DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Korištenje i analiza tako prikupljenih podataka ne može poslužiti svrsi; treće , na temelju lošeg pristupa u prikupljanju podataka došlo se do krivih rezultata te su na osnovi toga stvoreni krivi zaključci i prijedlozi kriterija za formiranje šumsko-gospodarskih područja, i četvrto , neki kriteriji su sasvim krivo postavljeni. Jedino se jedan OOUR ograničio na konstataciju, da su prijedlozi manjkavi i očekuje nove, usaglašene prijedloge. Ovi amandmani na društveni dogovor za područje Slavonije razmatrani su i podržani od skupštine Privredne komore, skupštine Poslovnog sistema za šumarstvo, preradu i promet drvom Osijek, Regionalnog odbora sindikata radnika šumarstva i drvne industrije te Predsjedništva Općinske konferencije SK. Odluka s obrazloženjem osnivala se na posebnom elaboratu i diskusiji koja je detaljno osvijetlila pristup, metodologiju, interpretaciju i postavljanje kriterija za osnivanje šumsko-gospodarskih područja. Navesti ćemo samo nekoliko primjera za koje predlažemo doradu kriterija. Za prvi kriterij, površine , predlažemo, što je i danas već bilo spomenuto, da se korigira intenzitetom gospodarenja, a mjera intenziteta može biti dohodak po hektaru. Međutim, nastavljamo dalje, ako se želi da površina ostane isključivo naturalni kriterij, treba ju konvenirati sa ophodnjom za određene sastojine jednodobnih šuma. Površine plantaže kultura nekih lišćara uz prosječnu ophodnju od 25 godina trebalo bi priznati uvjetnih onih za prosječnu ophodnju od 100 godina četiri puta više hektara, jer poslovanje djelatnosti uzgoja i zaštite iskorišćavanje šuma stvarno će se obaviti četiri puta na istoj površini, što će zahtjevati adekvatno ekipiranje i korišćenje stručnih kadrova. Jasno je da će se i spomenuta površina četiri puta naći u dobnom razdoblju zrela za sječu. Posebno predlažemo da se cijeni površina koja je unesena u šumsko-gospodarsko područje poslije osnivanja šumskih gospodarstava uz ulaganja kolektiva; to je, npr., za Gospodarstvo Osijek 20% sadašnje površine. Prosječni godišnj i eta t ne bi trebalo uzimati za kriterij samo za razdoblje od 1978. do 1987. već dugoročno kako se i formiraju šumsko-gospodarska područja. Znači treba uključiti i slijedeća polurazdoblja. Nećemo li valjda opet 1988. kod nekih šumsko-gospodarskih područja kojima etat opadne ispod minimuma zahtjevanog kriterija, a to je odlučujući 12-ti kriterij, osnivati nova šumsko-gospodarska područja. Ovdje predlažemo, da se priđe stupnjevanju zadovoljenja pojedinog kriterija. Ekonomski kriteriji su osnovani na podacima koji su neupotrebljivi. Npr. direktni trošak iskorišćivanja šuma po jednom kubiku u Vinkovcima uz otvorenost 4,9 km na 1000 hektara je 178 dinara po kubiku dok je u Novoj Gradiški uz otvorenost 5,9 km na 1000 hektara 372 dinara po kubiku. Do toga je vjerojatno došlo, jer nije dato uputstvo za popunjavanje onih obrazaca EZ-14 i EŽ-14a. Očito je došlo do vrlo različitog tretiranja pojedinih vrsta troškova i toleriranih elemenata prihoda dohotka i akumulacije. Sve analize izvedene iz tako prikupljenih i neprovjerenih podataka su netočne i ne mogu bez provjere poslužiti kao kriterij za određivanje šumsko-gospodarskog područja. Kriterij ukupne akumulacije po jednom kubiku predlažemo da kao kriterij ocjene uspješnosti poslovanja vodi računa o uvjetima poslovanja. Za kriterij odnos planirane i ostvarene akumulacije i odnos visine planiranih i ostvarenih ulaganja u biološkoj reprodukciji prometnice 246 |