DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 6     <-- 6 -->        PDF

SAZIV SAVJETOVANJA


UVOD


U organizaciji Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske u Zagrebu je, u sklopu Plenuma Saveza, 20. travnja 1978. god. održano
SAVJETOVANJE o:


— utvrđivanju i osnivanju šumsko-gospodarskih područja,
— osnivanju osnovnih organizacija udruženog rada (OOUR-a), te o


— prijedlogu Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma.
Broj sudionika Savjetovanja iznosio je preko 300 inžinjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske.


Ovo jednodnevno savjetovanje organizirao je Savez u dogovoru sa Zajednicom
šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u
Zagrebu, Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Šumarskim institutom u Jastrebarskom.
Uz brojne predstavnike Šumskih gospodarstava i Šumarija u radu
Savjetovanja sudjelovali su i predstavnici Sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo, SR Hrvatske, Republičkog sindikata radnika
industrijske prerade drva i šumarstva, Republičkog zavoda za zaštitu prirode,
republičke i općinskih inspekcija za šumarstvo, Osnovne privredne komore i dr.


Savez je smatrao da mu je dužnost organizirati javnu raspravu o ovako
krupnoj i značajnoj problematici, a naročito zbog toga što je Savez bio i ostaje
tribina i mjesto, na kojem se mogu ujednačiti stručna mišljenja. Stoga je Savez
uz objavljivanje o održavanju ovog Savjetovanja pozvao i sva Društva inžinjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije u SR Hrvatskoj, da se uključe
u raspravu o ovoj aktualnoj i presudnoj problematici šumarstva Hrvatske.
Savez smatra da niti jedan inžinjer i tehničar šumarstva i drvne industrije ne
smije ostati ravnodušan i u ovim stručnim zbivanjima, razmatranjima i odlukama!
Pravilna provedba Zakona o udruženom radu temeljni je zadatak svih
naših stručnih organizacija i društva u cjelini, koji je i potenciran novim Zakononm
o šumama (od 23. svibnja 1977. god., N. N. br. 20 od 23. V 1977).


Uz poziv na Savjetovanje bilo je priloženo:


1. Informacija o izvršenim radovima:
— na izradi nacrta Društvenog dogovora o kriterijima za ustanovljivanje
šumsko-privrednih područja,
— o bližim kriterijima za osnivanje OOUR-a u šumarstvu, i


— za nacrt Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma;
2. članak »Smanjiti broj šumsko-gospodarskih područja«, koji je objavljen
u »Delegatskom vjesniku« (br. 83. od 22. III 1978. god.).


ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 7     <-- 7 -->        PDF

1.
INFORMACIJA O IZVRŠENIM RADOVIMA
NA IZRADI NACRTA DRUŠTVENOG DOGOVORA O KRITERIJIMA
ZA ŠUMSKO-PRIVREDNA PODRUČJA, BLIŽIM KRITERIJIMA
ZA OSNIVANJE OOUR U ŠUMARSTVU I NACRTA ZAKONA
O SREDSTVIMA ZA REPRODUKCIJU ŠUMA


Sprovedba Zakona o udruženom radu je osnovni zadatak svih organizacija
udruženog rada i društva kao cjeline. Ova obveza potencirana je za šumarstvo
Zakonom o šumama koji je donesen u prvoj polovini prošle godine i koji razrađuje
odredbe ZUR-a u oblasti šumarstva.


