DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 55     <-- 55 -->        PDF

SREDSTVA ZA REPRODUKCIJU ŠUMA
IZ VIŠKA PRIHODA I NACIONALNOG DOHOTKA


Dr ZVONIMIR POTOČIĆ, dipl. inž. šum.,


sveuč. profesor u m. Zagreb


Drugovi, u prvom redu vas pozdravljam, pozdravljam vas u svoje ime
i ne samo vas koji ste živi udruženi rad nego pozdravlj,am i one koji su minuli
rad. Ja sam, zapravo, jako iznenađen. Iznenađen sam s velikim brojem nas
koliko nas ima, nikada nas toliko nije bilo na okupu. Ja mislim da tako veliki
broj ljudi stručnjaka ne može puno griješiti. No, dozvolite mi da, ne kao neposredno
zainteresiran nego eto kao član Saveza, čak sam i još u Nadzornom
odboru, na ovoj slobodnoj tribini kažem nekoliko riječi odnosno da se izjasnim
prema ovim prijedlozima.


Ja se ne bih tako lako složio sa prijedlogom o novom prekrajanju š u msko-
gospodarskih odnosno šumsko-privrednih područja, i to iz
ovih razloga. Prijedlog me nije uvjerio da će se na taj način postići baš bolje,
racionalnije i uspješnije gospodarenje šumama. Prijedlog nije uzeo u obzir
i negativne strane tih promjena, ne samo zbog nemira i nervoze među ljudima,
nego i zbog posljedica u novom uhodavanju gospodarenja sa šumama.
Protivan sam ovim promjenama upravo zbog toga što se one predlažu i to
prije nego što su raščišćena neka druga bitna pitanja gospodarenja šumama.
I četvrto, ako nismo zadovoljni dosadašnjim funkcioniranjem šumskih gospodarstava
i dosadašnjim gospodarenjem, sigurno je krivo nešto drugo a ne
šumska područja.


Drugo, problem osnovnih organizacija udruženog rada.
Slažem se da je neophodno utvrditi što su osnovne organizacije u šumskoj
proizvodnji, budući da to zahtjeva cijeli naš društveno-ekonomski sistem i
Zakon o udruženom radu. No ovdje bih postavio neka pitanja. Prvo, da li
smo prije toga utvrdili suštinski karakter radnih kolektiva u šumarstvu s obzirom
na zadatke što ih društvo daje. Drugo, da li smo prije toga postavili na
jasnu osnovu ekonomski odnos između društva i radnih kolektiva; ako imaju
određene obaveze koje društvo daje, imaju i određena prava. To međutim,
nismo raščistili. Treće, način na koji se pokušava postaviti instrumentarij za
izdvajanje sredstava za reprodukciju šuma, u najmanju ruku začuđava. Kako
se može prići iznalaženju tog instrumentarija a da prethodno nije utvrđeno što
je rezultat rada radnih kolektiva u šumskoj proizvodnji. A to je lijepo jasno
naglasio i postavio kao problem predsjednik Sindikata radnika šumarstva i
industrije za preradu drva DUŠKO DRAGUN u onom materijalu kojega smo
ovdje dobili. Međutim, komisije rade svaka svoj posao, a da i ne pokušavaju
riješiti osnovno pitanje. Šta je rezultat rada ljudi koji su zaposleni u šumskoj
proizvodnji? Ja mislim da tu radni kolektivi koji rade u šumarstvu različite
zadatke imaju potpuno ista prava da se isto tako ponašaju privredno kao i sve
druge organizacije, ako smo ih tako postavili. A tako smo ih postavili i one


269