DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Švestk a M.: Možnost vyuciti vrtulniku pri ochrane dfeva proti kurovcum (Mogućnost korištenja helikoptera kod zaštite drva protiv potkornjaka). U vezi s opasnošću razmnoženia I p s typographies poslije u siječnju 1976. nastalih velikih vjetroloma, čijom žrtvom je u Čehoslovačkoj palo 6,000.000 m3 drva, pokušano je korištenje helikoptera za profilaktičku zaštitu vjetroloma svuda tamo, gdje je opasnost razmnožavanja štetnih insekata postajala akutnom. 10 ha površine vjetroloma tj. 4.000 m3 drvne mase i osim toga 500 m3 izrađenog drva bilo je tretirano sintetičkim Pyrethroid Permethrinom i kemijskim sredstvom Actellic 50 EC. Pri tom je bilo zapaženo tehničko gledište upotrebe helikoptera Mi 2 u teškim uslovima, kao i kvaliteta sredstava za zaprašivanje i djelovanje primjenjenih koncentracija i doziranja primjenjenih sredstava za suzbijanje podkornjaka. Pokušaji pokazuju da upotreba helikoptera kod zaštite vjetroloma ima realne izglede. Vrednovanje djelovanja i drugi rezultati još će se provjeriti. Ko š ul i č M.: Maloobjemove obalovane semenäcky smrku ztepileho (Ponik smreke u tubama malog sadržaja). Glavni cilj vrednovanog pokusa bio je ispitivanje tehnoloških svojstava ponika u tubama obične smreke za primjenu za automatiziranu presadnju u veće vegetacione tube u sticanju iskustva u uzgoju sadnica u tubama većeg sadržaja. Time se dokazalo, da se sjetvom ponika u tubama na zračnom jastuku (oko 5 cm debelom) postiže upravo takav korjenov sistem, kakav je neophodan za automatiziranu presadnju »iz tube u tubu«, to jest s isključenjem prorašćivanja temeljnih dijelova korjenja kroz omotni materijal, i zamašnom povećanju korjenja bez pratećih deformacija. Chlebek A. i Zeleny V.: Topoly a bfehove porosty (Topole i obalne sastojine). Autori iznose podatke o rezultatima sadnje raznih ondje poznatih klonova topola i nekih listača u 10 godina u priobalnim nasadima. Pokazalo se, da topole svojim brzim rastom kako stabla tako i korijenja u vrlo kratkom vremenu osiguravaju stabilnost obala vodnih korita. Osim toga topole pokazuju dva do tri puta veći prirast u debljinu i visinu od ostalih primjenjenih listača (joha, jasen, javor, crveni hrast). Bartunkova P.: Vliv lesa na ütlum hluku (Utjecaj šume na prigušivanje buke). Dosadanja saznanja o utjecaju šume na suzbijanje buke nisu još potpuna. Razlog ove nepotpunosti leži prije svega u tehnički teško provedivim mjerenjima efekta obrane od buke. S´upanj smanjenja buke u šumi ne ovisi samo o gustoći (kompaktnosti), o strukturi vrste drva i o vertikalnoj razvrstanosti biljnih zajednica, već i utjecaji također smjera i brzine vjetrova, temperature, međusobnog položaja izvora buke i uređaja za primanje buke te od frekvencije glasnosti. Značenje gradskih zelenih površina u akustici životne sredine zaostaje u poređenju sa značenjem šume. Budući da ovi nasadi najviše sastoje iz aleja i manjih grupa stabala na taj način izazvano prigušivanje buke je neznatno. Br. 10. Per gl er J.: Podnikove skoly — novy članek podnikove vychovy pracovniku (Škole poduzeća — nova karika odgoja radnika u poduzećima). Dosadanje stanje pripremanja radnika, koje je bilo poduzeto u školama pojedinih poduzeća državnih šuma, ne odgovara više povećanim zahtievima gospodarsko- tehničkog razvoja šumskog gospodarstva, koji su došli do vrijednosti u petoj petoljetci. Stoga su direkcije državnih šuma 1971. godine započele sa specijalnim školovanjem, koje predstavlja novi i viši elemenat stručnog školovanja. Dosadašnja iskustva, koja su prikupljena u takvoj školi zapadnočeških državnih šuma, pokazuju da je ovaj viši tip pogonskog školovanja potpuno uspješan i može postati za školovanje i usavršavanje specijalista u rednim zvanjima-i tehničara u cikličkoj pripremi za vodeće namještenike. P u 1 i c a r M.: Použiti vykonne težebni techniky pri zpracoväni polomu a vyvratu (Upotreba izvršne eksploatacione tehnike kod izrade vjetroloma i izvala). Za privlačenje i skidanje grana u sastojinama, koje su bile oštećene olujama, bili su uvršteni slijedeći strojevi: tegljač Kockum K 861, Volvo BM 868 i Volvo BM 971, domaći tegljač LKT 75 i 80 te procesor Logma T 310. Mnogostranost ovih teških strojeva za iskorištavanje dobro se pokazala. Njihovom pomoći skraćuje se boravak šumskih radnika na o |