Zakon o šumama jasno je odredio zadatke, koje treba u relativno kratkom
vremenu riješiti, a to su pored ostalog:


1. Razraditi i donijeti kriterije za šumsko-gospodarska područja, kao osnovnog
uvjeta za racionalno gospodarenje sa šumama. Zakonom je određeno,
da se šumska gospodarska područja utvrđuju i osnivaju Društvenim dogovorom
kojeg zaključuju Izvršno viješe Sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat
radnika šumarstva i prerade drva, Zajednica šumarstva, prerade drva
i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb, Republička zajednica za znanstveni
rad i Skupštine zajednica općina. Prije zaključenja društvenog dogovora
Skupština zajednica općina pribavit će mišljenje općinskih skupština (čl. 12 i
14. Zakona o šumama).
2. Pobliže razraditi mjerila za primjenjivanje Zakonom utvrđenih uvjeta
za osnivanje osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu. Društveni
dogovor, koji regulira ovo pitanje potpisuju isti sudionici, koji su određeni i za
potpisivanje Društvenog dogovora za šum. gospodarska područja (Cl. 17 i 18.).
3. Zakon o šumama u čl. 65 određuje da će se visinu sredstava, koja se izdvajaju
za reprodukciju šuma utvrditi posebnim Zakonom.
Na realizaciji ovih izuzetno važnih zadataka za šumarstvo radi se vrlo intenzivno
i postignuta je puna koordinacija rada između Republičkog sekretarijata
za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Republičkog
odbora Sindikata radnika industrijske prerade drva i šumarstva, Zajednice šumarstva,
prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom te drugih organa,
kao i udruženog rada čiji predstavnici sudjeluju u svim radnim grupama,
koje rade na izradi nacrta za navedene društvene dogovore i Zakona o
sredstvima za reprodukciju.


S obzirom na obim i važnost zadataka izvršena je podjela rada, pa je Rupublički
sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
preuzeo zadatak na izradi društvenog dogovora o kriterijima za šum. gospodarska
područja, Republički odbor Sindikata industrijske prerade drveta i šumarstva
radi na razradi mjerila za osnivanje osnovnih organizacija udruženog
rada u šumarstvu, a Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa na nacrtu
Zakona o sredstvima za reprodukciju šuma. Međutim, unatoč zauzimanja gore
navedenih nosilaca pojedinih zadataka, kao i vrlo aktivnog rada radnih grupa,
rad na navedenoj problematici je dovršen sa zakašnjenjem, a dio materijala
(Društveni dogovor o razradi mjerila za osnivanje OOUR-a u šumarstvu) još se
razrađuje i bit će predložen na verifikaciju nadležnom organu u toku mjeseca
travnja. Do zakašnjenja je došlo djelomično zbog toga što su podaci potrebni




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 8     <-- 8 -->        PDF

za izradu dokumentacije stigli od udruženog rada kasnije nego je bilo predviđeno,
kao i zbog toga što se radi o vrlo delikatnim temama, koje zahtijevaju
dublje razmatranje u radnim grupama kao i konzultiranje širokog broja stručnjaka
i političara prije nego se daju prijedlozi za javnu raspravu.


Do sada je učinjeno slijedeće:
Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo imenovao je radnu
grupu u sastavu:
Dr Dražen Cestar, Mr Zorko Kovačević, iz Instituta za šumarstvo;
Ing. Karlo Kožul iz zajedničkih službi »Slavonske šume«;
Ing. Krešo Vučetić iz Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo i
Ing. Veljko Igrčić iz Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim
proizvodima i papirom u Zagrebu, ,
koja je dobila zadatak da izradi »Prijedlog utvrđivanja šumsko-gospodarskih
područja«.
Izvršno vijeće Sabora svojim zaključkom od 23. VII 1977. godine imenovalo
je koordinacioni odbor sastavljen od predstavnika sudionika, koji potpisuju
Društveni dogovor o šum. gospodarskim područjima. Za predsjednika Odbora
izabran je podsekretar za šumarstvo Ing. Tomislav Krnjak.
Radna grupa izradila je Metodologiju obrade elemenata za izradu podloge
za utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja, prikupila potrebne podatke i
izradila »Prijedlog utvrđivanja šumsko-gospodarskih područja kontinentalnih
šuma SR Hrvatske«. Radni materijal razmatran je na Koordinacionom odboru,
gdje je zaključeno, da se »Prijedlog« doradi, nakon čega je ponovno razmatrao
na Koordinacionom odboru, gdje je predloženo da se konačan materijal,
i to: Nacrt prijedloga Društvenog dogovora o utvrđivanju šumsko-gospodardkih
područja u SR Hrvatskoj i Prijedlog utvrđivanja šumsko-gospodarskih podiučja
kontinentalnih šuma SR Hrvatske, stavi na javnu raspravu. Koordinacioni
odbor uputio je Nacrt prijedloga i Prijedlog svim sudionicima s tim, da se
javna rasprava održi do konca mjeseca travnja ove godine. Zajednica šumarstva,
prerade drva i prometa, kao potpisnik Društvenog dogovora, uputila je
navedene materijale svim OOUR-ima i OUR-ima šumarstva u Hrvatskoj 14 3.
1978. godine s tim da se primjedbe i prijedlozi dostave do konca mjeseca truvnja,
kako bi organi Zajednice mogli zauzeti stavove koji će biti u skladu sa
mišljenjem udruženih članica.


