumskih nasada
se upravo sve češće susrećemo s problematikom
odvodnjavanja i kompleksne
melioracije mokrih šumskih tala.


Br. 8.
Fer da J.: Kurorašelinne substräty


(Supstrati kore i treseta).


Stalno sve manje zalihe visokovrijednog
treseta u ČSŠR prisilile su nas, da