DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 12     <-- 12 -->        PDF

ma. Svako šumsko gospodarstvo, u pravilu, obuhvaća šume i šumska zemljišta
koja se prostiru na području matičnog kotara, tj. u 27 tadašnjih kotara.


Kasnije je uslijedilo još niz promjena, od kojih neke nisu nikada ni dobile
pravo građanstva, a danas na području kontinentalnih šuma i šumskih
zemljišta gospodari 19 šumsko-gospodarskih organizacija, odnosno šumskih gospodarstava,
koja su osnovica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem,
kao specifičnim prirodnim bogatstvom od općeg interesa.


Kad je već riječ o postojećoj organiziranosti šumarstva, valja reći da danas
u šumarstvu djeluje i jedna složena organizacija udruženog rada SPP »Slavonska
šuma« sa sjedištem u Vinkovcima, koja se sastoji od pet šumsko-privrednih
organizacija. Valja reći da udruživanje šumsko-privrednih organizacija
u SOUR »Slavonska šuma« nije bilo na osnovi zakonskih pretpostavki o šumsko-
privrednim područjima, što znači da takvo udruživanje nije izmijenilo i
uvjete zajedničkog ulaganja u reprodukciju šuma. Svrha udruživanja u SOUR
bila je, zapravo, zajednička poslovna politika, razvijanje tehnologije i koordinacije,
objedinjavanje pravnih, kadrovskih, financijskih i komercijalnih poslova,
te posebne funkcije u oblasti uređivanja šuma, projektiranje prometnica,
informatika, nabava i servisiranje opreme, te obrazovanje i usklađivanje naučnoistraživačkog
rada.


Šumsko-gospodarske radne organizacije u Hrvatskoj udružene su i u druge
oblike udruživanja s organizacijama udruženog rada prerade drva i prometa
u regijama i Republici. U Slavoniji i Baranji organizacije udruženog rada iz
oblasti šumarstva i drvne industrije i prometa udružene su u Poslovni sistem
šumarstva, industrije za preradu drva i prometa, sa sjedištem u Osijeku. U
bjelovarskoj i varaždinskoj regiji organizacije udruženog rada iz oblasti šumarstva
i drvne industrije udružene su u Poslovnu zajednicu drvne industrije
i šumarstva sa sjedištem u Bjelovaru, a u riječkoj regiji organizacije udruženog
rada udružene su u SOUR »Drvo«, bez Šumskog gospodarstva Delnice i drvne
industrije s tog područja.


Reprodukcija šuma


Obrazlažući sadržaj novoga društvenog dogovora o utvrđivanju šumskogospodarskih
područja Hrvatske predsjednik Sindikata radnika šumarstva i
industrije prerade drva Dušk o Dragu n naglasio je da, prije nego što se
u taj dokument zapiše da bi se šumarstvo trebalo organizirati na 14 šumskogospodarskih
područja, treba jasno definirati kriterije, a što je možda najvažnije,
pokušati definirati dohodak u šumarstvu. Naime, radi se o tome da je
trebalo precizno utvrditi dohodak, kao rezultat rada u šumarstvu, a što je rezultat
rente ili nekakve druge pogodnosti.


Da bi se to bolje razumjelo, valja spomenuti primjer dvije organizacije
udruženog rada od kojih jedna uzgaja i eksploatira hrastovu šumu, a druga
bukovu. Radnici u obje organizacije ulažu gotovo isti rad i sredstva u uzgoj
i eksploataciju (eksploatacija bukve čak je i teža), ali ne dobivaju isti dohodak.
Oni koji rade na hrastu zbog razno-raznih razloga stječu čak tri puta veći dohodak.
Međutim, nije problem u tome što ta organizacija stječe trostruko veći
dohodak, nego u činjenici što nismo imali gotovo nikakve kriterije kuda će se
taj dohodak usmjeriti. To je i objašnjenje zašto se neke društveno-političke zajednice
imale svoj poseban interes na nekim šumskim područjima. Razlog je


226