Sindikat radnika industrijske prerade drva i šumarstva SRH imenovao
je Stručno-političku radnu grupu za provedbu Zakona o udruženom rada i
Stručno-političku podgrupu za šumarstvo, koja ima zadatak da izradi mjei/ila
za organiziranje osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu.


Stručno-politička grupa i podgrupa za šumarstvo imenovale su uže radno
tijelo u sastavu: Bjelobaba Julika, pravnica iz ŠG Bjelovara, Bobetko Stjepan,
dipl. ekonomist iz ŠG Sisak, Kožul Karlo iz Zajedničkih službi »Slavonska šuma
«, Maričević Ivan, dipl. ing. iz Republičkog odbora Sindikata, Mudrovčić
Ante, dipl. ing. iz Zajednice šumarstva i prerade drva. Kasnije je radna grupa
dopunjena sa Gazdek Zdravkom, dipl. ekonomistom iz ŠG Koprivnice i Crnković
ing. Robertom iz ŠG Delnice. Na zahtjev Republičkog odbora Sindikata.
Zavod za samoupravljanje izradio je Metodologiju za utvrđivanje kriterija za
konstituiranje OOUR-a u skladu sa ZUR-om.


222




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Radna grupa radila je u Zagrebu, u Križevcima, Vinkovcima, Osijeku i u
Koprivnici. Izrađen je i Nacrt društvenog dogovora o razradi kriterija i mjerila
za primjenu utvrđenih uvjeta iz Zakona o udruženom radu za organizacije
udruženog rada u šumarstvu i opširno obrazloženje tog nacrta društvenog dogovora.
Stručno-politička grupa i stručno-politička podgrupa za šumarstvo proširena
sa sindikalnim aktivnostima iz udruženog rada, razmatrala je radni materijal
u prosincu 1977. i siječnju 1978. godine i zaključila da materijal i obrazloženje
treba doraditi, a isto tako, da je potrebno da se predviđeno organiziranje
udruženog rada u nacrtu Društvenog dogovora pokuša primijeniti na tri
radne organizacije, i to na: ŠG Delnice, Vinkovci i Karlovac i tek nakon toga,
da se radni materijal ponovo razrađen dostavi stručno-političkoj grupi i podgrupi
za šumarstvo, gdje će se ocijeniti da li je radni materijal u skladu s uput-,
stvima datim u stručno-političkoj grupi i da se donese odluka kada će se staviti
na javnu raspravu.


