DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 24 <-- 24 --> PDF |
vima, praktički djeluju kao što sam rekao kao mala »mini«-poduzeća. Drugdje imamo da nam se šumarije bave samo osnovnim djelatnostima, uzgojem, zaštitom i iskorištavanjem, a da drugu fazu obavlja zasebna osnovna organizacija transport i mehanizacija. Onda imamo slučajeva, gdje više šumarija čini jednu osnovnu organizaciju (od 2 do 5), gdje su isto tako te osnovne organizacije potpuno osamostaljene u radnom i ekonomskom pogledu. Često ne postoji šumsko-gospodarsko područje u pravom smislu, jer nema ravnomjernog održavanja tog područja. Svaka osnovna organizacija sve što stvara troši na svom terenu. Imamo još i raznih drugih kombinacija organiziranosti što je siguran znak da u pogledu organiziranja osnovnih organizacija nismo još došli do jednog stupnja da taj posao nekako ujednačimo i da se izorganiziramo onako kao što Zakon o udruženom radu kaže. I nadalje, u obrazloženju se bolje razrađuje međuovisnost OOUR-a jer Zakon o udruženom radu kaže da su osnovne organizacije međuzavisne u svom radu, to se posebno obrazlaže i mislim da je to također interesantno. 2. To bi otprilike bilo sve o društvenom dogovoru o osnovnim organizacijama i o obrazloženju što se moglo u jednom ovako kraćem izlaganju reći. Pa sada, ako mi dozvolite, kada je ovako to zamišljeno da se ide dalje u informiranje da kažem ujedno nekoliko riječi o Zakonu o sredstvima za reprodukciju . Vjerojatno ste netko više netko manje informirani o tomu da se taj posao također radi već 5 do 6 mjeseci, da se dosta i kasnilo. Do zakašnjavanja je došlo uglavnom radi toga što smo podatke koje smo tražili preko Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo dobili dosta kasno. Drugo, ti su podaci bili netočni, pa smo ih morali ispravljati i treće, što smo mi u Radnoj grupi i u onoj koja radi na osnovnim organizacijama udruženog rada kao i u onoj drugoj grupi svi ljudi koji su zaposleni, imamo radna mjesta, a ovo nam je nekako povrh toga, pa sigurno da ni sam kontinuitet rada možda nije tekao kao što bi trebalo biti. U prijedlogu o sredstvima za reprodukciju razrađen je samo način izdvajanja sredstava, tekstovnog dijela Zakona još nema, jer on je dosta ovisan o tomu kako će izgledati samo izdvajanje sredstava. Prema tome kad se to pitanje na javnoj raspravi raščisti onda bi se izradio tekstovni dio tog zakona. Prijedlog sadrži tr i koncepcije . Jedna polazi sa stanovišta da bi trebalo sredstva za reprodukciju šuma izdvajati po vrstama drveća, što znači da bi one vrste drveća koje imaju veći prihod po kubiku trebale više izdvajati od onih koje imaju manje. Druga predviđa takvu mogućnost izdvajanja da se kroz dugi niz godina izračunaju postoci koliko je koja radna organizacija izdvajala u amortizaciju šuma, i to u onu obaveznu i neobaveznu zajedno, i da se kada dobijemo te postotke izdvajanja za svaku radnu organizaciju ozakone i da bi to bili zapravo postoci kojima bi morala svaka radna organizacija izdvajati sredstva za reprodukciju. I u toj varijanti se predviđa mogućnost izdvajanja sredstava u rasponu, tako da u godinama kada pojedina radna organizacija ne bi bila u situaciji da izdvaja velika sredstva da bi onda koristila niži postotak raspona. Treću varijantu je izradio prof. KRALJIĆ. Ona bazira na objektivnim podacima za prihode i rashod e na potrebi za šumsko-uzgojnim radovima tj. na objektivnim kalkulacijama prema kojima bi se računala sredstva za reprodukciju, a ne nikakvim posebnim postocima bilo po vrstama drveta ili kao što je to rečeno u drugoj varijanti. Sigurno je jedno, da ta varijanta prof. Kraljića sa stručno-znan 238 |