DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 24     <-- 24 -->        PDF

vima, praktički djeluju kao što sam rekao kao mala »mini«-poduzeća. Drugdje
imamo da nam se šumarije bave samo osnovnim djelatnostima, uzgojem, zaštitom
i iskorištavanjem, a da drugu fazu obavlja zasebna osnovna organizacija
transport i mehanizacija. Onda imamo slučajeva, gdje više šumarija čini
jednu osnovnu organizaciju (od 2 do 5), gdje su isto tako te osnovne organizacije
potpuno osamostaljene u radnom i ekonomskom pogledu. Često ne postoji
šumsko-gospodarsko područje u pravom smislu, jer nema ravnomjernog održavanja
tog područja. Svaka osnovna organizacija sve što stvara troši na svom
terenu. Imamo još i raznih drugih kombinacija organiziranosti što je siguran
znak da u pogledu organiziranja osnovnih organizacija nismo još došli do jednog
stupnja da taj posao nekako ujednačimo i da se izorganiziramo onako kao
što Zakon o udruženom radu kaže.


I nadalje, u obrazloženju se bolje razrađuje međuovisnost OOUR-a jer
Zakon o udruženom radu kaže da su osnovne organizacije međuzavisne u svom
radu, to se posebno obrazlaže i mislim da je to također interesantno.


2. To bi otprilike bilo sve o društvenom dogovoru o osnovnim organizacijama
i o obrazloženju što se moglo u jednom ovako kraćem izlaganju reći. Pa
sada, ako mi dozvolite, kada je ovako to zamišljeno da se ide dalje u informiranje
da kažem ujedno nekoliko riječi o Zakonu o sredstvima za
reprodukciju . Vjerojatno ste netko više netko manje informirani o tomu
da se taj posao također radi već 5 do 6 mjeseci, da se dosta i kasnilo. Do zakašnjavanja
je došlo uglavnom radi toga što smo podatke koje smo tražili
preko Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo dobili dosta kasno. Drugo,
ti su podaci bili netočni, pa smo ih morali ispravljati i treće, što smo mi u Radnoj
grupi i u onoj koja radi na osnovnim organizacijama udruženog rada kao
i u onoj drugoj grupi svi ljudi koji su zaposleni, imamo radna mjesta, a ovo
nam je nekako povrh toga, pa sigurno da ni sam kontinuitet rada možda nije
tekao kao što bi trebalo biti. U prijedlogu o sredstvima za reprodukciju razrađen
je samo način izdvajanja sredstava, tekstovnog dijela Zakona još nema,
jer on je dosta ovisan o tomu kako će izgledati samo izdvajanje sredstava. Prema
tome kad se to pitanje na javnoj raspravi raščisti onda bi se izradio tekstovni
dio tog zakona.
Prijedlog sadrži tr i koncepcije . Jedna polazi sa stanovišta da bi trebalo
sredstva za reprodukciju šuma izdvajati po vrstama drveća,
što znači da bi one vrste drveća koje imaju veći prihod po kubiku trebale više
izdvajati od onih koje imaju manje. Druga predviđa takvu mogućnost izdvajanja
da se kroz dugi niz godina izračunaju postoci koliko je koja
radna organizacija izdvajala u amortizaciju šuma, i to u onu obaveznu i neobaveznu
zajedno, i da se kada dobijemo te postotke izdvajanja za svaku radnu
organizaciju ozakone i da bi to bili zapravo postoci kojima bi morala svaka
radna organizacija izdvajati sredstva za reprodukciju. I u toj varijanti se predviđa
mogućnost izdvajanja sredstava u rasponu, tako da u godinama kada
pojedina radna organizacija ne bi bila u situaciji da izdvaja velika sredstva
da bi onda koristila niži postotak raspona. Treću varijantu je izradio prof.
KRALJIĆ. Ona bazira na objektivnim podacima za prihode i
rashod e na potrebi za šumsko-uzgojnim radovima tj. na objektivnim kalkulacijama
prema kojima bi se računala sredstva za reprodukciju, a ne nikakvim
posebnim postocima bilo po vrstama drveta ili kao što je to rečeno u drugoj
varijanti. Sigurno je jedno, da ta varijanta prof. Kraljića sa stručno-znan


238