U Nacrtu društvenog dogovora o kriterijima i mjerilima za osnivanje
OOUR-a u šumarstvu polazi se od osnovnih načela Zakona o udruženom radu,
prema kojima je samoupravno organiziranje udruženog rada bitna pretpostavka
za odgovarajuće reguliranje i funkcioniranje društveno-ekonomskih i dohodovnih
odnosa. Društvenim dogovorom želi se postići da se u šumarstvu u organizacijama
udruženog rada izgrađuju i primjenjuju takvi oblici organiziranosti
koji će u maksimalno mogućoj mjeri odražavati međuzavisnost, uvjetovanost
i zajedništvo svih dijelova udruženog rada u proizvodnom, tehnološkom,
dohodovnom i samoupravnom pogledu.


Sadašnji Nacrt društvenog dogovora sadrži dvije osnovne varijante organiziranosti:


Prva je funkcionalno organiziranje po djelatnostima, tj. osnovne organizacije
se organiziraju po osnovnim djelatnostima tako da uzgoj i zaštita šuma
čine osnovnu organizaciju udruženog rada, a eksploatacija šuma također osnovnu
organizaciju (na jednom šumsko-gospodarskom području). Pomoćne i
sporedne djelatnosti (šum. građevinarstvo, lovstvo i dr.) mogu se ukoliko imaju
uslova organizirati u posebnu osnovnu organizaciju. Bitni značaj ovakvih osnovnih
organizacija je u tome, da su one međusobno u zavisnom položaju i
da stječu prihod iz zajedničkog prihoda, realizacijom zajedničkog proizvoda.
Svaka ovako koncipirana osnovna organizacija ima jedinice udruženog rada
(šumarije, radilišta).


Ova varijanta iako je najbliža odredbama Zakona o udruženom radu ima
dosta protivnika, jer se njome vrše prilično velike promjene u sadašnjoj organiziranosti.


Druga varijanta polazi od predpostavke da sve djelatnosti šumarstva (na
jednom šum. privrednom području) trebaju biti u jednoj osnovnoj organizaciji,
a šumska mehanizacija činila bi daljnju fazu rada, odnosno posebnu osnovnu
organizaciju, tako da bi se zajednički proizvod i zajednički prihod stvarao kroz
te dvije međusobno zavisne osnovne organizacije. I u takvoj organizaciji postojale
bi jedinice udruženog rada. Ostale sporedne i pomoćne djelatnosti mogle
bi se također izdvojiti u osnovne organizacije ukoliko bi ispunjavala zakonske
uvjete, pa bi se u tom slučaju i one stjecale sredstva kroz zajednički prihod.


Zamišljeno je također da u nacrtu dogovora bude i jedna podvarijanta navedene
druge varijante tj. da osnovne šumske djelatnosti (uzgoj, zaštita i eksploatacija)
budu organizirane u više osnovnih organizacija udruženog rada.


223




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Međutim, oko organiziranja ovakvih osnovnih organizacija ima poteškoća, jer
među paralelnim osnovnim organizacijama udruženog rada, nema međuzavisnosti,
a isto tako nije još jasno kako bi se između takvih osnovnih organizacija
formirao zajednički prihod.


Ovdje su samo u najkraćim crtama iznesena razmišljanja radne grupe i


čim nacrt društvenog dogovora bude dovršen i verificiran od strane stručno


-političke grupe bit će dostavljen na raspravu svim OUR.


Zajednica šumarstva, prerade drveta i prometa imenovala je putem ko


misija za provedbu Zakona o udruženom radu i Zakona o šumama u grupaciji


šumarstva radnu grupu za izradu Nacrta Zakona o sredstvima za reprodukciju


šuma u sastavu: Spudić Berta, dipl. ing. iz ŠG Delnica, Gazdek Zdravko, dipl.


ekonomista iz ŠG Koprivnica, Kožul Karlo, dipl. ing. iz »Slavonske šume«,


Mudrovčić Ante, dipl. ing. iz Zajednice, Novak Zdravko, dipl. ing. iz ŠG Kar


lovac i Prgin Davor dipl. ing. iz Poslovne zajednice za Dalmaciju. Radna grupa


prikupila je potrebne podatke od svih šumskih gospodarstava. Izrađeno je


nekoliko varijanti za izdvajanje sredstava za reprodukciju i održano više rad


nih sastanaka.


