DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1978 str. 60 <-- 60 --> PDF |
diskusiji, da smo mi stvarno u prednacrtima Zakona predviđali u prelaznim odredbama da dosadašnja područja budu osnovica daljnjega gospodarenja, dok se eventualno ne donesu nova, za koja bi onda mogli da koristimo sve ove metode, a znanost u prvom redu. Mislim da bi to bila odlična stvar da smo mogli sve relevantne faktore znanstveno istražiti. To je međutim dugotrajan put, ta istraživanja se ne mogu provesti brzo, već traju godinama a mi smo u obvezi predložili rješenja. Teza po kojoj dosadašnja područja do donošenja novih da budu okviri daljnjega gospodarenja, nije prihvaćena kod nadležnih u Republici i Saboru i tu se nije ništa moglo učiniti nego ono što danas stoji u Zakonu. Drugo, vi se dobro sjećate da je prije donošenja Zakona u našoj Republici pokrenuto mijenjanje organizacije šumarstva, da je najkonkretnije došlo do izdvajanja određenih dijelova šumsko-privrednih područja i proglašavanjem novih organizacija, da je na dosta mjesta u Republici pokrenuta takva akcija i da smo bili u dilemi šta da u tom pogledu radimo. Tada smo išli na teren, sjeli s drugovima gdje su ova pitanja pokretana i dogovorili se da se takove akcije zaustave, da se sačeka novi Zakon te, da se Zakon provede u dijelu organiziranja i u smislu kako tog bude propisano. Radi svih ovih problema, kao i na osnovi rasprava vođenih povodom donošenja ZOŠ-a, pred nas je postavljen zahtjev da se poradi na novom utvrđivanju šumsko-gospodarskih područja. Stoji i činjenica da je to kompleksno pitanje, međutim ono predstavlja okvir makroorganizacije u šumarstvu, gdje na osnovi određenih odnosa uspostavljamo određene reprodukcione cjeline, koje su u stanju da utvrđeni društveni značaj i karakter šuma zadovoljavajuće održavaju, da ih reproduciraju. Društvo na taj način osigurava i materijalnu podlogu za realizaciju propisa šumsko-gospodarskih osnova, kojima se društveno reguliraju svi zadaci i poslovi u gospodarenju šumama. Ovo je bilo nužno zakonski normirati, jer smo gospodarenje šumama u kontinentalnome području stavili na privrednu računicu. Zakonom su propisani i određeni rokovi u kojima bi trebalo ove poslove obaviti a određen je novi način ustanovljivanja šumsko-gospodarskog područja društvenim dogovorom. Upravo sada raspravljamo o ovim pitanjima na osnovi izgrađenog prijedloga koji je prezentiran svim zainteresiranima i koji vjerojatno nije savršen, a nije niti mogao biti tako timski kreiran da budu svi znanstveni metodi i principi primijenjeni jer postavljeni rokovi to nisu omogućili. Prijedlog je utvrđen na osnovi prikupljenih podataka i elemenata iz kojih je moguće doći do određenih zaključaka. Ovdje se zapravo radi o nacrtu prijedloga, koji je dat na raspravu sa ciljem da se dadu primjedbe, mišljenja i prijedlozi, i da se nakon toga predlože u sadašnjim uvjetima zadovoljavajuća i moguća rješenja. Mislim da nije veliko zlo da se dogovorimo o određenim prihvatljivim rješenjima, koja su moguća da se provedu u datim uvjetima u našoj struci, imajući u vidu heterogenost interesa svih onih koji su zainteresirani za rješavanje šumsko-privrednih područja. To očigledno nisu samo šumari i šumarske organizacije, to su i drugi faktori koji su nominirani kao sudionici u zaključivanju društvenog dogovora. To su društveno-političke zajednice, zajednice općina — uz mišljenja općinskih skupština. Međutim, sada je tu nastao problem. Šumari bi vjerojatno uskladili svoja mišljenja i odnose bez velikih problema, jer bi se zadovoljili sadašnjim stanjem, i dogovor bi bio relativno brzo usvojen bez obzira da li se radilo o 14 ili 17 šumsko-gospodarskih područja. Međutim, stvar |