DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Prvo, siguran je stav, da mi moramo afirmirati društveno vlasništvo , a ne grupno ni komunalno. To je osnovno i prema tome u tom duhu trebalo bi razvijati i sva rješenja, a druga je stvar sad, kakav je interes komune u gospodarenju sa šumama. Sigurno je, da što bude veći dohodak (po hektaru, po kubiku, po hektaru), da će i obaveze za opću i zajedničku potrošnju biti veće, a one se većim dijelom realiziraju u komuni. Prvi je, dakle, interes, da se što rentabilnije, što produktivnije, što dohodovnije radi u tom šumarstvu te prema tome treba poduzimati mjere racionalizacije i organizacije da se dođe do većeg dohotka po tim jedinicama koje sam spomenuo. Drugo je, da to šumarstvo učestvuje u razvoju komune na principu zajedničkog dohotka, da ulaže tamo gdje to šumarstvo ima interesa u komuni, bilo direktnog bilo indirektnog. Naglašavam namjerno ne samo direktnog nego i indirektnog, jer je sasvim sigurno da radnici koji žive na području jedne komune itekako imaju interesa da se ta komuna razvija. Prema tome ja bih molio, da se taj problem interesa društveno-političkih zajednica u reproduciranju šuma i u razvoju udruženoga rada u šumarstvu malo preciznije definira. Sasvim je sigurno da postoji potreba, da društvene zajednice razmišljaju kako povećati ulaganja po hektaru da bi se dobio i veći dohodak (po hektaru), kako stvarati nove površine, kako dobivati kvalitetnije šume. Npr. kod nas po Papuku u narednih 100 godina introducirati će se vrijednije vrste drveća u odnosu na ono što tamo autohtono imamo. Prema tome mislim da ulaganje u šumarstvo itekako postoji, ali istovremeno ne može ni šumarstvo mimo interesa komuna, pa zato bi bilo dobro, kada se bude govorilo o cjelovitoj materiji, par misli na tu temu bar u obrazloženju doraditi u ovim materijalima. 4. Prema tome, da završim, osnovno je: treba spojiti sve ove materijale koje smo prikupili, koje su nabavile ove radne grupe, doraditi ih s primjedbama koje postoje. Vi ste čuli, da ima primjedaba i na točnost podataka za koje radna grupa nije kriva, jer je jednostavno dobila takve podatke. Može se reći, da je toliko kriva, što nije metodologiju osuvremenila odnosno modernizirala s tekućim propisom o ukupnom prihodu te njegovom utvrđivanju i raspodjeli i što se nije održao možda neki mali seminar za popunjavanje tih podataka. Stvarno su vrlo različito popunjavani podaci, a zna se dobro: na pogrešnim podacima izvode se i pogrešni zaključci. Prema tome slijedi sasvim sigurno jedan zajednički rad, a osnovni završetak moje poruke, da moramo donijeti prije svega usklađeni društveni dogovor s udruženim radom. Nikako ne dozvoliti, da idemo na Vijeće udruženog rada, ne zato što ono to nema pravo i što bi ono pogriješilo nego zato što bi to bila šumarska sramota da se nismo znali sami dogovoriti i organizirati. Hvala! |