Kao orijentacija za izradu prijedloga, služila su dosadašnja ukupna izdvajanja
(redovna i povećana amortizacija šuma) na području SRH. Prema tome
u najnovijem prijedlogu nije se išlo na značajnije povećanje sredstava za reprodukciju
u ukupnom iznosu. Međutim, izdvajanje sredstava ne bi se vršilo
kao do sada u amortizaciju šuma, nego u skladu s čl. 65. Zakona o šumama iz
ukupnog prihoda ostvarenog na osnovi vrijednosti posječenih i prodanih drvnih
proizvoda i to po vrsti drveta. Tako da bi prema dosadašnjim razmatranjima
na radnoj grupi izdvajanje u sredstva za reprodukciju bilo veće kod vrijednijih
vrsta (hrast, četinjače) nego kod manje vrijednih vrsta (bukva, meke listače).


Međutim, obzirom da su pojedini članovi radne grupe uključeni u druge
radne grupe, kao i zbog toga što su pojedini OOUR dostavili netočne podatke
koje je naknadno trebalo proširiti i ispraviti, rad na izradi nacrta Zakona o
sredstvima za reprodukciju dovršen je samo djelomično i to onaj dio koji se
odnosi na izdvajanje sredstava, dočim će tekstovni dio biti izrađen, nakon što
prvi dio prođe javnu raspravu. Prijedlog za izdvajanje sredstava za reprodukciju
šuma dostavljen je članovima Odbora grupacije šumarstva, koji treba
verificirati materijale prije nego se dostave organizacijama udruženog rada na
raspravu.


U Zagrebu, 20. 3. 1978. godine.


2.
SMANJITI BROJ ŠUMSKO-GOSPODARSKIH PODRUČJA


Društvenim dogovorom o utvrđivanju šumsko-gospodarskih po


dručja, čije se usvajanje očekuje kroz dva mjeseca, za četrnaest po


dručja u kontinentalnom dijelu republike osiguralo bi trajno, racio


nalno i uspješno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u


društvenom vlsništvu


Da bi se definirala ta šumsko-gospodarska područja, trebalo


je precizirati koji je dio dohotka rezultat rada u šumarstvu, a što


je rezultat rente ili kakvih drugih pogodnosti.




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Sumsko-gospodarsko područje moći će se konstituirati ako od
sedamnaest predviđenih ispunjava najmanje dvanaest kriterija.


Svi su izgledi da ćemo uskoro dobiti i Društveni dogovor o utvrđivanju
šumsko-gospodarskih područja u Hrvatskoj čija bi potpisnici bili Izvršno vijeće
Sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva i industrije
prerade drva, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima
i papirom, Republička zajednica za znanstveni rad, te skupštine zajednica
općina Bjelovar, Gospić, Karlovac, Osijek, Rijeka, Sisak, Varaždin, Zagreb
i Skupština Gradske zajednice općina Zagreb. Da bi zajednice općina
mogle svoj potpis staviti na taj dokument, predhodno moraju pribaviti mišljenje
skupština općina u svome sastavu.


O tekstu Dogovora ovih se dana raspravljalo u Republičkom odboru Sindikata
radnika šumarstva i industrije prerade drva u prisustvu predstavnika
Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom.
Utvrđen je tekst spomenutog društvenog dogovora, koji se upućuje na šire razmatranje
svim zainteresiranima. Pošto se o njemu izjasne, a računa se da bi to
bilo u roku od mjesec, mjesec i po, pristupit će se potpisivanju Dogovora.


