DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 59 <-- 59 --> PDF |
U ZAKLJUČIVANJU DRUŠTVENOG DOGOVORA NE ODLUČUJU SAMO ŠUMARSKE ORGANIZACIJE TOMISLAV KRNJAK, dipl. inž. šum., republički podsekretar za šumarstvo Drugarice i drugovi! Ja bih se s par riječi uključio u ovu raspravu o zaista veoma značajnim i fundamentalnim temama za našu struku. Mislim, da je dobro došla inicijativa Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, da ovu problematiku, iako možda veoma kompleksnu i široku za jedno savjetovanje, stavi na dnevni red i da se o tim pitanjima i problemima čuju mišljenja i prijedlozi te trasiraju putevi i načini kako da se ona rješavaju. Neznam jedino, u kojoj mjeri će biti moguće da iz ovog Savjetovanja i stavova koji su ovdje izneseni dobijemo određene zajedničke stavove i zaključke, koji bi se mogli uspješno primjenjivati u daljnjem radu u svim ovim područjima i temama koje su danas na dnevnom redu. Ja bih htio obrazložiti neka pitanja, koja su bila u ovoj raspravi tretirana, a koja su često tretirana s jednog aspekta, kao dilema, da li bi trebalo ova pitanja sada uopće rješavati, jer su ona kao riješena. Na tu temu rekao bih dvije tri riječi i to o svakom ovom pitanju posebno, kako se ne bi razišli kućama s dilemama oko nužnosti rješavanja ovih pitanja. Pitanje šumsko-privrednih, odnosno šumsko-gospodarskim područjima , kao što je ovdje jednoglasno istaknuto, veoma je značajno i fundamentalno pitanje za gospodarenje šumama i razvoj šumarstva, a posebno za reprodukciju šuma. Mi smo čuli i historijat ovoga pitanja, čuli smo da smo imali i periode u našoj organizaciji, kada nismo valorizirali i respektirali šumsko- privredna područja, kad smo organiziranje šumarstva podešavali drugim kriterijima. Mislim da ne stoji da Zakon o šumama ništa novo nije donio. Mislim da je veoma značajno i kapitalno u Zakonu što je preciznije odredio područje, njegovu svrhu kao reprodukcijske cjeline, i način vršenja reprodukcije u okviru šumsko-privrednog područja. Ovo je naročito značajno jer je to Zakon učinio nakon usklađivanja s Ustavom, ZUR-om i svim drugim dokumentima koji su utvrdili društveno-politički sistem i odnose u našoj zemlji. Moram reći da je jedno vrijeme lebdilo u zraku pitanje, da li je organiziranost naših organizacija na osnovi šumsko-privrednih područja u skladu s društveno- političkim i društveno-ekonomskim uređenjem ili nije te da su u vezi toga bile pokretane određene diskusije kao i vršene određene praktične akcije na uspostavljanju odnosa u organiziranju šumarstva koji ne bi bili bazirani i temeljeni na osnovama šumsko-gospodarskog područja. Mislim da je stoga aspekta ovo veoma značajno pitanje, da je nakon razmatranja sa svim mjerodavnim zakonodavnim i društveno-političkim strukturama ponovno afirmirano šumsko^privredno područje kao osnovna kategorija privređivanja u šumarstvu. Ja moram reći ovdje, kao, što netko i reče u |