DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 58     <-- 58 -->        PDF

što može rasti produktivnost rada u eksploataciji šuma, a to su sredstva koja
bi se mogla prelijevati u reprodukciju šume. I upravo zbog toga što akumulativnosi
zakonomjerno opada mi moramo također voditi i o tome računa da
ćemo, ako ne sada u ovoj ekonomskoj epohi, morati možda za koju godinu pokucati
na vrata društva, ako želimo da šumarsku nauku, biološku šumarsku
nauku, u većem procentu uvedemo u reprodukciju šuma, a za to trebamo dodatna
sredstva.


». . . Blago onim zemljama, u kojima se ne smatra, da šuma mora biti
rentabilna. Rentabilnost je najsporednija korist šume! Gdegod se išlo za rentabilnošću
i konjukturom, šume je nestalo. Bosanske su šume pale zbog toga
shvatanja o rentabilnosti šume. Mnogo je važnija ona druga uloga šume, koju
nikakav račun rentabiliteta ne može iskupiti. Ima šuma, koje se moraju održavati
po ceni najvećih žrtava i koje nikada ne mogu biti rentabilne sa finansijskog
gledišta, ali mogu biti od neocenjive koristi narodnoj privredi. Zato račun
rentabiliteta u pošumljavanju goleti nije uvek od presudnog značaja. Postoje
mnoga pošumljavanja, koja nisu rentabilna, pa se ipak moraju izvršiti . . .«


(Ing. O. Krstić u »Šumarskom listu« 1938. god., br. 5, str. 252)