Ovim se društvenim dogovorom utvrđuje područja, u kontinentalnom dijelu
Republike, radi osiguranja trajnoga, racionalnoga i uspješnog gospodarenja
šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu i ostvarivanja
općekorisnih funkcija šuma, u skladu s općim interesom utvrđenim Ustavom
SR Hrvatske i Zakonom o šumama. Naime, šumsko-gospodarsko područje,
prema ovom dogovoru, obuhvaća šume, šumska i druga zemljišta u društvenom
vlasništvu koja čine prirodno geografsko i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku
cjelinu na kojoj se mogu osigurati uvjeti za trajno, racionalno i uspješno
gospodarenje, te korištenje šume kao prirodnog i privrednog uvjeta rada. Kao
kriterij uzet je i momenat da šumsko-gospodarska područja mogu dugoročno
izdvajati potrebna sredstva predviđena šumsko-gospodarskom osnovom područja
i to za:


a) ostvarivanje jedinstvene biološke reprodukcije šuma;


b) nužno učešće u sredstvima za proširenu reprodukciju šuma;


c) ulaganje za unapređenje i razvitak tehničkih uvjeta rada u gospodare


nju šumama.
Pored osiguranja svih tih uvjeta gospodarenja na šumsko-gospodarskom
području treba stvoriti i preduvjete predviđene Zakonom o šumama.


Postojeći oblici organiziranosti


Da bismo bolje razumjeli o kakvoj se novoj organizaciji radi, treba reći
nešto više i o dosadašnjoj organiziranosti šumarstva. Još prije tridesetak godina,
radi gospodarenja šumama u društvenom vlasništvu, osnovana su u
Hrvatskoj prva šumska gospodarstva. Godine 1954. šumska se gospodarstva
ukidaju, a poslovi uzgoja i zaštite šuma povjeravaju šumarijama kao novoosnovanim
ustanovama sa samostalnim financiranjem, kojih je tada u Hrvatskoj
bilo 187.


Već 1960. i 1961. godine ponovo se osnivaju šumska gospodarstva kao privredne
organizacije, a njihova se djelatnonst proširuje i na iskorištavanje šu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 12     <-- 12 -->        PDF

ma. Svako šumsko gospodarstvo, u pravilu, obuhvaća šume i šumska zemljišta
koja se prostiru na području matičnog kotara, tj. u 27 tadašnjih kotara.


Kasnije je uslijedilo još niz promjena, od kojih neke nisu nikada ni dobile
pravo građanstva, a danas na području kontinentalnih šuma i šumskih
zemljišta gospodari 19 šumsko-gospodarskih organizacija, odnosno šumskih gospodarstava,
koja su osnovica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem,
kao specifičnim prirodnim bogatstvom od općeg interesa.


Kad je već riječ o postojećoj organiziranosti šumarstva, valja reći da danas
u šumarstvu djeluje i jedna složena organizacija udruženog rada SPP »Slavonska
šuma« sa sjedištem u Vinkovcima, koja se sastoji od pet šumsko-privrednih
organizacija. Valja reći da udruživanje šumsko-privrednih organizacija
u SOUR »Slavonska šuma« nije bilo na osnovi zakonskih pretpostavki o šumsko-
privrednim područjima, što znači da takvo udruživanje nije izmijenilo i
uvjete zajedničkog ulaganja u reprodukciju šuma. Svrha udruživanja u SOUR
bila je, zapravo, zajednička poslovna politika, razvijanje tehnologije i koordinacije,
objedinjavanje pravnih, kadrovskih, financijskih i komercijalnih poslova,
te posebne funkcije u oblasti uređivanja šuma, projektiranje prometnica,
informatika, nabava i servisiranje opreme, te obrazovanje i usklađivanje naučnoistraživačkog
rada.


Šumsko-gospodarske radne organizacije u Hrvatskoj udružene su i u druge
oblike udruživanja s organizacijama udruženog rada prerade drva i prometa
u regijama i Republici. U Slavoniji i Baranji organizacije udruženog rada iz
oblasti šumarstva i drvne industrije i prometa udružene su u Poslovni sistem
šumarstva, industrije za preradu drva i prometa, sa sjedištem u Osijeku. U
bjelovarskoj i varaždinskoj regiji organizacije udruženog rada iz oblasti šumarstva
i drvne industrije udružene su u Poslovnu zajednicu drvne industrije
i šumarstva sa sjedištem u Bjelovaru, a u riječkoj regiji organizacije udruženog
rada udružene su u SOUR »Drvo«, bez Šumskog gospodarstva Delnice i drvne
industrije s tog područja.


Reprodukcija šuma


Obrazlažući sadržaj novoga društvenog dogovora o utvrđivanju šumskogospodarskih
područja Hrvatske predsjednik Sindikata radnika šumarstva i
industrije prerade drva Dušk o Dragu n naglasio je da, prije nego što se
u taj dokument zapiše da bi se šumarstvo trebalo organizirati na 14 šumskogospodarskih
područja, treba jasno definirati kriterije, a što je možda najvažnije,
pokušati definirati dohodak u šumarstvu. Naime, radi se o tome da je
trebalo precizno utvrditi dohodak, kao rezultat rada u šumarstvu, a što je rezultat
rente ili nekakve druge pogodnosti.


Da bi se to bolje razumjelo, valja spomenuti primjer dvije organizacije
udruženog rada od kojih jedna uzgaja i eksploatira hrastovu šumu, a druga
bukovu. Radnici u obje organizacije ulažu gotovo isti rad i sredstva u uzgoj
i eksploataciju (eksploatacija bukve čak je i teža), ali ne dobivaju isti dohodak.
Oni koji rade na hrastu zbog razno-raznih razloga stječu čak tri puta veći dohodak.
Međutim, nije problem u tome što ta organizacija stječe trostruko veći
dohodak, nego u činjenici što nismo imali gotovo nikakve kriterije kuda će se
taj dohodak usmjeriti. To je i objašnjenje zašto se neke društveno-političke zajednice
imale svoj poseban interes na nekim šumskim područjima. Razlog je


226




ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 13     <-- 13 -->        PDF

jednostavan: nemaju nikakve brige s takvom organizacijom (radi se o organizaciji
s većim dohotkom), a otvara se i mogućnost da se taj dohodak prelijeva
u druge djelatnosti na tom području i tako daleko lakše rješavaju mnogi problemi
te zajednice.


Prema tome, sve se svodi na to da su neke organizacije šumarstva, tj. one
s manjim dohotkom, ostale prepuštene same sebi i nisu mogle vraćati šumi
ono što su od nje uzimale. Tako je bila dovedena u pitanje prosta reprodukcija,
a da i ne govorimo o proširenoj. Dakle, reprodukcija je moguća samo na širim
područjima jer dobro znamo da se nakon eksploatacije šume na to područje
vraćamo tek za 50—100 godina.


Na uskim područjima, nadalje, ne može se osigurati ni kontinuitet zaposlenonsti,
optimalna organiziranost rada i korištenje suvremene tehnike i tehnologije.
S novim područjima neće se odmah stvoriti i veći dohodak već će se
ostvariti samo preduvjeti za njegovo povećanje. Radi se, naime, o tome da se
dolazi u situaciju da, npr., dizalica u jednom OOUR-u radi samo tri mjeseca
u godini, kao i ostala sredstva za pošumljavanje. Svaki će OOUR raditi na
svom proizvodu, a dohodovnim interesima otvorit će proces za udruživanje ne
samo unutar šumarstva već i šumarstva te industrijske prerade drveta.


Kriteriji


U želji da se nađu objektivni kriteriji za utvrđivanje šumsko-gospodarskih
područja, sudionici Dogovora definirali su sedamnaest kriterija:


1) neophodna veličina obrasle površine šumsko-gospodarskog područja,


2) prosječni etat šumsko-gospodarskog područja,


3) prosječna drvna zaliha po kubnom metru*.


4) učešće određenih dobnih razreda po površini i određenih debljinskih


razreda po drvnoj zalihi,


5) visina drvne zalihe određenih dobnih, odnosno debljinskih razreda po


hektaru,


6) učešće vrednijih vrsta drveća u ukupnom etatu,


7) učešće vrednijih vrsta drveća u glavnom prihodu,


8) učešće trupaca u etatu,


9) osiguranje opsega biološke reprodukcije,


10) otvorenost šuma prometnicama,


11) učešće prihoda planiranog etata u ukupnom etatu kontinentalnih šuma


u Republici,


12) postotak pokrića direktnih troškova,


13) ukupna akumulacija po kubnom metru za razdoblje 1972—1976. godine,


14) ukupna akumulacija po kubnom metru za razdoblje 1978—1987, godine,


15) odnos planirane i ostvarene akumulacije,


16) odnos visine planiranih i ostvarenih ulaganja u biološku reprodukciju


i prometnice te


17) organiziranost specijaliziranih službi i pogona.


Sudionici Dogovora utvrđuju da šumsko-gospodarsko područje, da bi se
formiralo, mora ispunjavati uvjete na najmanje dvanaest kriterija. Treba dodati
da su ti kriteriji temeljeni na analizi elaborata izrađenog radi utvrđivanja
šumsko-gospodarskih područja u kontinentalnom dijelu Republike.


* Treba po 1 ha, a ne m3 (op. ur.).


ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Nova šumsko-gospodarska područja


Poštujući spomenute kriterije sudionici Dogovora utvrđuju, umjesto ranijih
devetnaest šumsko-gospodarskih organizacija, novih četrnaest šumskogospodarskih
područja u Republici. Deset šumsko-gospodarskih područja formirat
će se za područja jednodobne šume i to:


1) Donje-posavsko (ŠG Vinkovci i Slavonski Brod),


2) Donje-podravsko (ŠG Osijek, Našice i P. Slatina),


3) Slavonsko gorje (ŠG Slavonska Požega),


4) Srednje-posavsko (ŠG Nova Gradiška),


5) Bilogorsko-moslavačko (ŠG Bjelovar),


6) Gornje-podravsko (ŠG Koprivnica i Varaždin),


7) Zagorsko-prigorsko (ŠG Zagreb),


8) Gornje-posavsko-banijsko (ŠG Sisak),


9) Pokupsko-kordunsko (ŠG Karlovac),


10) Baranjsko (ŠG »Jelen«).


Četiri šumsko-gospodarska područja formirat će se za područja raznodobne
šume i to:
1) Kapelsko (ŠG Ogulin i Vrbovsko),
2) Goransko (ŠG Delnice),
3) Velebitno (ŠG Senj),
4) Ličko (ŠG Gospić).


Dogovorom je, dalje, predviđeno da sudionici utvrđuju da šumama i šumskim
zemljištem u društvenom vlasništvu, obuhvaćenim šumsko-gospodarskim
područjem, upravljaju radnici udruženi u šumsko-gospodarskoj radnoj organizaciji
koja je nosilac prava korištenja, odnosno na koju se, temeljem Zakona


o šumama prenosi pravo korištenja određenim šumama s ranijeg nosioca tog
prava. U provođenju te odredbe utvrđuju se obveze skupštine zajednica općina
— sudionika da donesu akte kojima će utvrditi, u skladu sa Zakonom o šumama
i ovim dogovorom, nosioce prava korištenja šumama i šumskim zemljištem
u društvenom vlasništvu obuhvaćenim šumsko-gospodarskim područjem
u zajednici općina.
Sudionici dogovora obavezuju se da će utvrđena šumsko-gospodarska područja
iz ovog dogovora ustanoviti u roku dva mjeseca od dana stupanja na
snagu Dogovora, pa će se i spomenute obaveze skupština zajednica općina —
sudionika morati izvršiti u tom roku.